Najstariji vjenčani par na svijetu!

 

202 godine ljubavi!

Bernie (100) i Marjorie (102) najstariji su vjenčani par na svijetu.

U svijetu punom mržnje i terora, Bernie Littman (100) i Marjorie Fiterman (102) postavljaju znak ljubavi! Njih dvoje su razmijenili zavjete pod chuppahom, svadbenim baldahinom, u Filadelfiji (SAD). Zajedno, mlada i mladoženja imaju 202 godine za sobom! Berniejeva unuka Sara Sicherman rekla je: "Čekamo potvrdu da je to Guinnessov svjetski rekord za najstarije mladence na svijetu!" Prethodni rekord je iznosio 194 godine.

Bernie i Marjorie su se mogli upoznati prije nekoliko decenija na Univerzitetu Pennsylvania, ali sudbina ih je spojila tek 2014. godine. Nakon deset godina života zajedno, odlučili su se vjenčati. „Sada su htjeli da se usele zajedno, i veoma su tradicionalni u vezi sa tom temom“, kaže Sara.

(msn)

(NovaSloboda.ba)

Zlatni dječaci: Zlatna medalja i Evropski rekord

Dvojica imenjaka, dvojica Zlatnih dječaka!

Ismail Barlov osvojio zlato u Berlinu! ! Ismail Barlov, paraplivački reprezentativac Bosne i Hercegovine osvojio je zlatnu medalju u finalnoj utrci na Svjetskoj seriji u paraplivanju Berlin u kategoriji juniora. "Zlatni dječak" zlatnu medalju je osvojio u disciplini 100m prsno APSOLUTNA kategorija.

Podsjetimo, u jutarnjim kvalifikacijama prvog dana takmičenja na Svjetskoj seriji u paraplivanju u Berlinu, bh. paraplivač Ismail Zulfić oborio je evropski rekord u seniorskoj kategoriji u disciplini 100m delfin u klasi S5 koji je bio star 22 godine.

Čestitamo zlatnim momcima!

(vijesti.ba)

Partizansko nekad, foto esej

 “Dani prohujale mladosti”

29/05/2024

Vladimir Kolopić: Partizansko, nekad (foto-esej)

Motivi Partizanskog spomen-groblja, uslikani prilikom jedne proljetne šetnje 1980-tih.

Kad umjetnik gleda na nečiji umjetnički rad, doživljaj za publiku je, može se reći, udvostručen. Tako ni Bogdanov kameni spomenik kroz objektiv Vladimira Kolopića, mostarskog fotografa koji je prve korake u fotografiji ostvario još u osnovnoj školi i nastavio u nekadašnjem foto-klubu “Salko Šestić” i foto-grupi “LOM”, teško da ikog može ostaviti ravnodušnim.

Zavirili smo u Vladimirovu bogatu arhivu, sada na teksaškoj adresi, i pronašli nekoliko crno-bijelih snimaka nastalih prilikom jedne davne proljetne šetnje, kad još ništa nije nagovještavalo buru koja nadolazi.

“Dani prohujale mladosti”, kratko je primijetio autor.

Zahvaljujemo Vladimiru Kolopiću na ustupljenom materijalu.

Vladimir Kolopić: Partizansko, nekad (foto-esej) - Partizansko spomen-groblje

(partizansko.info)

Biciklom po Mostaru

Osnivač kompanije Adam Opel nije zamišljao da će Opel jednog dana postati jedan od najvećih proizvođača automobila u Europi. Naime, ta kompanija koja je počela s proizvodnjom šivaćih strojeva, 1885. g. otpoče i s proizvodnjom bicikala marke „Velociped“. Ovaj zadnji krik mode i tehnike, pojavio se u Mostaru već naredne godine. Nema vjerodostojnih podataka tko u naš Mostar doveze prvi bicikl, ali sve upućuje da je to bio ing. Miloš Komadina, koji je sudjelovao u prvim biciklističkim utrkama po Mostaru i okolici.

Već 1887. g. lokalne novine donose članak o biciklima: „I u našem gradu prilično su se umnožili bicikli te je, kako se doznaje, prispio ovamo i jedan instruktor, koji podučava na pogibljiva dva kola voziti se; a i vozioci po gradu zahtijevali su od općinstva nesnošljiva uklanjanja, te je i starija vlast pobrinula se to odstraniti, doznačivši mjesto kudan se bez opće pogibelji mogu vozati“.

Samo mjesec dana nakon ovoga članka, list objavljuje kako je ostvaren povijesni biciklistički pothvat: „Prošle subote u 3 sata po podne šest Byciklista na Byciklima učinili su prvi izlet, i odjezdili u Sarajevo. Pri svojem putu prenoćili su u Konjicu a sutra dan na 29. maja u 3 sata i po poslije podne stigli su u Sarajevo…Pri odlazku i povratku, njihovo cijelo putovanje bilo je zanimljivo i sretno, nit jim se kakva nesreća slučila. Mi se radujemo tom njihovom izletu, a tim više što su s tim dokazali da se na Byciklu može od Mostara u Sarajevo doći za 13 sati, prevalivši 174 kilometra“.

Nije loše, reklo bi se. Ako vam se čini da je takvo putovanje predugo trajalo, napominjemo da je to samo upola sporije nego što je Ćiro prelazio istu relaciju.

Dana 20. augusta 1899. g. Gradsko vijeće na svojoj sjednici donosi jednu vrstu pravilnika – „Red za koturaše“. Tim pravilnikom zabraniše koturašima vožnju ulicama Kujundžiluk, preko Starog mosta, Vakufskom (Priječka čaršija) do Šemovačkog mosta i na Maloj Tepi. Nadalje, u Srednjoj ulici zabrana vrijedi za sve sokake osim Karadžozbegovim, Hanskim (danas Šerifa Burića), Telčevim, Soldinim i Ćiberovim prema Mejdanu. Dalje, svim poprečnim sokacima u Glavnoj ulici izuzev Pašinovim (danas Osmana Đikića) i Dudinim (danas Drage Palavestre). Zabrana je vrijedila i u svim sokacima Predhuma na obje strane, Cernice izuzev Krpića i Zahumske.

Ujedno im zabraniše promet ispred crkava u vrijeme svetkovine i nedjeljom, vašarima i u vrijeme sprovoda i procesija, svatova, te u blizini škola prije i poslije predavanja.

Eh da, zaboravili smo reći – koturaši su biciklisti.

Samo dva mjeseca kasnije, 4. novembra 1899. g., putem oglasa u novinama Gradski-kotarski ured poziva sve vlasnike bicikala da u roku od 14 dana uplate zakonsku pristojbu i da preuzmu svoje registarske pločice s brojevima.

Još u ono doba gradski su oci znali odakle namiriti sredstva u gradsku kasicu. (iz knjige U sjeni zaborava, autori: Ismail Braco Čampara, Tibor Vrančić, Smail Špago, 2017.)

Fotografija 1 – Biciklist iz Mostara (foto: Anton Zimolo) 1890. g.

Fotografija 2 – Biciklist u Mostaru (foto: dr. Grzlo Czech) 1899. g.

Fotografija 3 – Buna – na mostu (Alaga Badžak na biciklu) 1950-ih

Fotografija 4 – Rondo biciklistička utrka 1960-ih

(Cidom Team)

Nada za zelena pluća svijeta

 

Prelijepo, ili? Konačno se može vidjeti simbolična slika iz brazilske prašume, koja prikazuje zeleni raj umjesto pakla krčenja šuma. Krčenje šuma tamo opada iz mjeseca u mjesec, već više od godinu dana. Sada je dostigla najnižu stopu u posljednjih pet godina, prema Nacionalnom institutu za svemirska istraživanja (INPE) u Brazilu. INPE prati stopu krčenja šuma u Amazonu koristeći satelitske snimke koji mogu odrediti koliko se šume tamo sječe. Kao rezultat toga, stopa krčenja šuma između avgusta 2023. i aprila 2024. pala je za 51 posto u odnosu na isti period prošle godine. Pad je posebno značajan jer su veliki dijelovi sjeverne regije Amazona pogođeni ekstremnom sušom od 2023. godine. Suho vrijeme obično rezultira većim gubicima, jer povećava rizik od šumskih požara - ali izgleda da to nije slučaj ove godine. Dio nedavnog pada krčenja šuma u Brazilu može se pripisati i vladi predsjednika Luiza Inácia Lula da Silve, koji je preuzeo dužnost od kontroverznog desničarskog populiste Jaira Bolsonara 2023. Uprkos obećavajućim statistikama, prašuma se suočava s velikim izazovima. Studija objavljena ranije ove godine pokazala je da klimatske promjene i krčenje šuma guraju amazonsku prašumu prema mogućem urušavanju i kolapsu do 2050. godine.

(focus)

(Novasloboda.ba)

Stari most – Ponovo u punom sjaju

 

Sa velikim ponosom želimo podijeliti s vama jedan od naših najznačajnijih projekata.

Stari Most u Mostaru, biser arhitekture i UNESCO-ov spomenik, zasjao je u svom punom sjaju zahvaljujući našim stručnjacima iz Mega Clean-a.

Uklonili smo vegetaciju koja ga je prekrivala, koristeći ekološki prihvatljive metode.

Naša misija bila je zahtjevna i uključivala je naše profesionalne alpiniste, koji su s posebnom pažnjom pristupili svakom detalju. U Mega Clean-u, ekologija je dio našeg DNK. Svaki projekt, uključujući ovaj, obavljamo s najvećom brigom za okoliš.

Stari Most je više od mosta - on je srce Mostara, simbol povezanosti, izdržljivosti i ljepote. S ponosom kažemo da smo dali sve od sebe kako bismo osigurali da i dalje blista kao što je to činio vijekovima unazad. Hvala vam što vjerujete u nas i podržavate našu misiju očuvanja kulturnih i historijskih znamenitosti. Pratite nas za više inspirativnih priča i projekata!

(Mega Clean Mostar/20240529)

Duga iznad Mostara

Duga je prirodni fenomen, i ništa neobično. Pojava koja se češće javlja u periodu kada pada kiša i sija sunce. Kako rekosmo, ništa neobično, ali je zaista neobično, a možda i nije u današnje vrijeme, da u isto vrijeme više osoba pritisne na okidač fotokamere, ili još češće mobitela, i snimi ovaj prirodni fenomen sa više različitih mjesta u Mostaru.

U prilogu nekoliko forografija, snimljenih 28. maja 2024. u Mostaru.

duga iznad Mostara, Marina

duga iznad Mostara, mostarski.ba

duga iznad Mostara, Perica

duga iznad Mostara, Štefica

duga iznad Mostara, Stanislav

Duga je definitivno najljepši prirodni fenomen koji nastaje prilikom kiše i u sebi sadrži sve boje koje postoje. Ovo su samo neke od najzanimljijih činjenica o dugi:

Ne postoji samo jedna duga – nego 12 vrsta ovog fenomena. Sve vrste se razlikuju u zavisnosti od ugla Sunca, vremenskih uslova i pozicije kapljica vode u vazduhu – bez kojih ne bi ni bilo moguće da nastane duga.

Svaka duga formira cijeli spektar boja, a mi sa zemlje možemo da vidimo samo luk na nebu.

Dvoje ljudi ne mogu da vide iste boje duge, odnosno ona svima izgleda drugačije zbog prelamanja svjetlosti koja putuje na drugačije načine do očiju svakoga ko u nju gleda.

Duga koja je trajala najduže na svijetu do sada, primećena je iznad Shefielda u Velikoj Britaniji, gde se zadržala na nebu od 9 do 15 časova 14. marta 1994. godine.

Do 17. vijeka niko nije imao objašnjenje niti ideju šta je to duga, zašto tako izgleda, kako nastaje i od čega je stvorena.

Homer je smatrao da duga ima samo jednu boju – ljubičastu; Ksenofan je smatrao da duga ima tri boje – ljubičastu, žutozelenu i crvenu; tek u periodu renesanse boje duge su se proširile na crvenu, plavu, zelenu i žutu; Isak Njutn je 1666. godine rekao da duga zapravo ima sedam boja.

I uz ovo narodno vjerovanje da šare na tijelu duge predskazuju hoće li godina biti plodna, a onaj ko ispod nje prođe promijeniti će spol, a u narodu je okarakterizirana i kao zmija, koja pije vodu na zemlji i prenosi je u oblake, iz kojih onda natapa tlo, da bi život, uz pomoć sunčeve topline, mogao rasti i cvijetati.

(spagos)

Čovjek koji je natjerao cijeli svijet da pleše

 

Pjesma čiji naslov se veoma teško izgovara “Barbara's Rhubarb Bar” hit je na Tiktoku, Instagramu i Co. Sve više ljudi širom svijeta je sluša – pogotovo otkako su dvije Australijanke izmislile ples uz nju. Njemački kabaretist Bodo Wartke pjeva pjesmu zajedno sa komičarem Marti Fischerom. Obožavatelji ga zapravo poznaju više od dvije decenije kroz njegov klavirski kabare. A sada ga je samo jedna pjesma izbacila u svjetsku orbitu

Pola svijeta pleše uz Rhabarberbar

Ko još nije upoznao Bodu Wartkea (46) kroz njegov klavirski kabare, kojim se bavi više od dvije decenije, upoznao ga je najkasnije nakon „Barbaras Rhabarberbar“, “Barbarin rabarber bar”. Pjesma koja lomi jezik postala je viralni hit na Instagramu i u trendu je na društvenim mrežama - pogotovo otkako su dvije Australke izmislile ples uz nju.

Od tada, mnogi korisnici širom svijeta plešu kod kuće, uključujući i mnoge poznate ličnosti. Wartke i youtuber i komičar Marti Fischer (33), sa kojim je kabaretist snimio pjesmu, nisu se smirili početnim uspjehom – sada je već izašao i drugi dio “Barbarine rabarbare”. Prvi making-of je već objavljen na YouTube-u.

“Barbaras Rhababerbar” nije prvi rep kojim se lomi jezik. Na primjer, "The Fat Roofer" je proglašena za pjesmu godine na takmičenju "Zlatni blogeri" krajem aprila.

Link za pjesmu:

https://youtu.be/ZYkBf0dbs5I?si=6svvVzp7X8y1fMiT

(ksta)

(NovaSloboda.ba)

Iz stare štampe – Iz Mostara, Jugoslavenski list, od 14. januara 1926. godine

 

U Jugoslavenskom listu od 14. januara 1926. godine, objavljen je tekst o Interpartijskoj konferenciji političkih i privrednih prvaka Hercegovine.

Vapaj Mostara i Hercegovine

Interpartijska konferencija političkih i privrednih prvaka Hercegovine

Mostar 12. januara

Ovih dana se na poziv vladinog povjerenika g. Smaje Ćemalovića održala jedna interpartijska konferencija, koja je imala svrhu, da se tretira pitanje proširenja mostarske duhanske tvornice, čime bi se riješio problem nezaposlene mostarske sirotinje. Konferenciji prisustvovali su privrednici i reprezentanti svih političkih partija, među njima i narodni poslanici gg. Pero Ivanišević, Salih Baljić i Dervo Hadžioman.

Ova konferencija pretvorila se u jednodušni protest zapostavljanja Hercegovine, koja je usljed loše ekonomske državne politike nalazi na rubu propasti.

Vladin povjerenik g. Smajo Ćemalović otvorivši konferenciju, spominje njezinu svrhu, da naime sve političke stranke u Hercegovini, odnosno njihovi predstavnici porade u Beogradu, kako bi se što skorije proširila mostarska duhanska tvornica i uposlenjem bezposlenog radništva umanjila bijeda Mostara.

Iza njega uzima riječ g. Ristić, predsjednik oblasnog odbora radikalne stranke. On veli, da se je radikalna stranka već o tome pitanju obratila na narodnog poslanika g. Dra Lazu Markovića. On je odgovorio da je momentano nemoguće proširenje tvornice u Mostaru, jer je ta tvornica u hiperprodukciji i podmiruje već sada mnoge vanmostarske oblasti, a osim toga je kontigenat konsumiranih fabrikata duhanske produkcije u našoj kraljevini već današnjom proizvodnjom potpun.

On prelazi u daljem svom govoru na opće ekonomske prilike u Hercegovini i ističe, kako je prije rata Hercegovina imala u glavnom tri privredna vrela i to: iseljavanje u Ameriku (?), vinogradarstvo i duhan. Vinogradi su poslije rata u glavnom propali, a duhan je ove godine podbacio i tako je dovedena Hercegovina u vrlo kritičan položaj.

Dr. Bariša Smoljan govori o mizernoj procjeni duhana, koja da je upropastila seljaka. Za iseljeavanje u Ameriku veli, da se tu ne može ništa učiniti, jer je iseljenička kvota ispunjena. Za obnovu vinogradarstva trebala bi svota od 10 do 20 milijona dinara uz minimalni kamatnjak. Duhan ne dostaje više za prehranu Hercegovine, jer je ograničena sadnja, a procjena mizerna. Predlaže uvođenje svilarske industrije u Hercegovini i s time sađenje duhana i podizanje svilarnica. Tuži se na ogromne državne i komunalne poreske terete. Završava sa: Stavimo Hercegovinu u gibanje, jer je kucnuo 12 čas.

Veletrgovac g. David Koen, sekretar trgovačkog udruženja pozdravlja ideju proširenja tvornice duhana. Veli, da je potrebno poći od privrednog podizanja seljaka, jer na njemu se zasniva mogućnost egzistencije svih političkih klasa. Ističe nedovoljan poljoprivredni kredit, jer uslijed toga seljaci zapadaju u lihvarske ruke. Za podizanje Mostara potrebno je bezuvjetno dovesti u područje njegove trgovine srez Imotski, što bi se dalo postići izgradnjom jedne ceste. Pledira za isušenje blata, jer bi time prestala biti Hercegovina pasivna. Sredstva bi se dala nabaviti putem amortizacionih zajmova, kojih bi se moglo dobiti, jer su projekti komercialni i rentabilni.

Predstavnik zeljoradničke partije g. Gjorđo Perin slaže se u glavnom sa predgovornikom. Obara se na teške poreze za propale vinograde kao i na fatalnu politiku ministarstva saobraćaja. Traži smanjenje općinskih nameta.

G. Vojislav Šola, član predsjedništva Narodne Banke i radikalski prvak ističe potrebu vinarskih zadruga. Apeluje na narodne poslanike da se zauzmu za proširenje mostarske tvornice duhana.

Narodni poslanik g. Salih Baljić pledira isto za proširenje tvornice duhana, čime bi se u prvom redu pomoglo mostarskoj sirotinji. Veli dalje, da je u Mostaru pazarni dan nedelja, pa da bi trgovine trebale da budu otvorene barem do 11 sati prije podne. Tuži se na preveliku razliku kamatnjaka Narodne Banke i ostalih banaka. Nestašica kredita koči privredu.

G. Sava Šantić, veletrgovac pledira za obnovu vinograda u to putem kredita od 5-20 hiljada dinara, koji bi se dijelili uz minimalan kamatnjak.

Narodni poslanik g. Dervo Hadžioman veli, da država mora promijeniti svoju ekonomsku politiku u Hercegovini i dozvoliti neograničenu sadnju duhana. Ako država ne može uvijek da nađe kupca za višak duhana, neka ona preprodaju viška prepusti privatnoj ninicijativi. Veli, da bi trebalo u Mostaru otvoriti filijalu tvornice ćilima iz Sarajeva, jer bi u toj tvornici mogla sirotinja naći zaposlenja.

G. dr. fra Dominik Mandić, predsjednik oblasnog odbora HPS traži da općina sklopi veliki investicioni zajam u svrhu podizanja stanova, jer se u gradu ništa ne gradi. Traži, da općina vodi socijalnu politiku i da se provedu općinski izbori. Veli, da su se dugovi hercegovačkih seljaka u ovoj godini povisili za 75 posto pa treba uvesti slobodnu trgovinu duhana. Zagovara izgradnju željeznice Mostar – Split preko Širokog Brijega jer je taj kraj bogat boksitom, a željeznica bi omogućila eksploataciju.

Narodni poslanik g Pero Ivanišević traži projekat u pogledu proširenja tvornice duhana. Zadaje riječ, da će se založiti za stvar. U pogledu svih drugih stvari veli, da se treba složiti i tražiti. Treba poslati deputacije u Beograd iz čitave Hercegovine.

G. Smajo Ćemalović veli, da je potrebno za proširenje duhanske tvornice 5 milijona dinara, a uposlilo bi se oko 2-3 stotine radnika. On traži da se sastavi rezolucija, koju će odnijetti lično jedna deputacija u Beograd. Predlaže odbor za rezoluciju, koji će ujedno stvar energično dalje tjerati.

Nakon dulje diskusije izabran je slijedeći odbor: gg. Marko Jelačić, Nikola Smoljan, B. Bjedić, dr. Fra D. Mandić, Gjorđo Perin, David Koen, dr. B. Smoljan, Smajo Ćemalović, Risto Bošković, Hafiz ef. Puzić, Ivan Barišić, Lj. Krulj, L. Peško, J. Knežić.

Prema tendencijama ove konferencije program rada ovoga odbora bio bi: sanacija prilika u Hercegovini i privredna restauracija. Odbor je interpartijski.

-:-

Mi sa svoje strane ovaj koristan gest predstavnika Hercegovine najtoplije pozdravljamo. Neka on bude pobuda, kako u posve ekonomskim i privrednim pitanjima treba da isčezne partijska zagriženost. Samo na takav tolerantan način, naravno uz žilav rad, dade se paralizirati teška ekonomska kriza, koja je najviše zadseila Bosnu i Hercegovinu. Ne bi li bilo već skrajnje vrijeme, da i sarajevski viđeni ljudi uz sarajevske narodne poslanike, bez razlike političkih stranaka započnu sa sličnom akcijom za ekonomsko podizanje Sarajeva, toga centra Bosne i Hercegovine.

-:-

prilog: Mostar, 1926, Stari most, Jagnje (cidom)

priredili: Armin Džabiroiv, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Kad pelikani love

 

Na plaži Venice Beach u Los Angelesu, ima se vidjeti mnogo toga više, osim mišićavih bodibildera, skejtbordera i alt-hipija koji brinu o svojim Chakrama.

Kalifornijski smeđi pelikani (Pelecanus occidentalis californicus) lete iznad mora u jatima, tražeći plijen. Zatim kruže oko 20 metara iznad vode - i iznenada zarone u nju (kao na slici). Pravi spektakl. Prilikom ronjenja, krila su nagnuta dok kljun ne dotakne površinu vode, a tada pelikan skuplja noge i krila sa nešto više snage. Pod vodom se kljun otvara, a vrećica kljuna se široko rasteže. Tako pelikan može loviti ribu. Ovdje je plijen veliko jato inćuna u vodi.

Smeđi pelikan je jedina vrsta pelikana koja može ovako roniti. Publika na plaži uglavnom nije oduševljena spektaklom. Više pažnje se posvećuje surferima, a ovo, pogledajte sliku. Kakva gužva.

(welt)

(spagos)

Iz svijeta – Slike sedmice

 

Eksplozivom srušeni ostaci mosta u Baltimoru

Prošlog ponedjeljka eksplozivom su srušeni ostaci mosta Francis Scott Key u Baltimoru, SAD. Most se srušio u martu, nakon što se kontejnerski brod "Dali", u vlasništvu kompanije sa sjedištem u Singapuru, zabio u stub. Kontrolisane eksplozije imaju za cilj oslobađanje teretnog broda od dijelova uništene čelične konstrukcije i ponovno omogućavanje drugim brodovima pristup luci Baltimore.

Na putu ka sigurnosti

U zaštićenom dvorištu škole u Port-au-Princeu, haićanska djeca preskaču konopac i osjećaju, možda po prvi put, koliko je slobodan i bezbrižan život bez straha i nasilja. Škola u glavnom gradu Haitija nudi utočište porodicama koje su morale da napuste svoje domove zbog ratova bandi koji bjesne godinama. Od kraja aprila urušena ostrvska država ima novo prelazno vijeće, ali još uvijek nema multinacionalnih policijskih snaga koje bi, prema rezoluciji UN-a, konačno trebale osigurati sigurnost na ulicama Haitija.

Čak i Buda ponekad treba šminkere

Buda bi trebao zablistati na svečanosti. Svakog maja budisti slave svečanos Vesakh. Na vrhuncu Vesakha (međunarodno priznatog praznika) prethodnog četvrtka, zlatna statua u hramu Maha Vihara Majapahit u Mojokertu (Indonezija) također je zablistala. Vjernici su tih dana slavili prosvjetljenje i smrt Bude.

(ksta)

(Novasloboda.ba)

Prije 74 godine – Prvo sklopivo biciklo

 

Ipak, sklapalo se, koliko, toliko!

Pronalasci Engelberta Zaschke karakterisale su dvije stvari. S jedne strane, bili su nevjerovatno funkcionalni. Kao npr. „Zakrivljeni poklopac za posuđe koji se mogao koristiti kao renda i sito“, koji je registrovao kao patent 1919. godine. S druge strane, inženjer rođen u Frajburgu, Njemačka, 1895. godine, bio je pionir mobilnosti. Njegov "helikopterski avion", svojevrsni originalni helikopter, samo je jedan primjer.

Dana 26. maja 1950. Zaschka je podnio zahtjev za patent za izum koji je bio i praktičan i poboljšavao mobilnost: sklopivo biciklo, dvotočkaš sa šarkama koji se mogao sklopiti za tren oka. Tokom njegovog života – a Zaschka je umro 1955. - uspjeh je bio ograničen. Ali čovjek koji je iza sebe ostavio 82 patenta bio je ispred svog vremena.

Kao rezultat tranzicije mobilnosti, bicikli koji se u samo nekoliko potezaa mogu napraviti tako malim, da se mogu unijeti u svaki autobus sada uživaju sve veću popularnost.

A možda će uskoro doći vrijeme i za njegov sklopivi automobil. Kada je 1928. odvukao demontirani automobil do berlinskog radio tornja, kako bi pokazao koliko je njegov izum praktičan, izazvao je zabavu. Danas bi to vozilo moglo biti popularno. Jednostavno zato što nema potrebe za parking mjestom. Kako praktično.

(welt)

(spagos)

Zlatna liga nacija – Bosna i Hercegovina bez poraza okončala Zlatnu ligu nacija

 

Zlatna liga nacija 3. kolo

Bosna i Hercegovina – Poljska 3:0 (25:22, 25:14, 25:4)

Treća pobjeda maksimalnim rezultatom naše reprezentacije u sjedećoj odbojci na turniru Zlatne lige nacija u Sarajevu

Reprezentacija Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci ostvarila je i treću pobjedu na Zlatnoj ligi nacija koja se održava u dvorani hotela "Hills" na Ilidži.

Naši zlatni odbojkaši su danas u prvom meču savladali Poljsku 3:0 (25:22, 25:14, 25:4). Poljaci su samo u prvom setu pružili dostojan otpor našoj reprezentaciji, a drugi i treći set su bili samo formalnost, za ubjedljivu pobjedu Bosne i Hercegovine.

Poslije tri odigrana meča, Bosna i Hercegovina ima sve tri pobjede maksimalnim rezultatom, protiv Hrvatske, Srbije i Poljske.

Danas od 16 sati slijedi i najjači test za Bosnu i Hercegovinu na turniru, a protivnik je reprezentacija Njemačke.

(sport/osl20240525)

Zlatna liga nacija, 4. kolo

Bosna i Hedrcegovina – Njemačka 3:0 (25:15, 25:19, 25:21)

Reprezentacija Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci ostvarila je i četvrtu pobjedu na turniru Zlatna liga nacija koji se održava u Sarajevu. Izabranici Ifeta Mahmutovića savladali su reprezentaciju Njemačke koja učestvuje na ovogodišnjoj Paraolimpijadi u Parizu rezultatom 3:0, te tako potvrdili sjajnu formu.

Prvi set donio je zanimljivu i kvalitetnu odbojku dvije ekipe koje su ostvarile po tri pobjede u dosadašnjem dijelu turnira. Do sredine seta smjenjivalo se vodstvo obje ekipe, ali su u drugom dijelu reprezentativci BiH na krilima Adnana Manke koji je bio sjajan na servisu napravili razliku i došli do 25:15 na kraju. Publika je u drugom setu vidjela nova uzbuđenja i kvalitetnu odbojku, ali naš tim nije ništa prepustio slučaju te je na kraju završeno 25:19. U trećem setu reprezentativci Njemačke osvojili su najveći broj poena i do samog kraja imali solidne šanse za preokret, ali je na kraju bh. tim ostvario pobjedu i zadržao maksimalan učinak bez izgubljenog seta na turniru.

Selektor Mahmutović istakao je da je bh. tim ostvario pobjede u svim utakmicama, ali da je evidentan umor kod igrača.

“Generalno kad posmatramo mi jesmo dobili sve utakmice, ali osjetno je da u ekipi imamo blagi umor jer je liga dugo trajala, ekipe su imale završnicu evropskih takmičenja. Svih 12 igrača je učestvovalo u utakmicama evropskih takmičenja, tempo je jak, dvije utakmice dnevno, ali ipak smo uspjeli ostvariti zacrtano, da pobjedimo sve utakmice i to maksimalnim rezultatom 3:0. Nadamo se da će i sutra biti tako. Onda ćemo imati nekih sedam dana odmora nakon čega kreće operacija “Pariz”, istakao je Mahmutović.

Od reprezentacije Bosne i Hercegovine mnogo se očekuje na Paraolimpijadi obzirom da je bh. tim na proteklih šest učešće osvojio isto toliko medalja.

“Imamo postavu s kojom ćemo igrati na Paraolimpijadi, raduje me što imamo mlade igrače koji sigurno mogu dati maksimum i mogu biti okosnica na Paraolimpijskim Igrama”, dodao je na kraju Mahmutović.

Sve utakmice igraju se u areni hotela Hills, a ulaz je slobodan.

(klix)

Zlatna liga nacija, 5 kolo:

Bosna i Hercegovina - Ukrajina 3:1 (25:20, 25:12, 20:25, 25:21)

Reprezentacija Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci okončala je nastup u Zlatnoj ligi nacija sa svih pet trijumfa i na superioran način došla do novog trofeja.

U petom kolu naši zlatni momci su danas svladali Ukrajinu rezultatom 3:1 po setovima, a to je bio i jedini izgubljen set za našu selekciju u ovogodišnjem izdanju Zlatne lige nacija.

Dobro je počelo za naš tim, poveli smo 2:0 u setovima protiv Ukrajinaca.

Prvi set je ponudio dobru borbu, ali više koncetracije u završnici imao je naš tim i dobio je prvi set rezultatom 25:20.

U drugom setu uraganska igra izabranika selektora Ifeta Mahmutovića i fenomenalnim izdanjem drugi set su dobili sa 25:12.

U trećem setu smo vodili 9:7, a onda sjajna serija Ukrajine od 9:1, prešli su u vodstvo i održali do kraja seta kojeg su dobili sa 25:20 i smanjili prednost naše reprezentacije na 2:1.

U četvrtom setu imamo odlično otvaranje, poveli smo 7:1, a sredinom seta lagano lomimo utakmicu, poveli smo 11:5, zatim 13:8.

Do kraja trećeg seta rutinska i sigurna igra Zlatnih ljiljana, set su priveli kraju sa 25:21 za konačnih 3:1

Zlatna liga je ujedno bila i dobra priprema za glavni događaj koji očekuje Zlatne ljiljane ove godine, a to su Paraolimpijske igre u Parizu u mjesecu augustu.

(sportsport)

Iz svijeta – Slike sedmice

 

Na cilju

Nakon izbora je uvijak i prije izbora: Mnogi u Indiji su tako pretpostavljali, pa je Narendra Modi ne samo mogao biti razumno siguran da će dobiti treći mandat na vlasti. Premijer je prije svega špekulirao da će njegova stranka, BJP, postići ogromnu dvotrećinsku većinu u parlamentu. Ali sada bi rezultati izbora mogli odjednom postati mnogo tješnji. Ovi su naveći izbori u ljudskoj istoriji, jer traju od 19. aprila, a na njima je 986 miliona Indijaca dalo je svoje glasove. To su ujedno i najduži izbori na svijetu, jer se glasanje odvija različito po regijama u sedam izbornih faza. Glasovi se neće brojati do 4. juna.

Koliko god da je hvaljen najveći broj nastupa šefa vlade u predizbornoj kampanji, mnogo redovnih glasača BJP je očigledno ostalo kod kuće u prvim fazama izbora. To se može procijeniti kao osjećaj u sigurnu pobjedu, a moguće i sa trenutnim toplinskim talasom, koji je onemogućio mnoge ljude da izađu na izbore.

Modijev problem: Bez dvotrećinske većine neće moći da promjeni ustav, kako je namjeravao. Modi želi ograničiti prava vjerskih manjina. Hoće li u tome zaista uspjeti, čini se biće uzbudljivije nego što se očekivalo.

Na počasnom podijumu

Konačno opet počast u Cannesu! Prošlo je 35 godina otkako je Meryl Streep posljednji put proglašena najboljom glumicom na najvažnijem svjetskom filmskom festivalu (za glavnu ulogu u filmu “Plač u tami”). Ova 74-godišnjakinja zapravo uvijek dobija sve nagrade, ili je barem takav utisak. Ali, ako pogledate, dobila je samo tri Oskara od 21 nominacije. Ovog puta je prednost bila što nije nominovana za Zlatnu palmu časti, jer ju je dobila za životno djelo. Nagradu joj je dodijelila Juliette Binoche, francuski ekvivalent Streep: Oscar sa dvije nominacije, jednom francuska filmska nagrada Cesar sa jedanaest nominacija i najbolja glumica za “Falsifikatori ljubavi” u Cannesu 2010. 77. Međunarodni filmski festival je Palmom časti otvoren na primjereno visokokaratni način, a potom je uslijedila projekcija filma “Le deuxieme acte” Quentina Dupieuxa, komedijom s Leom Seydoux, Louisom Garrelom i Vincentom Lindonom, koja govori o tome da je glumačka profesija prilično glupa. Dvije žene na slici sigurno imaju drugačije mišljenje.

Slavlje na Reeperbahnu

Kiez u Hamburgu je gorio toga dana. Ali ovdje se radilo o vatri radosti, što nije baš često slučaj, ni u St. Pauliju, ni na stadionu u Millerntoru, u Hamburgu. Nakon što je kultni klub (ta riječ je ovdje vrlo prikladna) prošle sezone propustio plasman u Prvu Bundesligu uz razvijene zastave, sada se to dogodilo jedno kolo prije kraja prvenstva, nakon lagane pobjede od 3:1 protiv VfL Osnabrücka.

FC St. Pauli je postao prvoligaš, po šesti put, ali i nakon 13 godina odsustva iz Gornjeg doma. Do trenutka kada je Oladapo Afolajan postigao 2-0 u 14:47, u to više nije bilo sumnje. I nije bilo zaustavljanja. “Forza St. Pauli!” i “Volimo vas” odjekivalo je sa tribina. Proslava je počela pola sata prije kraja uitakmice. Nakon posljednjeg sudijinog zvižduka, kolektivno ludilo se prirodno nastavilo na terenu, ali i u okolnim ugostiteljskim objektima. Čak je i inače vrlo kontrolisani trener Fabian Hürzeler najavio da će se priključiti slavlju. Činjenica da će autsajder u narednom vremenu sam predstavljati grad Hamburg u Bundesligi je novina. HSV je ostao drugorazredan, ali je ipak s poštovanjem uputio čestitku: “Unatoč svom rivalstvu: čestitamo plasman u Bubdesligu”.

(focus)

(Novasloboda.ba)

130 godina mostarske Gimnazije

 

Poziv bivšim učenicima i uposlenicima Gimnazija Mostar

Gimnazija Mostar

130 godina u službi odgoja i obrazovanja…

130 godina znanja i uspomena…

Gimnazija Mostar ove školske godine slavi veliki jubilej – 130 godina postojanja.

Prisjećamo se duge i bogate tradicije škole koja je započela prvim danom nastave davne 1893. godine.

Prisjećamo se ljudi, događaja, emocija koje nam se javljaju kad se sjetimo svoje škole.

Bivši i sadašnji učenici i uposlenici škole nose Gimnaziju u sebi na mnogo načina.

Pozivamo vas da opišete svoje uspomene i pošaljete fotografije koje vas vežu za školu, ukoliko ih imate.

Pišite na temu:

“Mostarska Gimnazija za mene predstavlja…”

Prisjetite se nečega što vam je odredilo budući život, nekog doživljaja, prijatelja, profesora, uprave, prostora, nastavnih predmeta, izleta, anegdota…

Dio uspomena na školu koje ste ponijeli sa sobom u život pokušat ćemo evocirati u publikaciji „130 godina u 130 slika“.

S obzirom da će se sjećanja objavljivati i u kratkoj formi na školskim sredstvima informiranja, potrebno je:

1. ostati u okviru 250 znakova (s prazninama)

2. navesti ime i prezime te godinu maturiranja:

• osobe koje su mijenjale prezime trebaju navesti i ono koje su imale u vrijeme mature

• podaci pod 2. ne ulaze u navedenih 250 znakova

Sjećanja slati na:

130godinau130slika@gmail.com

do 20.6.2024. godine!

Puno lijepih pozdrava učenicima i uposlenicima mostarske Gimnazije, ma gdje bili!

POZIV BIVŠIM UČENICIMA I UPOSLENICIMA GIMNAZIJE MOSTAR | Gimnazija Mostar

(gimnazijamostar.ba)