Selidba u Mongoliji

 

Stepski nomadi: Ovčar po imenu Agvaantogtokh je susreo jednog komšiju, i sjeo na ogradu privremenog tora, kako bi popričali i razmijenili informacije.

Agvaantogtokh pripada onim Mongolima koji još njeguju tradicionalni način života, i upravo se seli, sa stadom od oko 1000 ovaca, u Munkh Khaan region, u potrazi za novim pašnjacima.

Na slikama u prilogu vidi se kako mu supruga Nurman pomaže oko ovaca. Njihov dom je jedna Jurta, a tradicionalni obroci se sastoje od mesa i mliječnih proizvoda. Oko 30 posto od 3,5 miliona stanovnika Mongolije žive onako kako su njihovi preci živjeli od davnina. Tako živi i Lkhaebum sa njegovih 71 godinu, koji je napravio jednu cigaret pauzu sa njegovim pomoćnikom i njegovom sestrom.

(welt)

(NovaSloboda.ba)

Slika slobodnog tigra u džungli, simbol nove nade

 

Aktivisti za prava životinja u Maleziji uspjeli su snimiti rijetke slike posljednjih divljih tigrova. Fotografije WWF-a snimljene su u šumskom rezervatu u zemlji nakon što je fotograf Emmanuel Rondeau tamo instalirao nekoliko kamera tokom pet mjeseci i stalno vršio terenske misije.

"Znali smo da će ovo biti teško, zbog malog broja tigrova u regionu i prijetnji s kojima se suočavaju", rekao je. “Slike su simbol nove nade.”

Danas se kaže da u njihovom kraljevstvu, u gustoj džungli, živi manje od 150 tigrova; 1950. godine populacija je procijenjena na 3.000 tigrova. Iznad svega, gubitak njihovih staništa uzrokuje smanjenje populacije, ali i krivolov za tradicionalnu kinesku medicinu.

(welt)

(NovaSloboda.ba)

Iz stare strane štampe: Predvorje Orijenta, 1941. godine

 

U vojnom časopisu “Unsere Wehrmacht im Protektorat” od 9. sptembra 1941. godine objavljen je tekst pod naslovom “Predvorje Orijenta” autora Nikolaja Bauera, u kome su opisani Beograd, Sarajevo i Mostar. Ovdje donosimo prvedeni dio teksta, koji se opdnosi na Mostar:

“...

Na obe strane Neretve, okružen kraškim brdima, leži posebno interesantan glavni grad Hercegovine, Mostar. Ljeti se čak zaboravi i neizdržljiva vrućinaj ovog još nedodirnutog Orijenta, koji se ovdje susreće na svakom koraku. Strogo religiozne Turkinje su prepoznatljive, potpuno prekrivene tamnoplavim prekrivačem sa kapuljačom, Muslimani po njihovim širokim pantalonama i crvenim fesovima. Znak prepoznavanja grada je Stari most, poznatiji kao Rimski most, koji vitkim lukom prespaja duboko šumeću Neretvu. Do danas nije jasno ko je graditelj ovog romatičnog, u pjesmama opjevanog mosta. Dok vrh luka važi kao turska gradnja, obe kule uz most pokazuju rimski način gradnje.

Među brojnim vitkim munarama najsjajnija ona na najvećoj džamiji u gradu, Karađozbegovoj džamiji, koja doseže visoko u nebo. Pobožni Turci posjećuju kupatilo izgrađeno u turskom stilu, kroz koje je provedena ledeno hladna Neretva. Kod izlaska i zalaska sunca klanjaju se bezbroj puta u pravcu Mekke, gdje god da se nalazili.Upravo kada je mujezin blagotvornim glasom sa munare počeo sa učenjem njegove zahvalu Allahu, krenuo je voz, uskotračnom prugom, u pravcu Sarajeva, metropole Bosne...”

(prevod: Smail Špago)

Fotografije:

Veličanstvena grobnica muhamedanskog dostojanstvenika Osmana Đikića u Mostaru

Kameni most, takozvani Rimski most u Mostaru, vitkim lukom prespaja Neretvu

Iza bijelih zidova i zelenih čempresa uzdiže se najveća džamija u Mostaru, Karađozbegova džamija

Priredili: Smail Špago, Armin Džabirov, Tibor Vrančić

(NovaSloboda.ba)

Prije 80 godina - Obješeni antifašisti u Mostaru

 

U nedelju, 19. novembra, navršava se 80 godina od vješanja antifašista Mostara koje su fašisti, kao pripadnike narodnooslobodilačkog pokreta, objesili. To su: Mujo Selimhodžić, Božo Skočajić, Darinka Bitanga, Ekrem Ćurić i Ante Ajduk.

U znak sjećanja na ubijene, članovi Udruženja antifašista i boraca NOR-a Mostar, u nedelju, 19. novembra u 12 sati. posjetiće “Spomenik ilegalcu” i spomen obilježje na mjestu vješanja na Bulevaru narodne revolucije i Liska ulici, te polaganjem cvijeća i minutom šutnje odati poštu stradalima.

Među ubijenima, osim žene iz porodice Bitanga, bio je i maloljetni Ekrem Ćurić.

“Pozivamo građane Mostara da nam se pridruže”, poručuju iz UABNOR-a Mostara.

(NovaSloboda.ba)

Iz svijeta – Slike sedmice

 

Karavan u pravcu bijede

Dušeci, stolice, stolovi, kao i torbe sa hranom i odjećom: kamioni koji su se nagomilali na pakistansko-avganistanskoj granici u blizini Torkama prepuni su stvari avganistanskih porodica. Oni čekaju da napuste zemlju kako bi spriječili najavljenu masovnu deportaciju. Ukupno 4,4 miliona avganistanskih izbjeglica donedavno je živjelo u Pakistanu. Budući da ih vlada krivi za uspon talibana u zemlji, svi koji su bez valjanih dokumenata, sada moraju otići - to je 1,7 miliona ljudi. Humanitarne organizacije upozoravaju na teške uslove života raseljenih lica u Afganistanu.

La vie en rose

Pećine ne moraju nužno biti hladne, mračne i zastrašujuće. Godine 1966., njemački umjetnik Ferdinand Spindel (1913-1980) kreirao je svoju ružičastu, walk-in instalaciju “Rupa u kući”.

“Rupa u kući” je trodimenzionalni prostor napravljen od pjene u koji posjetioci mogu uroniti kako bi pojačali svoja čula – ili se izgubili u njemu. to je bilo jedno od 14 pionirskih djela imerzivne umjetnosti nastalih između 1949. i 1969. godine. Svi oni se mogu doživjeti do 3. marta sljedeće godine na izložbi o počecima sada popularne umjetničke forme u Musée cantonal des Beaux-Arts u Lozani.

Povratak na Zemlju

Dok su ljudi u nekim dijelovima svijeta slavili Noć vještica ili Dan reformacije, Kina je posljednjeg dana oktobra ove godine slavila svemirskog heroja. Nakon što je s dvojicom kolega sletio u Unutrašnju Mongoliju, taikonaut Gui Haichao je sjeo u ležaljku koja jmu e bila obezbjeđena. Odatle je sa osmehom objavio: Njegov petomjesečni boravak na kineskoj svemirskoj stanici CSS bio je pun pogodak. Svaki dan je bio divan i ispunjen. Profesor vazduhoplovnog inženjerstva bio je prvi taikonaut bez vojne karijere. Još uvijek je nejasno hoće li ga i drugi slijediti.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Bravo momci!

 

U19 BiH – Luxemburg 1:0 (1:0)

U-19 reprezentacija Bosne i Hercegovine pobijedila je sa 1:0 selekciju Luksemburga koja je ujedno i domaćin turnira grupe 11 prvog kruga kvalifikacija za EURO 2024. Jedini gol na utakmici postigao je Senad Mustafić u 9. minutu.

Selektor Dubravko Orlović je na teren izveo sljedeći sastav: Arman Šutković, Senad Mustafić, Savo Šušić, Nidal Čelik, Marsel Zrnić, Muamer Hamzić, Niko Kovač, David Čamber (68. Muhamed Bejdić), Ajdin Beganović (79. Antoni Bajkuša), Amar Zahirović (79. Petar Samardžija), Stefan Marčetić (63. Hamza Ljukovac).

U drugom meču grupe Holandija je u Wiltzu sa 2:1 pobijedila selekciju Azerbejdžana. Nakon dva kola Bosna i Hercegovina je druga na tabeli sa 4 boba, iza Holandije koja je osvojila 6, a ispred Azerbejdžana sa 1 i Luksemburga koji je bez bodova.

Treće kolo na rasporedu je 21. novembra u 18:00 sati kad će se sastati Bosna i Hercegovina-Holandija i Luksemburg-Azerbejdžan, a prolaz u elitnu rundu kvalifikacija izboriće dvije prvoplasirane selekcije.

(sport)

Sjećanje na Bracu i “Sjećanje za budućnost” – knjiga iz biblioteke Cidom

Juče smo na ovom mjestu objavili sjećanje na našeg preminulog člana Ismaila Braci Čamparu. Tom prilikom smo napisali da je Braco sudjelovao u stvaranju dvije knjige o Mostaru – U sjeni zaborava i Perom i kamerom o Mostaru, koje su štampane.

Pored toga Braco je sudjelovao u stvaranju i treće knjige, koja nije ukoričena, ali se nalazi u elektronskoj formi, u pdf formatu, u našoj biblioteci CIDOM-a.

Veliku većinu fotografija iz ove knjige upravo je Braco snimio i obradio.

Knjigu možete pogledati i preuzeti na linku:

Čampara-Špago-Vrančić-Sjećanje-za-budućnost-2014.pdf (cidom.org)

(CidomTim)

Bosnom behar probeharao

 

U21: Kipar-BiH 1:2 (1:0)

U21 selekcije Kipra i BiH danas su odigrale meč četvrtog kola grupe H kvalifikacija za EURO, a naša reprezentacija je pobijedila rezultatom 2:1.

Kiprani su bolje ušli u susret i poveli u 17. minuti golom Okkasa.

Ipak, izabranici Igora Jankovića su u nastavku zaigrali mnogo bolje i stigli do preokreta.

Igrala se 58. minuta kada je Sučić sjajno asistirao, a ofanzivac Borca Enver Kulašin pogodio za 1:1.

Dvadesetak minuta kasnije ofanzivac Zrinjskog Franko Sabljić je zabio fantastičan gol za našu selekciju i ispostaviće se osigurao trijumf.

Mladi Zmajevi su tako stigli do prve pobjede u kvalifikacijama i zauzimaju četvrto mjesto u grupi sa tri boda.

Kipar je zadnji na tabeli sa jednim bodom.

Za U21 BiH su igrali: Šahinović, Šuta, Muharemović, Mujkić, Omerović, Stajić, Sučić, Kulašin, Šošić, Čavić te Bristrić.

Priliku u nastavku su dobili Šakota, Čuić, Sabljić i Ramić.

U21 BiH naredni meč igra 22. marta naredne godine u gostima protiv Slovenije.

Kipar će 26. marta gostovati Austriji.

(Reprezentacija.ba)

Bosnom behar probeharao u svlačionici, zapjevao i selektor Janković

Gubili su naši reprezentativci nakon prvog poluvremena sa 1:0, a ni igra u ovom dijelu utakmice nije obećavala. Malo ko je vjerovao da će naši mladi reprezentativci u drugom poluvremenu zaigrati tako dobro i napraviti potpuni preokret.Nakon serije promašaja naših momaka na otvaranju drugog poluvremena, konačno smo u 57. minuti stigli do poravnanja. Fenomenalno dodavanje viđeno je od strane Sučića, a Kulašin se sjajno snašao i matirao golmana domaće reprezentacije. Ponovo su se nakon toga redale šanse pred golom golmana Kipra, ali lopta jednostavno nije htjela u gol. Igrala se 79. minuta kada je lopta došla do Sabljića koji je majstorski matirao domaćeg golmana za preokret na ovoj utakmici. Do kraja su domaći pokušali da dođu do boda, ali nisu uspjeli. Nakon utakmice viđeno je veliko slavlje u svlačionici mladih reprezentativaca Bosne i Hercegovine.

(sportsport.ba)

Brazil pati od ekstremnih vrućina

 

Temperature su se u Brazilu ovih dana penju i do 58 stepeni: Ovo je najgora suša u regiji Amazona od kada se u Rio de Janeiru vodi evidencija. Svako ko živi u blizini jedne od brojnih plaža u Brazilu ovih dana može se smatrati sretnim, obzirom na trenutne velike vrućine. Čak i prije početka ljeta na južnoj hemisferi, veliki dijelovi Brazila bili su pod udarom jakog toplotnog talasa. Očekuje se da će se vrhunac dostići ovog petka. U metropoli Rio de Žaneiru, temperatura je u utorak porasla na 58,5 stepeni, prenijela je državna novinska agencija Agencia Brasil. Temperature od preko 40 stepeni izmjerene su i u drugim regijama, posebno u centru i jugu zemlje. Brazilci su u srijedu i četvrtak patili i od visokih temperatura, a teško da će stvari biti drugačije u narednih nekoliko dana.

Dijete umrlo u školskom kombiju

Osjetljiva temperatura opisuje čovjekovu percepciju temperature, koja osim stvarne temperature zraka ovisi i o vlažnosti i vjetru. "Otišao sam u krevet u 4:30 ujutro, pa spavao oko 40 minuta, probudio se i istuširao se pod hladnim tušem", rekao je muškarac za novinski portal "G1". Nacionalni meteorološki institut klasifikovao je situaciju kao veoma opasnu, u 15 država i federalnom okrugu oko glavnog grada Brazilije. Postoji rizik od dehidracije, glavobolje, mučnine i problema s cirkulacijom. Dvogodišnje dijete umrlo je nakon što je na vrućini zaboravljeno u školskom kombija u Sao Paulu, objavio je brazilski list Folha de São Paulo. Prema nacionalnom operateru električne mreže, potrošnja energije u Brazilu porasla je na rekordan nivo. Struje je nestajalo u 18 gradova u državi Rio de Žaneiro.

U državi Minas Gerais, pronađeno je oko 500 mrtvih riba u laguni u glavnom gradu, u roku od tri dana. Uginuće ribe je povezano s efektima porasta temperature, navodi se list “Folha de São Paulo”, pozivajući se na gradsku upravu. Ali ne pate trenutno samo jug i centar zemlje od velikih vrućina i suše. Region Amazona doživljava najgoru sušu u zadnjih 120 godina, otkako se vode zapisi.

Nivoi nekih od najvažnijih rijeka nedavno su pali do neviđene nivoe. Uticaji su ozbiljni sa posljedicama po stanovništvo duž rijeka, regionalnu ekonomiju i floru i faunu.

Prema riječima stručnjaka, trenutni toplotni val povezan je s vremenskim fenomenom El Niño i globalnim zagrijavanjem. „Talas vrućine u proljeće nije neobičan. Ali u posljednjih nekoliko mjeseci već su bila četiri talasa vrućine, a još nismo ni blizu kraja sezone.

"Globalno zagrijavanje učinilo je ove talase intenzivnijim i učestalijim", rekao je klimatolog José Marengo iz istraživačkog instituta Cemaden za novinski portal G1. Neosporno je da temperature rastu skoro svuda na Zemlji, rekao je Ricardo de Camargo, meteorolog sa Instituta Agencia Brasil Univerziteta u Sao Paulu. Prema podacima Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), oktobar 2023. bio je najtopliji u zadnjih 125.000 godina. Prognoze sugerišu da će "ekstremni događaji postati češći, duži i ozbiljniji", rekao je Camargo.

Upravo o ovim temama će se govoriti na sljedećoj svjetskoj klimatskoj konferenciji COP28 u emiratskoj metropoli Dubaiju krajem novembra. Svake godine na konferenciji UN-a predstavnici oko 200 zemalja raspravljaju, između ostalog, o tome kako se još uvijek može postići međunarodno dogovoreni cilj od 1,5 stepena i izbjeći najgore posljedice klimatske krize.

Međutim, prema analizi Ujedinjenih naroda, s planovima za zaštitu klime koje trenutno dostavljaju države, svijet je daleko od zaustavljanja globalnog zagrijavanja

(express)

(NovaSloboda.ba)

Iz svijeta – Slike dana

 

Boje mirišu do neba

Uređene eksplozije boja ove vrste najčešće se viđaju u Kini. Odmah pored u ovom slučaju: Slika prikazuje fabriku mirisnih štapića u selu Quang Phu Cau, 45 kilometara od Hanoja, u Vijetnamu.

U drevnoj zanatskoj zajednici, štapići se vezuju, mašu tamjanom u boji i ostavljaju da se suše na suncu.

Gigantske male stvari

Doduše, lokacija se čini čudnom, jer je ova slika mogla biti snimljena bilo gdje na Zemlji zbog objekta otpornog na vremenske uslove. U svakom slučaju, makro fotograf Alberto Gizzi, koji koristi jedan od najmoćnijih objektiva na svijetu, kako bi male stvari izgledale gigantske, boravi u Parmi u Italiji. Tamo je u studio, na slikanje mrave (slika), muhe, leptire i doseljenog azijskog tigrastog komarcaa.

Okean iznad mora

Mnogi su ovo vidjeli kroz prozor. Ali za razliku od nedavno vidljivog pomračenja Mjeseca, događaj je bio rezervisan samo za nekolicinu ljudi u povoljnim stambenim područjima. Sjeverno svjetlo uzdizalo se iznad noćnog neba, a svako ko tada boravio u salcburškoj zajednici zimskih sportova Saalfelden zatekao je okean boja, koji se otvara iznad Steinernen Meer (Kamenog mora).

I što je uz to bilo još bolje: klimatske promjene nisu bile krive u ovom slučaju.

(news)

(NovaSloboda.ba)

U sjećanju: Ismail Braco Čampara 2017-2023.

 

Život je u svojoj ljepoti nepredvidiv. Sastanci i rastanci, tuge i radosti sastavni su dio našeg života. Danas je jedan takav tužan dan, dan kada obilježavamo da već šest godina među nama nema našeg dragog prijatelja Ismaila Brace Čampare. I nakon tolikog odmaka vremena, teško je prihvatiti činjenicu da te više nema, nedostaje puno toga, nedostaje vremena, godina, razgovora i druženja. Ostali smo uskraćeni tvojih komentara, tvojih fotografija, tvoga angažmana u našoj grupi CIDOM. Nama na kraju ostaje sjećanje na tebe i tvoj plemeniti lik, sjećanje koje nam daje snage da nas tvoj gubitak ne boli. Znaj da si u našim mislima neprestano. Vjerujemo da si sada na ljepšem mjestu i da ponosno gledaš na svoje najmilije i na prijatelje. Rahmet ti dobroj duši.

Budući da je Braco sudjelovao u stvaranju dvije knjige o Mostaru – U sjeni zaborava i Perom i kamerom o Mostaru, ovdje donosimo i treću (koja nije ukoričena), ali se nalazi u pdf formatu u našoj biblioteci CIDOM-a. Veliku većinu fotografija iz ove knjige upravo je on snimio i obradio.

Čampara-Špago-Vrančić-Sjećanje-za-budućnost-2014.pdf (cidom.org)

(CIDOM tim/20231118)

“Fudbalska ljubav”, lopta kojom će se igradi EP 2024.

 

UEFA je na posebnoj ceremoniji na Olimpijskom stadionu u Berlinu predstavila loptu za Evropsko fudbalsko prvenstvo 2024. u Njemačkoj. 

Adidasova lopta nosiće naziv Fusballliebe, odnosno fudbaalska ljubav, napisala je UEFA uz obrazloženje da je lopta inspirisana užitkom fudbala i energijom turnira na starom kontinentu.

Lopta je uglavnom bijela s obojenim rubovima, a iz UEFA-e dodaju da dizajn lopte predstavlja njeno kretanje, kao i energiju igre kroz istaknutu crnu boju, dok crvena, plava, zelena i narandžasta donose vibracije svake nacije koja dolazi na turnir, kao i čistu jednostavnost fudbala. Na lopti su i ilustracije stadiona koji će ugostiti utakmice i imena gradova u kojima će se igrati.

Lopta po imenu Fussballliebe (Fudbalska ljubav) lopta je, prema UEFA-i prva lopta na evropskim prvenstvima s tehnologijom povezivanja, te nudi uvid u svaki element kretanja lopte i pomaže u donošenju odluka pomoću takozvane Var tehnologije koju koriste sudije.

“Evropsko prvenstvo predstavlja vrhunac reprezentativnih takmičenja u Evropi, zbog čega smo predani osiguravanju najviših mogućih standarda kvaliteta i izvođenja – od stadiona do opreme”, rekao je tehnički direktor UEFA-e Zvonimir Boban prilikom uručenja lopte.

EP 2024. održaće se od 14. juna do 14. jula u deset njemačkih gradova. To su Berlin, Köln, Dortmund, Düsseldorf, Frankfurt, Gelsenkirchen, Hamburg, Leipzig, München i Stuttgart, prenosi STA.

(sport)

Bruka i sramota: BiH sa 4:1 ponižena u Luksemburgu

 

Luksemburg je večeras u okviru devetog kola grupe J kvalifikacija za EURO savladao Bosnu i Hercegovinu rezultatom 4:1.

Domaći su odlično počeli susret i poveli u šestoj minuti golom Olesena.

Igrala se 30. minuta, kada je Rodrigues pogodio iz penala za 2:0.

Martins Pererira je u 55. minuti po treći put u večerašnjem meču matirao nemoćnog Vasilja.

Počasni gol za naš tim postigao je Renato Gojković u 93. minuti, a minutu kasnije Rodrigues postavlja konačnih 4:1.

Za BiH su igrali: Vasilj, Dedić, Gojković, Kovačević, Mujakić, Cimirot, Hadžiahmetović, Krunić, Hamulić, Stevanović i Tabaković.

Priliku u nastavku su dobili Hajradinović, Demirović, Gazibegović i Prevljak.

Luksemburg nakon devet odigranih kola zauzima treće mjesto sa 14 bodova, dok je BiH tek peta sa devet bodova.

BiH će u nedelju od 20,45 sati u meču zadnjeg kola kvalifikacija u Zenici dočekati Slovačku.

Isti dan Luksemburg gostuje Lihtenštajnu.

Iz naše grupe na EURO već su se plasirale reprezentacije Portugala i Slovačke.

(ns)

Neko iz Nogometnog saveza BiH mora istupiti i preuzeti odgovornost za neuspjehe

Ovo je jedan od najvećih neuspjeha od kada ova reprezentacija postoji i neko iz Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine mora istupiti i preuzeti odgovornost – kazao je bivši nogometni reprezentativac BiH i trener Vlatko Glavaš, nakon sinoćnjeg poraza seniorske reprezentacije BiH protiv Luksemburga.

Reprezentacija BiH sinoć je u gostima poražena od Luksemburga sa 4:1, u meču bez rezultatskog značaja, ali za koji je selektor Savo Milošević naglašavao da će poslužiti kao jedna od provjera igrača za martovske mečeve baraža za Evropsko prvenstvo.

Reprezentativci BiH su, prema riječima Glavaša, pokazali upravo suprotno od onoga što selektor traži.

“Razočarenje je veliko kod svih onih koji vole i navijaju za ovu zemlju. Razočaran sam načinom i odnosom igrača prema državnom dresu. Naši reprezentativci su u meč protiv Luksemburga ušli bez motiva, htijenja, nisu trčali i dopustili su Luksemburgu da ih u potpunosti ponizi. Smatram da bi selekcija BiH u ovom trenutku na ovaj način teško pobijedila i mnogo slabije reprezentacije od Luksemburga, kao što su Farska ostrva ili Lihtenštajn”, kazao je Glavaš Feni.

Vjeruje da je najveći problem odnos prema državnoj reprezentaciji i dresu koji igrači nose, a nastala situacija je rezultat loše atmosfere i dešavanja unutar Nogometnog saveza i reprezentacije BiH. Napominje da zbog takvog stanja uglavnom posao gube selektori, koji su najčešće najmanje krivi za neuspjeh.

“Ne može samo selektor biti kriv za sve ovo što se dešava unutar reprezentacije BiH. Mora neko iz Saveza preuzeti odgovornost. Promijenili smo tri selektora za kratko vrijeme, što je u krajnjoj mjeri neozbiljno i dovodi upravo do ovakvih rezultata. Vjerujem da je duži vremenski period lošeg vođenja saveza i reprezentacije doveo do toga da igrači BiH nemaju motiva. Ako nastavimo raditi na ovaj način teško da ćemo ikada postići nešto više”, istakao je.

Smatra da je potrebno uraditi dublju analizu svega što se dešava unutar Nogometnog saveza BiH i oko reprezentacije, a potom donijeti odgovarajuće korake koji bi doveli do ozdravljenja bh. nogometa, te da do marta i utakmica baraža ima još dovoljno vremena da se to učini, kako bi bh. nogometaši u te utakmice ušli motivisani i zadržali šanse da se plasiraju na Evropsko prvenstvo.

(sport)

Izgubljena mjesta: Napušteni objekti širom svijeta

 Sablasno, morbidno i fascinantno: istraživanje nepoznatih i napuštenih mjesta obećava uzbudljiva iskustva. Ovakvi pogledi, koji naizgled misteriozno očaravaju radoznale posetioce širom svijeta, pružaju pogled i u prošlost.

Morbidna ljepota: Dvorac Château Miranda iz 19. stoljeća u Cellesu, Belgija, izgrađen u neogotičkom stilu.

Na kraju svijeta: Daleko od kopna Argentine i relativno blizu Antarktika nalazi se napuštena stanica za lov kitova Stromness, na ostrvu Južna Georgija. Istorijski značajana zbog boravka britanskog polarnog istraživača Ernesta Shakletona 1916. godine.

Kazino u rumunskom lučkom gradu Konstanci na Crnom moru nekada je bio mjesto susreta bogatih ljudi iz cijelog svijeta. Godine 1990. zgrada secesije je morala da se zatvori iz ekonomskih razloga. Ali kazino bi uskoro mogao ponovo dočekati goste, nakon što je završen opsežni period renoviranja.

Na posljednjoj točki istočnog ruskog ostrva Sahalin, napušteni svjetionik bdi nad Ohotskim morem. Iako je teško pristupačan, ipak privlači brojne turiste.

Nedaleko od grada Kaspijska u Rusiji, u Kaspijskom moru, nalazi se ostrvo koje je 1930-ih godina izgradila fabrika inženjeringa Dagdiesel u eksperimentalne svrhe. Ali vještačko ostrvo je napušteno sredinom 1960-ih.

Ostrvo Hashima, Nagasaki, koje je radilo za podmorsko kopanje uglja do 1974. godine i sa populacijom od više od 5.000 ljudi od tada je nenaseljeno. Ostrvo je poslužilo kao kulisa za film o Bondu "Skyfall".

(web)

(NovaSloboda.ba)

Iz starog Mostara - Ledara, 1910

                                      

Ova omanja ne tako davno renovirana kuća nalazi se preko puta današnjeg hotela Ere. Sarajevska pivara 1. ožujka 1903. g. otvara i prvu tvornicu leda u Hercegovini baš u toj kući. Za njenog upravnika postavljen je sposoban Austrijanac Adolf Himlauer. Očigledno je pivsko poslovanje tada cvjetalo, jer vidjevši kako se pivo u vrele ljetne dane dobro prodaje, trgovac Bilić iz Blagaja otvara Hercegovačku pivaru. Tome kako skinuti s vrata novoosnovanu konkurenciju, Himlauer se dosjetio tako što je svaku narudžbu piva vezao obaveznom kupnjom leda iz njegove Ledare. Led se tada kupovao u velikim blokovima, a glavni su potrošači bili hoteli i brojne gostionice. U zgradi Ledare sve do 1992. bilo je smješteno predstavništvo Sarajevske pivare, a zgradu je iza zadnjeg rata kupila i od propasti spasila jedna talijanska banka. Nakon renoviranja, na fasadi zgrade nije restaurirana lijepa zastakljena lođa od drvene šindre koja je bila dio izvornog projekta zgrade.

(iz knjige Mostarski leksikon, Tibor Vrančić, 2020.)

(CidomTim)

Berba kikirikija u Bavarskoj.

 

Kao dio projekta klimatskih promjena, Državni poljoprivredni institut u Ruhstorf an der Rott uzgajao je kikiriki. Eksperiment u okrugu Passau je odgovor na sve veće ekstremne vremenske prilike. Vrućina i suša također uzrokuju probleme poljoprivrednicima u Donjoj Bavarskoj. Ključno pitanje iza projekta: Ima li kikiriki šansu u Bavarskoj? Čini se da sezona 2023. pokazuje šansu u tom pravcu. Kažu da su neke od uzgojenih sorti kikirikija dobro preživjele promjenjivo vrijeme. Žetva je bila dobra.

(spiegel)

Malo starije generacije  ovo podsjeti na neka davna vremena, kad je po nekom planu i programu, kikiriki trebao da bude uzgajan u Hercegovini, zajedno sa pamukom.. Rezultat, kikiriki, a ni pamuk, kao proizvodne sorte u Hercegovini nikad nisu uspjeli. 

(spagos)

Iznad Manhattana

 

Kakav pogled! Oskarovac Jared Leto (51) popeo se na Empire State Building (381 metar).

Odjeven u crveno sportsko odijelo, sunčane naočale i pričvršćeni za užad, glumac i pjevač popeo se na dio vanjskog zida na vrhu zgrade.

"Ova zgrada je svjedočanstvo svega što možemo da uradimo na ovom svijetu, ako se posvetimo tome", rekao je Leto.

Ovom kampanjom muzičar je želio da najavi da će uskoro ponovo krenuti na svjetsku turneju sa svojim bendom Thirty Seconds to Mars. Evropa je na redu u aprilu.

(express)

(NovaSloboda.ba)

Između pamćenja i zaborava

 

Naučni skup “Kulturna baština Hercegovine između pamćenja i zaborava” 16. novembra

Povodom tridesete godišnjice rušenja Starog mosta Fakultet humanističkih nauka Univerziteta ”Džemal Bijedi” u Mostaru upriličio je naučni skup pod nazivom ”Kulturna baština Hercegovine između pamćenja i zaborava” 16. novembra 2023. na spomenutom fakultetu.

U fokusu naučnog skupa je destrukcija kulturne baštine na području Hercegovine, s posebnim akcentom na razdoblje agresije 1992 – 1995. godine.

Također, istog dana u 19 sati u Centru za kulturu Mostar bit će postavljena izložba fotografija na temu urbicida u razdoblju 1992-1995,. u suorganizaciji Fakulteta humanističkih nauka i Mostar Memorial & Museum, saopćeno je s Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta ”Džemal Bijedić” u Mostaru.

(ns)

8 milijardi ljudi živi na Zemlji: 10 činjenica o svjetskoj populaciji

 

15. novembar označava istorijsku prekretnicu: svjetska populacija po prvi put dostiže osam milijardi ljudi. Ovaj rast bez presedana rezultat je poboljšanja javnog zdravlja, prehrane, lične higijene i medicine. António Guterres, generalni sekretar Ujedinjenih naroda, komentira: “Ova prekretnica je prilika da se slavi raznolikost i napredak uz prisjećanje zajedničke odgovornosti čovječanstva za planet.” 10 činjenica o svjetskoj populaciji:

1. 12 godina da poraste sa sedam na osam milijardi Trebalo je 12 godina da svjetska populacija naraste sa sedam na osam milijardi. Procjenjuje se da će ovaj broj dostići vrhunac od 10,4 milijarde u 2080-im i ostati na ovom nivou do 2100. godine.

2. Usporavanje rasta stanovništva Biće potrebno oko 15 godina – do 2037. – da svetska populacija dostigne devet milijardi ljudi. To je znak da se ukupna stopa rasta globalne populacije usporava. U narednih nekoliko decenija, dinamika stanovništva će održati rast koji je rezultat visoke plodnosti prethodnih generacija. Ovo je tačno uprkos padu rođenja po ženi. Nakon pola vijeka opadanja plodnosti, rast se sada usporava. Prosječna stopa nataliteta u Evropskoj uniji bila je 1,50 djece 2020.

3. Jedna od najgušće naseljenih zemalja na svijetu je u Evropi Kneževina Monako jedna je od najgušće naseljenih zemalja na svijetu. U 2016. godini zabilježena je gustina naseljenosti od 25.411,4 ljudi po km². Island ima najmanju gustinu naseljenosti na evropskom kontinentu.

4. Duži život U 2019. godini očekivani životni vijek pri rođenju bio je 72,8 godina u cijelom svijetu, a 2020. godine 80,4 godine u Evropskoj uniji. Iako se očekivani životni vijek povećao od 1950-ih, jaz između zemalja se ne smanjuje dovoljno brzo. U zemljama sa niskim prihodima, očekivani životni vek pri rođenju je oko 63 godine, skoro 10 godina ispod globalnog proseka. Francusko ostrvo Korzika bilo je region sa najvećim očekivanim životnim vekom pri rođenju (84,0) u EU. Slijede Balearska ostrva u Španiji (83,9) i regija Epir u Grčkoj (83,8). Regije EU sa najnižim očekivanim životnim vekom su svi u Bugarskoj.

5. Skoro 5% više žena nego muškaraca u EU Od 1. januara 2021. u EU je bilo 229 miliona žena i 219 miliona muškaraca. U svijetu se rađa više dječaka nego djevojčica (skoro 106 dječaka se rađa na svakih 100 rođenih djevojčica), ali žene žive duže od muškaraca gotovo svuda u svijetu. 6. Više od petine stanovništva EU je starije od 65 godina U 2019. godini, 20,8% stanovništva EU imalo je najmanje 65 godina. Zbog demografskih promjena, udio radno sposobnog stanovništva u EU se smanjuje, dok se relativni broj penzionera povećava.

7. 281 milion ljudi živi izvan svoje zemlje rođenja Dok skoro 29 od 30 ljudi ostaje u svojoj zemlji rođenja, sve više ljudi emigrira.

8. 44,1 godina je prosječna starost stanovništva EU To znači da je polovina stanovništva EU-a starija od 44,1 godine. Europske regije s najnižom srednjom dobi su francuske prekomorske regije Mayotte i Gvajana, sa srednjom starošću od 17,7 odnosno 26,3 godine, a slijede Melilla u Španiji (34,4) i Brisel (35,9).

9. Preko dva miliona smrtnih slučajeva od COVID-19 u Evropi Pandemija COVID-19 imala je mjerljiv utjecaj na stanovništvo, posebno na stopu smrtnosti. Od početka pandemije, više od dva miliona ljudi je umrlo od ove bolesti u Evropskoj regiji.

10. Indija i Kina su najnaseljenije zemlje na svijetu Nakon 2022. godine više od polovine svjetske populacije živjet će u Aziji. Indija i Kina su sada najnaseljenije zemlje, svaka sa preko 1,4 milijarde ljudi. Stanovništvo Kine više ne raste i moglo bi početi da se smanjuje već 2023. godine, dok se očekuje da će Indija prestići Kinu kao najmnogoljudnija zemlja na svijetu zbog nedavnog porasta stanovništva.

8 Milliarden Menschen: 10 Fakten über die Weltbevölkerung - Vereinte Nationen - Regionales Informationszentrum für Westeuropa (unric.org)

(spagos)

Kad neboder tek uči plivati

 

Po sunčanom jesenjem vremenu, novi gigant krstarenja iz brodogradilišta Meyer Werft u Papenburgu, Njemačka, krenuo je na svoje prvo kratko putovanje. Brzinom od samo jednog čvora, odnosno nešto manje od dva km/h, 345 metara dugački kruzer “Carneval Jubilee” pošao je na 40 kilometara dug put do vodenih brana u Gandersumu, na kanalu Ems.

Džin za krstarenje sa 20 paluba ima prostora za 5.000 putnika, a njegovo prvo putovanje planirano je za decembar.

(bild)

(NovaSloboda.ba)

Sa stranica stare štampe: Čovjek sa ženskom frizurom, 1937. godine

 

Kao zanimljivost, u listu "Vreme" od 21. aprila 1937. godine izašao je kratki tekst sa slikom, o mostarskom ženskom frizeru Rifatu Zvoniću, koji je bio hodajuća reklama za ženske frizure.

U tekstu je zapisano:

“Čovek sa ženskom frizurom

Mostarski damenfrizer g. Rifat Zvonić najmodernije ženske frizure reklamira prvo na – svojoj glavi. Slika predstavlja g. Zvonića sa jednim modelom “vaser-ondulacije.”

prilog: tekst i fotografija g. Rifata Zvonića

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Zašto mnogi muškarci puštaju brkove u novembru?

 

Na muškim licima širom svijeta ponovo je Movember umesto novembra: već 20 godina muškarci širom sveta puštaju brkove u jesen. Ali zašto?

S brkovima, koje ranije nisu imali, žele skrenuti pažnju na zdravstvene probleme muškaraca: fokus je na raku prostate i testisa, kao i mentalnom zdravlju.

Akcija s brkovima ima za cilj da probudi muškarce koji ne vole lijekove.

Akcija dolazi iz Australije i riječ “Movember” je kovanica od engleskih riječi "Moustache" (brkovi) i "November".

(bams)

(spagos)

Velež pobijedio Zrinjskog u velikom gradskom derbiju

 

Velež - Zrinjski 3:0 (0:0)

13. novembar 2023.

Stadion Rođeni.

Sudija: Irfan Peljto (Sarajevo)

Žuti kartoni: Vehabović, Oliveira, Šikalo (Velež), Maglica, Kiš (Zrinjski)

Crveni karton: Bradarić (Zrinjski)

Strijelci: 1:0 Haskić (42′), 2:0 Guliashvilli (54′), 3:0 (Guliashvilli (79′)

Velež: Hadžikić, Oreč, Pršeš (od 89′ Dino Halilović), Hrkač, Guliashvilli, Suljić (od 60′ Emir Halilović), Šikalo (od 60′ Kadrić), Haskić (od 93′ Đuliman), Šturm, Vehabović (od 46′ Mlinarić), De Oliveira.

Zrinjski: Marić, Ćorluka, Jakovljević Od 71′ Radić), Senić, Memija, Čanađija (od 59′ Bradarić), Ramić, Ćuže Od 59′ Sabljić=, Bilbija, Jukić (od 46′ Malekinušić), Maglica (od 46′ Kiš).

Velež je u svim elementima fudbalske igre bio bolji od Zrinjskog i na kraju je zabilježio ubjedljivu pobjedu od 3:0. Bila je to druga pobjeda Rođenih protiv Zrinjskog poslije 5. avgusta 2020. godine, kada su slavili sa 2:0 golovima Mulića i Cvijanovića. Ujedno, bio je to revanš gradskom rivalu za poraz u oktobru pdo Bijelim brijegom.

Velež je odlično započeo i završio prvo poluvrijeme gradskog derbija protiv Zrinjskog, što je Rođenim donijelo radost i zasluženo vođstvo u 42. minuti kada je Haskić, lijepu akciju Guliashviilija i Vehabovića, krunisao efektnim golom, ali su sjenu na lijepu fudbalsku predstavu bacili navijači, posebno gostujući, koji su, u 34. minuti, ubacili pirotehnička restva na teren, a potom je nekoliko njih preskočilo ogradu i ušlo na teren, pa su morali intervenisati policajci i redari. Sudija Peljto prekinuo je utakmicu i poslao igrače u svlačionicu, a specijalci su nekoliko gostujućih navijača izveli sa stadiona. Prekid je trajao 22 minuta, ali su, kasnije, navijači ponovo prekinuli utakmicu, pa je prekid trajao dodatne tri minute.

Velež je odlično započeo utakmicu, imao je loptu više u svom posjedu, a njegovi igrači su stvorili dvije povoljne prlike, koje ponajviše zahvaljujući golmanu Mariću nisu pretvorili u golove.

Najbolja prilika viđena je u 37. minui, kada je Guliashvilli u dva navrata šutirao, a golman Zrinjskog odličnim intervencijama spašavao je svoja vrata.

U 42. minuti, Velež je odličnu igru krunisao vodećim golom. Akciju je započeo odlično Oreč, lopta je došla do Vehabovića, ovaj je ubacio u peterac Zrinjskog, na loptu je natrčao Haskić i manirom rasnog strijelca sproveo je u mrežu – 1:0.

U finišu poluvremena, domaći su još dva puta zaprijetili preko Oreča, a Marić je ponovo spašavo svoj tim.

I u drugom nastavku, Rođeni su nastavili furiozno i u 54. minuti nova radost za za njegove navijaće. Na sredini terena, grubo je pogriješo Čanađija, Guliasvilli je “ukrao” loptu, ušao u šesnaesterac i pored istrčalog Marića poslao loptu u mrežu – 2:0.

Koliko je Zrinjski igrao podređeno, govori podatak da su prvu šansu stvorili u 63. minuti, kada je Bilbija šutirao, a Hadžikić bio na mjestu.

Velež je nastavio da napada i u 79. minuti lopta se po treći put našla u mreži Zrinjskog. Senić je pogriješio, lopta je došla do Guliasvillija, koji je šalje u mrežu za veliko slavlje i na terenu i među navijačima – 3:0.-

U 90. minuti, Bradarić je s dvije noge startovao na Mlinarića, a sudija Peljto iz džepa je izvadio crveni karton i pokazao put u svlačionicu igraču Zrinjskog.

(NovaSloboda.ba)

Skeniranje automobila, digitalna kontrola plaćanja parkinga

 

U Holandiji se javna parkirng mjesta digitalno nadziru posebnim vozilima – Time se štedi na osoblju i donosi znatno više novca u gradsku blagajnu.

Nekoliko velikih holandskih gradova već je daleko odmaklo u ovome: u Amsterdamu 13 automobila i dva mopeda nadziru 169.800 gradskih parkirnih mjesta koja se plaćaju. U Utrechtu, jedan ovakav automobil izvrši znatno više od 1000 provjera parkiranja svakog sata. Rotterdam se također oslanja na motorizirane čuvare parkirališta.

Kamere od 360 stepeni postavljene na krovu snimaju svaki ugao oko vozila i snimaju registarske tablice parkiranih automobila. Softver identificira registarsku tablicu, učitava podatke u nacionalni registar parkirališta i automatski provjerava jesu li za tu registarsku tablicu plaćene naknade za parkiranje. Ako je to slučaj, fotografija registarske pločice bit će izbrisana u roku od 48 sati. Međutim, ako se zabilježi prekršaj parkiranja, jedan uposleni gleda slike na kompjuteru, kako bi utvrdio postoji li oslobađajuća situacija, primjerice zato što je roba bila istovarana. Ako to nije slučaj, piše se kazna. Čak i ako su automobili blizu jedno drugom, tehnologija uspijeva pročitati registarsku tablicu. A ako ne ide sprijeda, onda s druge strane. Grad Utrecht, koji ima gotovo 370.000 stanovnika, uspijeva kontrolirati sva gradska parkirng mjesta sa samo četiri automobila. “Redovno posjećujemo ona najfrekventnija. To su mjesta gdje je spremnost za plaćanje niska, zbog čega je potreban dodatni nadzor”, kaže gradski glasnogovornik.

(express)

(NovaSloboda.ba)