Ugrožena ljepota

 

Plavo, tirkizno, jarko ružičasto: koralji svjetlucaju u najljepšim bojama. Ali, ovaj čudesni šareni svijet je ugrožen. Istraživači pokušavaju napraviti zaključke. Uvedene protivmjere još ne pokazuju očekivani i revolucionarni učinak. Populacija koralja se prepolovila se između 1957. i 2007. godine.

Klimatske promjene, prekomjerni ribolov i zagađenje svjetskih okeana uzrokuju probleme ju koralnjnim grebenima širom svijeta. U roku od otprilike pola stoljeća, svjetska populacija živih koralja se prepolovila, kako su objavili istraživači u specijalnom časopisu “One Earth”. Posljedice uključuju smanjenje biološke raznolikosti na grebenima, a egzistencija malih ostrvskih država na Pacifiku je ugrožena.

Tim Univerziteta Britanska Kolumbija predvođen Williamom Cheungom i Tylerom Eddyjem analizirao je podatke sa oko 3500 grebena iz 87 zemalja. Rezultati pokazuju razmjere uništenja: samo između 1957. i 2007. godine broj živih koralja se prepolovio.

“Učinci globalnih klimatskih promjena započeli su prije tog razdoblja, što sugeriše da je historijska početna vrijednost mogla biti veća ”, objašnjavaju i naučnici. „Koralji su osjetljivi na klimatske promjene. Morski toplotni valovi mogu uzrokovati izbjeljivanje koralja ”, objašnjava Eddy. Tvrdi koralji žive u dodiru s algama koje koloniziraju njihov vapnenasti kostur. Alge apsorbiraju ugljični dioksid i stvaraju kisik fotosintezom. Koraljima također daju boju. Ako temperatura okolne vode raste, to može uticati na alge. One proizvode više toksina i odbijaju ih koralji koji gube boju. To istraživači zovu izbjeljivanje koralja. Cijele kolonije često umiru - preostaju samo bijeli krečnjački kosturi.

"Koraljni grebeni važni su za biodiverzitet", kaže Eddy. Predstavljaju složen ekosistem i pružaju stanište biljkama, ribama, spužvama i rakovima. Ove čudesne strukture su također bitne za ljude. Smanjenjem velikih valova i štite obale od olujnih oštećenja.

Prema istraživačima, biodiverzitet koralnih grebena smanjio se za najmanje 63 posto od 1950-ih. Procjenjuje se da to osjeća i šest miliona ribara koji se nalaze na grebenima širom svijeta, koliko ih se prema istraživanju 2002. godine, kretalo po okeanima – što je rekord. U posljednje dve decenije ribolov je postao mnogo teži. Ulov je manje raznolik i ribolov sve skuplji. Ovo je problem posebno za male ostrvske države, jer je tako ulovljena riba često jedan od rijetkih pristupačnih izvora hrane za lokalno stanovništvo. Važni mikronutrijenti poput željeza, cinka ili omega-3 masnih kiselina često se apsorbiraju samo kroz ribu. U Palauu, ostrvskoj državi u Tihom okeanu, prema studiji, sada postoje propisi koji ograničavaju ribolov za izvoz. Time se štite tradicionalno zaposleni ribari i stanovnici, koji ovise o ovom izvoru hrane.

Postoji nekoliko pokušaja da se podrži daljnje postojanje grebena: presađivanjem koralja na pogodnija mjesta, hlađenjem grebena podvodnim pumpama, promjenama genetskog sastav za veću otpornost na toplinu i roboti za širenje larvi koralja, na primjer. Međutim, do sada se ništa nije pokazalo efikasnim na velikom području, smatraju istraživači.

Kako bi se spasilo što više koralnih grebena, potrebni su dodatni globalni napori u borbi protiv klimatske krize i saradnje, pišu istraživači.

"Naša studija pokazuje koliko je važno da ne gledamo koraljne grebene u regionalnom kontekstu, već globalno", kaže Cheung. "O tome ovisi egzistencija čitavih zajednica."

(ksta)

prevod: Smail Špago

(NovaSloboda.ba)