Aktuelni leksikon: Karantin

Ovih dana u medijima je udarna vijest da je nekoliko velikih gradova u Kini stavljeno u karantin, što znači, ni u grad, a ni iz grada niko ne može.

Karantin nam je prije svega bio poznat iz sporta, posebno fudbala, kada klubovi prije važnih utakmica odvode fudbalere u karantinm to jest malo dalje, u mir i tišinu, kako bi što spremnije dočekali neku vaćnu utakmicu.

Karantin nam je poznat i iz antivirus zaštite kompjutera, kada se tokom skeniranja kompjutera uhvati neki nepoželjan virus, oa nam antivirus zaštita dojavi da je taj i taj virus smješten u karantin, a nama se ostavlja na volju, šta sa njim uraditi, a najčešći potez je, sa velikom voljom uništiti ga.

Šta je ta riječ, od kuda dolazi, šta je njeno izvorno značenje, i od kad se koristi, i kratkom pregledu:

Karantin, ili karantena, je jedna od epidemioloških mera kojim se sprječava širenje zaraznih bolesti putem izolacije oboljelih ili inficiranih od ostalih zdravih osoba. Karantin je ujedno i lokacija na koju se izdvajaju osobe za koje se sumnja da su oboljele od neke zarazne bolesti ili samo postoji opasnost da su oboljeli.

Dolazi od italijanske reči Quarante (četrdeset), jer je izolacija trajala obično četrdeset dana. Naime venecijanske vlasti su 1423. godine ustanovile izolaciju bolesnih ili onih pod sumnjom da su bolesni u trajanju od 40 dana, na jednom ostrvu u Venecijanskom zalivu.

Smatralo se da sve zarazne bolesti imaju inkubaciju manju od 40 dana. Ovaj vremenski period nije određen iskustvom već na osnovu biblijskih podataka, jer su i Mojsije i Isus 40 dana živjeli u izolaciji pustinje.

Najstariji pisani trag o uvođenju karantene i njezinim postavkama, u našim krajevima, sadržan je u odluci dubrovačkog Velikog vijeća od 27. jula1377. godine. Prva karantena u Dubrovačkoj Republici bila je na otoku Mrkanu ili u Cavtatu. Kasnije se preselila na otok Mljet. Poslije su sagrađene i karantene (lazareti) na Dančama, na Lokrumu i u dubrovačkom predgrađu Ploče, koja je sačuvana do danas.

Za karantin se obično bira zgrada u kojoj su potom smješteni oboljeli ili potencijalni bolesnici. Ulaz i izlaz, osim medicinskom osoblju, koje je opet podvrgnuto strogim higijenskim i dezinfekcionim postupcima, je zabranjen. Međutim i cjela sela, ili slične teritorije, mogu biti stavljene u karantin.

U osamnaestom, devetnaestom vijeku normalna pojava na graničnim prelazima je bila zgrada karantina u kojoj bi se smeštali putnici koji su dolazili iz zemlje gde je postojala epidemija neke zarazne bolesti.

U Pančevu je, primjera radi, izgrađen Kontumac još 1726. godine. Osnovni razlog je bio nizak nivo higijene u oblastima pod turskom upravom. U pančevačkom kontumacu ljudi su ostajali 10 dana, 21 ili 42 dana, a roba 40 dana. U vrijeme epidemija su angažovane posebne kordonske jednice sa ciljem da spriječe ilegalne prelaske granice i unošenje bolesti. Ovaj karantin je bio u funkciji oko 130 godina.

Najsvježiji slučaj stavljanja potencijalno oboljelih je bio u zimu 2006 kada je zbog sumnje na "ptičiju gripu" na nekoliko lokacija u Srbiji, bilo potrebno uspostavljanje karantina.

Karantina u Srbiji je bilo i za vrijeme epidemije Velikih boginja 1972 godine.

Odjeljenja u bolnicama gde su smješteni pacijenti sa zaraznim bolestima imaju tretman koji je predviđen za karantin.

Kao međunarodne karantinske bolesti prema internacionalnim zdravstvenim propisima iz 1974. godine važe: kuga, kolera, žuta groznica i boginje.

(wikipedia)

(spagos)