Sa stranice Cidom – Hadžinska sofa

Malo je Mostaraca čulo za Hadžinsku sofu, a još manje ih zna za tačnu lokaciju ovog vjerskog objekta. Danas ju je teško uočiti i pronaći jer se nalazi okružena zgradama novijeg datuma gradnje. Lokalitet, koji se usprkos devastacijama, ratovima i novogradnji, uspio sačuvati, nalazi se u naselju Tekija. Mjesto je to tačno nasuprot ulaza u Tvornicu duhana, a u prošlosti je imao višestruku namjenu. To ja malena zaravan veličine nekih 150 m2, uzdignuta sedamdesetak centimetara od tla, a koja je ograđena kamenim zidom koji se i danas jasno uočava. Slučajno ili namjerno, nakon 1945. g. ovaj vrijedni povijesni spomenik je uklopljen u postojeći park pa se tako i sačuvao od propadanja i rušenja.

Prvo spominjanje Hadžinske sofe nalazimo u jednom dokumentu bosanskog valije iz 1832. g., međutim, neosporno je da je objekt izgrađen mnogo prije. Inače je taj lokalitet bio u vlasništvu vakufa Ibrahima Šarića.

S tog mjesta je vjekovima održavan jedan stari vjerski običaj karakterističan isključivo za Mostar, a vezan je za odlazak hadžija na hadž u Meku. Naime, hadžijama je s tog mjesta priređivan veoma pompozan ispraćaj, ali i doček kad bi se vraćali. Tu bi se iskupili hodočasnici i mještani te bi se nakon kratke molitve opraštali sa svima prisutnima i kretali put juga pješice ili na konjima. Sve do 1884. godine ispraćaj hadžija vršio se s ovog platoa i tek nakon izgradnje željezničke pruge kroz Mostar ispraćaj se preselio na željezničku stanicu te time polako Hadžinska sofa pada u zaborav.

Zabilježeno je i da su se na tom mjestu pregledavali putni dokumenti prilikom ulaska putnika u Mostar s južne strane pa je služila i kao malta.

Danas postoji inicijativa za obnovom i očuvanjem ovog lokaliteta.

Fotografije: Hadžinska sofa 1900-ih; stara željeznička stanica 1900-ih (doček hadžija nakon povratka sa hadža) i Tekija - ostaci Hadžinske sofe 2019.

(Tibor/cidom)