Prirodni fenomeni
Odlazak ptica selica
Svjetski Dan ptica selica obilježava se u proljeće, početkom maja, kada se svi veselimo dolasku ptica sa juga i najavi dolazećeg proljeća i ljeta. Odlazak ptica selica u južnije krajeve je puno tiše, a niko ga ne obilježava. A i zašto bi, jer kad se ptice selice sklone, ne peostaje nam niša drugo nego topla peć i nada da zima neće biti previše duga i jaka.
Seoba ptica u sadašnjem obliku na planeti Zemlja vjerovatno traje još od ledenog doba. Led se tada spuštao sa sjevera i ptice su zbog hladnoće i nestašice hrane bile potiskivane prema jugu. Neki ornitolozi su mišljenja da je pradomovina ptica južna zemljina polulopta.
Većina evropskih ptica zimuje u Africi, te u jednom smjeru prelete i do 10 hiljada kilometara, a manji dio zimuje na jugu Azije. Najduži put prevale arktičke čigre, koje na putu do zimovališta i natrag prelete i do 34 hiljade kilometara. Prema poznatim i istraženim podacima, lastavice iz naših krajeva zimuju u Senegalu.
Ptice se sele na jug uvijek u isto doba svake godine, čim prestanu lijepi dani. Koji je to najpouzdaniji i nepogrešivo tačan znak da prestaju lijepi dani? Dužina dana! Pretpostavlja se da ptice mogu utvrditi kad nastaju kraći dani, a u proljeće duži, naravno, i da im je taj osjećaj najbolji „alarm“, koje im daje nalog da polete na dugi put.
Ptice pare u ljeto pa se i ta se činjenica povezuje sa seobom ptica. Taj prirodni nagon je razlog seoba ptica na sjever. Tada neke ptičije žlijezde počinju lučiti određene sekrete, koji potpomažu parenje. A to se redovno dešava u proljeće. Ptice osjete potrebu za parenjem i lete prema sjeveru, gdje će ih dočekati proljeće.
.jpg)
Sama dužina dana, kao i nedostatak dovoljnih količina hrane, predstavljaju najbolji znak pticama da se upute u toplija podneblja. A instinkt za razmnožavanjem, koji se javlja u proljeće, upućuje ih da je vrijeme za odlazak u sjeverne krajeve.
Ptice selice, koje svake jeseni kreću na svoju veliku seobu i koje u toku te seobe neprekidno lete i po nekoliko tjedana, jako malo spavaju tokom svoga leta. Ornitologe je dugo mučilo ovo pitanje i odgovor na njega.
Kad je riječ o rodama, odgovor su dobili tek kada su rodama na grudi privezali osjetljive radio aparate, pomoću kojih su dobili podatke da rode spavaju u letu tako što svoju glavu polažu na krilo. Svaka roda spava, istina, svega deset do petnaest minuta, ali joj je i to potpuno dovoljno da povrati snagu za dalji let. Posmatrajući ptice selice u letu, svatko je mogao zapaziti da one lete u jatima u obliku klina.
Pojedinačno jato roda koje se sprema za spavanje odlazi u sredinu velikog jata da tokom leta ne bi izgubilo orijentaciju. Let ovog jata koje spava odvija se po sluhu, to jest, rode koje spavaju čuju kroz san krike ostalih budnih roda i tako se orijentišu u letu.
Kada ovo jato roda odspava i odmori se, ono odlazi na neko prednje mjesto u velikom klinu, često i na čelo klina, a na njegovo mjesto dolazi drugo jato na koje je došao red za spavanje.
Ptice za navigaciju koriste raznovrsne metode. Vrste koje sele danju za orijentaciju koriste sunce, a noću zvijezde. Ptice koje koriste sunce tokom dana prilagođavaju njegovo kretanje na horizontu pomoću svog biološkog sata.
Orijentacija zvjezdanim kompasom ovisi o položaju nekoliko zvijezda, koje okružuju Sjevernjaču. Nekim vrstama ptica pomaže sposobnost osjećanja Zemljinog geomagnetskog polja kroz posebno prilagođene osjetljive fotoreceptore.
Da bi izdržale prevaljivanje velikih udaljenosti bez uzimanja hrane, ptice koriste masne zalihe, koje su sakupile prije početka seobe. One čak radi dobijanja dovoljne količine energije dijelom koriste i bjelančevine vlastitih unutrašnjih organa. Kod ovog procesa, izgaranjem masnoća i bjelančevina oslobađa se voda, što u značajnoj mjeri smanjuje njihovu žeđ.
Jesenja seoba za razliku od proljetne traje duže, jer ptice migriraju iz kraja u kraj u odnosu na intenzitet zahlađenja. Ova seoba traje čak od kraja avgusta sve do decembra.
Danas je poznato oko 9.600 vrsta ptica selica. Najveće evropsko staniše i usputna stanica ptica selica i u proljeće i u jesen je naše Hutovo Blato.
Neobične zanimljivosti o pticama
Ptičje srce kuca i do 400 puta u minuti dok se odmaraju, a može narasti i na 1.000 otkucaja dok lete.
Jedina otrovna pticu na svijetu nalazi na Papui, Nova Gvinea. Njena koža i perje su otrovni.
Golubovi mogu vidjeti ultraljubičasto zračenje.
Ptice se ne znoje, jer nemaju znojne žlijezde.
Najveće jaje u odnosu na pticu koja ga je izlegle je jaje ptice Kiwi. Jaje je veliko kao 1/3 ptice.
Ptice su životinje koje najbrže dišu zbog održavanja metabolizma na visokom nivou tokom letenja.
Najviše žumanaca nađeno u jednom jajetu je 9.
Ptica sa najdužim kljunom je Australski pelikan. Kljun mu je dug 47 cm
Ćurani mogu doživjeti srčani udar.
Rode su jedine ptice koje se ne oglašavaju.
Istraživači navode da guske, patke i labudovi, koji zimu provode u močvarama sjeverne Evrope, mijenjaju svoje migracione navike usljed porasta temperature. Finski istraživači otkrili su da vodene ptice u odnosu na proteklih 30 godina odgađaju odlazak i do mjesec dana.
Priredio: Smail Špago
Većina evropskih ptica zimuje u Africi, te u jednom smjeru prelete i do 10 hiljada kilometara, a manji dio zimuje na jugu Azije. Najduži put prevale arktičke čigre, koje na putu do zimovališta i natrag prelete i do 34 hiljade kilometara. Prema poznatim i istraženim podacima, lastavice iz naših krajeva zimuju u Senegalu.
Ptice se sele na jug uvijek u isto doba svake godine, čim prestanu lijepi dani. Koji je to najpouzdaniji i nepogrešivo tačan znak da prestaju lijepi dani? Dužina dana! Pretpostavlja se da ptice mogu utvrditi kad nastaju kraći dani, a u proljeće duži, naravno, i da im je taj osjećaj najbolji „alarm“, koje im daje nalog da polete na dugi put.
Ptice pare u ljeto pa se i ta se činjenica povezuje sa seobom ptica. Taj prirodni nagon je razlog seoba ptica na sjever. Tada neke ptičije žlijezde počinju lučiti određene sekrete, koji potpomažu parenje. A to se redovno dešava u proljeće. Ptice osjete potrebu za parenjem i lete prema sjeveru, gdje će ih dočekati proljeće.
Sama dužina dana, kao i nedostatak dovoljnih količina hrane, predstavljaju najbolji znak pticama da se upute u toplija podneblja. A instinkt za razmnožavanjem, koji se javlja u proljeće, upućuje ih da je vrijeme za odlazak u sjeverne krajeve.
Ptice selice, koje svake jeseni kreću na svoju veliku seobu i koje u toku te seobe neprekidno lete i po nekoliko tjedana, jako malo spavaju tokom svoga leta. Ornitologe je dugo mučilo ovo pitanje i odgovor na njega.
Kad je riječ o rodama, odgovor su dobili tek kada su rodama na grudi privezali osjetljive radio aparate, pomoću kojih su dobili podatke da rode spavaju u letu tako što svoju glavu polažu na krilo. Svaka roda spava, istina, svega deset do petnaest minuta, ali joj je i to potpuno dovoljno da povrati snagu za dalji let. Posmatrajući ptice selice u letu, svatko je mogao zapaziti da one lete u jatima u obliku klina.
Pojedinačno jato roda koje se sprema za spavanje odlazi u sredinu velikog jata da tokom leta ne bi izgubilo orijentaciju. Let ovog jata koje spava odvija se po sluhu, to jest, rode koje spavaju čuju kroz san krike ostalih budnih roda i tako se orijentišu u letu.
Kada ovo jato roda odspava i odmori se, ono odlazi na neko prednje mjesto u velikom klinu, često i na čelo klina, a na njegovo mjesto dolazi drugo jato na koje je došao red za spavanje.
Ptice za navigaciju koriste raznovrsne metode. Vrste koje sele danju za orijentaciju koriste sunce, a noću zvijezde. Ptice koje koriste sunce tokom dana prilagođavaju njegovo kretanje na horizontu pomoću svog biološkog sata.
Orijentacija zvjezdanim kompasom ovisi o položaju nekoliko zvijezda, koje okružuju Sjevernjaču. Nekim vrstama ptica pomaže sposobnost osjećanja Zemljinog geomagnetskog polja kroz posebno prilagođene osjetljive fotoreceptore.
Da bi izdržale prevaljivanje velikih udaljenosti bez uzimanja hrane, ptice koriste masne zalihe, koje su sakupile prije početka seobe. One čak radi dobijanja dovoljne količine energije dijelom koriste i bjelančevine vlastitih unutrašnjih organa. Kod ovog procesa, izgaranjem masnoća i bjelančevina oslobađa se voda, što u značajnoj mjeri smanjuje njihovu žeđ.
Jesenja seoba za razliku od proljetne traje duže, jer ptice migriraju iz kraja u kraj u odnosu na intenzitet zahlađenja. Ova seoba traje čak od kraja avgusta sve do decembra.
Danas je poznato oko 9.600 vrsta ptica selica. Najveće evropsko staniše i usputna stanica ptica selica i u proljeće i u jesen je naše Hutovo Blato.
Neobične zanimljivosti o pticama
Ptičje srce kuca i do 400 puta u minuti dok se odmaraju, a može narasti i na 1.000 otkucaja dok lete.
Jedina otrovna pticu na svijetu nalazi na Papui, Nova Gvinea. Njena koža i perje su otrovni.
Golubovi mogu vidjeti ultraljubičasto zračenje.
Ptice se ne znoje, jer nemaju znojne žlijezde.
Najveće jaje u odnosu na pticu koja ga je izlegle je jaje ptice Kiwi. Jaje je veliko kao 1/3 ptice.
Ptice su životinje koje najbrže dišu zbog održavanja metabolizma na visokom nivou tokom letenja.
Najviše žumanaca nađeno u jednom jajetu je 9.
Ptica sa najdužim kljunom je Australski pelikan. Kljun mu je dug 47 cm
Ćurani mogu doživjeti srčani udar.
Rode su jedine ptice koje se ne oglašavaju.
Istraživači navode da guske, patke i labudovi, koji zimu provode u močvarama sjeverne Evrope, mijenjaju svoje migracione navike usljed porasta temperature. Finski istraživači otkrili su da vodene ptice u odnosu na proteklih 30 godina odgađaju odlazak i do mjesec dana.
Priredio: Smail Špago
NovaSloboda.ba
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen