Duga iznad Mostara, decembar 2024.

 

Duga iznad Starog mosta, Mostar-Stari grad

duga iznad mostar, sa terase Calamusa 

Lea Ravlić, mostar.forever

duga iznad Opina, mostar.danas

duga u Bišću polju, EmilŠ.

duga iznad Blagaja, SuadE. mostar.forever

Duga je prirodni fenomen, i ništa neobično. Pojava koja se češće javlja u periodu kada pada kiša, i sija sunce. Kako rekosmo, ništa neobično, ali je zaista neobično, a možda i nije, u današnje vrijeme, da u isto vrijeme više osoba pritisne na okidač fotokamere, ili još češće mobitela, i snimi ovaj prirodni fenomen sa više mjesta u Mostaru.

U prilogu nekoliko forografija, snimljenih polovinom decembra 2024. u Mostaru.

Duga je definitivno najlepši prirodni fenomen koji nastaje prilikom kiše i u sebi sadrži sve boje koje postoje. Ovo su samo neke od najzanimljijih činjenica o dugi:

Ne postoji samo jedna duga – nego 12 vrsta ovog fenomena. Sve vrste se razlikuju u zavisnosti od ugla Sunca, vremenskih uslova i pozicije kapljica vode u vazduhu – bez kojih ne bi ni bilo moguće da nastane duga.

Svaka duga formira cijeli krug boja, a mi sa zemlje možemo da vidimo samo luk na nebu.

Dvoje ljudi ne mogu da vide iste boje duge, odnosno ona svima izgleda drugačije zbog prelamanja svetlosti koja putuje na drugačije načine do očiju svakoga ko u nju gleda.

Duga koja je trajala najduže na svetu do sada primećena je iznad Shefielda u Velikoj Britaniji, gde se zadržala na nebu od 9 do 15 časova 14. marta 1994. godine.

Do 17. vijeka niko nije imao objašnjenje niti ideju šta je to duga, zašto tako izgleda, kako nastaje i od čega je stvorena.

Homer je smatrao da duga ima samo jednu boju – ljubičastu; Ksenofan je smatrao da duga ima tri boje – ljubičastu, žutozelenu i crvenu; tek u periodu renesanse boje duge su se proširile na crvenu, plavu, zelenu i žutu; Isak Njutn je 1666. godine rekao da duga zapravo ima sedam boja.

I uz ovo narodno vjerovanje da šare na tijelu duge predskazuju hoće li godina biti plodna, a onaj ko ispod nje prođe promijeniti će spol, a u narodu okarakterizirana i kao zmija koja pije vodu na zemlji i prenosi ju u oblake, iz kojih onda natapa tlo da bi život uz pomoć sunčeve topline mogao rasti i cvijetati.

Ako je polarna svijetlost prirodni nebeski spektakl, onda je duga spektakl koji se može kod nas vidjeti tokom cijele godine, pogotovo kad je sunce nisko, pa bilo to u kasno popodne, ili kad je inače nisko, u zimskom periodu. Stoga izbor ova dva priloga jednog iza drugog, nije baš ni slučajan.

(spagos)