(tekst koji slijedi objavljen je na portalu Nova Sloboda dana 29. decembvra 2024. godine, autor je Šućrija Čusto)
Nakon smrti Hercega Stefana 22.05.1466. godine, novi vladari preuzimaju vlast 03.06.1466.godine. Blagaj postaje dio Osmanske države u Vilajetu Bosna, sandžak Hersek , kadiluk Blagaj. Uvodi se novi sistem školovanja u Blagaju. Nova vlast-nova pravila! Među prvima, djeca Stefanova zadržaše stečene privilegije stavljajući se u službu nove vlasti.Njegov mlađi sin dostiže zavidno obrazovanje, postade carski službenik, sultanov zet i njegova desna ruka-Veliki Vezir. U svom zapisu na ulazu pred džamijom, koju je sagradio Ahmet paša u mjestu Hersek dvadesetak kilometara prije grada Yalova je pano, na kome piše da je bio koristan za Osmansko carstvo. Unutar prostranog dvorišta je džamija i turbe, u kome je ukopan. Prije tri godine izgledala je ovako:
Natpis na turbetu je jednostavan:
Hersek vrli/uzorni Ahmed paša M 1458 – 1518 (Oznaka M računanje godina po Miladu)
U blagajskim mahalama grade se mesdžidi i mektebi za osnovno i vjersko obrazovanje. Medresa bješe veći nivo za već pismene polaznike, a njeni službenici obrazuju djecu,uče ih arapskom pismu, jezicima turskom, arapskom, perzijskom, upućuju u pitanja vjere i vjerovanja. Zavije i Tekije bjehu korak iznad po vjerskom obrazovanju, ahlaku, filozofiji. U većini slučajeva, šejhovi tekije bjehu i Vaizi-predavači. Pored bosanskog pisma i jezika, nova vlast se koristi staroosmanskim pismom. Bošnjani koriste specifično bosansko pismo zvano Arebica prilagođeno bosanskom jeziku. Unutar Osmanskog carstva vjera se izučava arapskim jezikom i pismom, dok se za poeziju i epitafe koristi perzijski jezik. Brojni dječaci izučiše ove škole i postigoše zavidan stepen učenosti. Obavljaše zvanja i bjehu na brojnim uticajnim mjestima u svim sferama života poput; Munla, Kadija, Hećima, Čelebija, Muftija, Šejhova, Hasećija širom Osmanskog carstva. Trag svog bitisanja ostaviše ljudi, poput Fevzije Blagajca, Mustafe Ejuba/Ejubovića-Šejh Juje, Ahmet paše Hersek-a, Ali age Hasećije Kolakovića, Fazli Buljubaše i drugih. Posljednji hafiz bješe Salih ef.Leho, sin Hamid age, koji je preselio na ahiret 1927. godine. Po njegovom predanom obrazovanju mlađih generacija, džamija u blagajskoj Donjoj Mahali se naziva „Lehina“. Nakon njega, godinama Blagaj nije imao Hafiza, tako da je prva Hafiza oko 2000 godine postala Sanija Drljević kći Mehmeda. Nakon nje, u januaru 2003. godine Blagaj je dobio Hafiza Đevada Gološa.
Prema dokumentima i ostacima objekata, osnovne škole/mektebi bjehu u sljedećim mahalama;
Mahala Bunsko – Ćejvan Ćehajina škola/mekteb
Mahala Do/Dol – Hadži Huseina Baš-bega Dizdarevića-škola/mekteb/džamija
Mahala Donja – Karabega/Efičina/Lehina škola/mekteb/džamija
Mahala Carska – Sultan Sulejmanova škola/mekteb/medresa/džamija
Mahala Galčići – Hadži Muratova škola/mekteb/džamija
Stari grad Blagaj – Mehmed hana Osvajača/el Fatihova škola/mekteb/džamija za posadu tvrđave i porodice nastanjene na Orlovači
Mekteb, džamija Sultan Sulejmanova 1520.
Medresa-srednja škola bješe uz Sultan Sulejmanovu/Carsku džamiju, dok Tekija i Zavija sa musafirhanama uz turbe -Sari Saltuka i šejha Ali-ja bješe mjesto Čelebija, Muftija-učenih ljudi.
“Šahinšah, utemeljitelj svijeta,
Sulejman-han, zakonodavac (Kanuni),
Devet stotina dvadeset i šeste,
Podigao je ovu bogomolju, 926 (1519/20).
Ona je tokom vremena postala sklona padu,
I dobrotom je obnovljena.
Blagajci su uz pomoć vlasti (hukumet)
Obnovili ovu bogomolju.
Hiljadu tri stotine desete, 1310 (1892),
Njezina obnova je dovršena.
Ovaj kronogram je sastavio (cikardi) Jusuf Hasbi, imam ove džamije.«
Unutrašnjost džamije bješe ukrašena kaligrafijom sa sledećim porukama sa zidova;
Mihrabski zid:
Na mihrabu se nalazi slijedeći natpis.
كلما دخل عليها زكريا المحراب
Kad god bi Zekerija ušao u mihrab.
Iznad mihraba su dva natpisa u obliku tugre sa tekstom:
لا اله الا الله محمد رسول الله
Nema boga osim Allaha, Muhammed je Poslanik Božiji.
Iznad lijevog prozora je natpis u sulus pismu:
لا اله الا الله محمد رسول الله
Nema boga osim Allaha, Muhammed je Poslanik Božiji.
Desni zid:
Na desnom zidu su tri natpisa u sulus pismu i jedan u taliku.
ساعة عدل خير من عبادة سبعين سنة
Sat pravednosti je bolji od sedamdeset godina ibadeta (robovanja Bogu).
بوده كجر يا هو
Što će biti biće.
و هو على كل شيئ قدير
On sve može.
حفظك الله فى الدارين
Bog te sačuvao na oba svijeta.
Lijevi zid:
من صبر ظفر
Strpljiv spašen.
بسم الله الرحمن الرحيم
U ime Boga, Milostivog, Samilosnog (kufi pismo).
من امن بالقدر امن من الكدر
Ko vjeruje u određenje spasit će se od tuge.
Ulazni zid:
Tekstovi se nalaze iznad ulaznih vrata.
ان المساجد لله فلا تدعوا مع الله اله أخر
Mesdžidi pripadaju Allahu pa ne zovite mimo Allaha drugog boga.
Požurite sa namazom prije isteka vremena njegovog, požurite s traženjem oprosta prije smrti.
Neka je hvala i zahvalnost Istinitom, a na njegova vjerovjesnika spas i blagoslov,
Riječi pohvale neka su i na rod i na društvo Miljenika (Vjerovjesnika),
…..
Bože, učini blagoslovljenom ovu građevinu
Iskrenih,
I neka ona bude od koristi vjernicima i vjernicama.
Dobrotvor obnove ovog visokog mekteba je Miri-miran Hafiz-paša, od Hercegovine
Koji je obnovio građevinu iskreno i u
potpunosti.
Neka uzvišeni Allah od svoje dobrote
usliša njegovu molbu
Hiljadu dvije stotine šezdesete i četvrte….
Neka uzvišeni Allah oprosti nam grijehe.
I…
…
Ko iskreno i sa srca …
Neka mu na umrlom času sačuva iman.”, stoji na na zgradi škole/mekteba/medrese
U hayatu ove džamije se nalazi i ploča sa natpisom koja stajaše na Karadžozbegovoj ćupriji u Blagaju. Nakon što su Nijemci, pri povlačenju svojih snaga 1945. godine, te digli istu u vazduh ,ploča je završila u riječnom koritu. Ribar Džemal Velagić ju je pronašao i donio u dvorište džamije.
«Bože jedini, nisi postao-niti će Te nestati,od Tebe je svaka pomoć i u Tebe uzdanje»,
-ovu građevinu obnovi Belfe Kadira kći Ali-bega Velagića da im Bog grijehe oprosti i da ih svojom milošću obdari. Svršeno u 1265 (1849) godini. Ovo sam obnovila za spomen, da se učini dova (molitva) za mene i moje roditelje. Ko se za mog sina Aliju pomoli Bogu taj se i za moju dušu izmoli”.
Mehmed Novo 1162/1749. godine lijepo kamenom obzida, uredi izvorište Vrač za potrebe ljudi, pojilo životinjama i u njega ugradi kamenu ploču sa dekorisanim natpisom na pismu Arebica i staroosmanskom jeziku iznad česme. Ovaj lijepo dekorisani natpis arebicom-ploču neki nasilnik je iskrčio, odnio da ukrasi neki svoj zid“ iza agresije na RBiH 1991-1995.godine, a 2018. godine uređen je ovaj izvor novim kamenim zidovima.
Brojni epitafi sa nišana ispisani su Arebicom i šalju interesantne poruke evo jedne od njih:
Allahu!
O Ti koji grijehe opraštaš!
Posjetioče moga groba razmisli o mom stanju, jučer sam bio poput tebe a ti ćeš sutra biti poput mene. Pomilovani Derviš Halil beg sin Seid Mehmeda efendije Kolakovića. Fatiha za njegovu dušu. Godine 1302 (1884/1885).
Korištena literatura:
Islamska Epigrafika,Mehmed Čelić,Mehmed Mujezinović
Sidžili blagajskih kadija Hivzija Hasandedić,
Hercegovina br. 9 Časopis za kulturno i historijsko nasljeđe Mostar 1997.
Pelidija Enes (emeritus prof.dr.) Blagaj u prvim decenijama osmanske vlasti – Naučni skup povodom 600 godina od prvog spomena Blagaja (1423-2023)
Arhiv Muzej Hercegovine Mostar
Numanagić Hazim Careva džamija u Blagaju 2004.
(Nastaviće se)
Šućrija Čusto: Biljezi pisma i pismenosti u Blagaju (2. dio) - Nova Sloboda
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen