Protiv zastoja u cestovnom saobraćaju? Gužva na nižim visinama!
Vrijeme je nekih novih pronalazača. Prije desetak godina pojavili su se prvi dronovi, a u međuvremenu se od ovih bespilotnih letjelica razvio jedan sasvim novi posao.
Ne radi se ovdje o nekoj dalekoj budućnosti, jer bi za nekoliko godina sve ovo moglo postati stvarnost. Već se pojavio prvi prototip taksi letjelice na principu drona. Od igračke, kojom su prvi zainteresirani pravili fotografije iz visine, razvila se jedna high-tech letjelica na nebu. A prema jednoj studiji Alianz Global Corporate & Spaciality (AGCS) predviđa se da će do 2020. godine globalno nebom letjeti oko 4,7 miliona letjelica, koje su za sada dobile naziv „Multicopter“.
Pri tome kreativnost ne poznaje granica. Alex Zosel, izumitelj iz Karlsruhea Njemačka, već ima osmišljen „Volocopter – putnički dron“ čime daje doprinos „revoluciji povećanja mobilnosti“ čovjeka.
Za svoj izum već je dobio preliminarnu saobraćajnu dozvolu, te je već obavio prvi let, a od 2018. godine želi da njegov Velocopter VC200 bude proizvođen serijski. Letjelica bi trebala koštati između 250 i 300 hijada eura, a trebala bi se pojaviti kao dvosjed, sa 18 rotora. Jedini problem: Do sada je električni volocopter postigao samo 25 minuta leta sa jednim punjenjem baterija?
Konstruktor stoga nudi opciju hibridnog motora, koju već razmatra i proizvođač aviona Airbus, a idejom volocoptera su već zaokupljeni proizvođači u Kini, Izraelu, SAD i Kanadi.
Dok letjelica sazrije za tržišne uslove primjene, sigurno će proteći još izvjesno vrijeme.
Dronovi, kao dostavljači pice, ili za upotrebu u infrastrukturi, poljoprivredi i transportu već su postigli određena rješenja. , u Austriji se dronovima rastjeruju ptice štetočine iznad vinograda, i tako doprinosi smanjenju gubitaka berbe.
Da li kao dostavljači pice, fotografi iz visine, za inspekciju ili kontrolu plaža, šuma ili granica, mogućnosti primjene dronova čine se bezgranične.
Međutim, više dronova u zraku znači i više rizika. Postoji opasnost od sudara, od cyber napada, kao i ponašanje u stilu divljeg zapada, ne manjka već u početku. Zbog toga u Njemačkoj zračnoj kontroli (DFL) traže da se u svaku bezpilotsku letjelicu ugrade mobilfunk čipovi, kako bi se mogli pratiti podaci o njihovom kretanju i poziciji, te iste memorisati u sistemima za konrolu letenja.
DFL inače procjenjuje da u Njemačkoj već leti preko 400 hiljada dronova, od kojih se velika većina nalazi u privatnoj upotrebi.
(izvor:express)
Smail Špago
(novasloboda.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen