Godine 1893. u Mostaru je javnu rasvjetu sačinjavalo 400 fenjera na petrolej, koji se dobavljao iz rafinerije u Bosanskom Brodu. Osvijetljenost ulica je bila nezadovoljavajuća, a veliki su bili i troškovi održavanja, jer su fenjeri stradavali od bure i kojekakvih „pustahija, kojima je pijanima to bila glavna noćna zabava“. Do 1900. g. bilo je uposleno 8 „užigača“ koji bi predvečer palili fenjere, a zorom ih „trnuli“.
Pored njih postojao je određen broj svjetiljki na acetilen, odnosno kalcijev karbid, tvar neugodna mirisa koji u reakciji s vodom oslobađa acetilen koji gori - svijetli. U Mostaru je kalcijev karbid znan kao garbit, pa su i svjetiljke bile tzv. garbitnjače. U Mostar je električna struja dovedena tek 1912. g., pa su od tada ove svjetiljke na petrolej i garbit prestale biti u funkciji. Svejedno, i za divno čudo, ipak je jedan takav kandelaber na garbit preživio sve do danas, a nalazi se na Tepi i premda neupotrebljiv i dalje stoji kao spomenik jednom vremenu. Čak je prilikom nedavne modernizacije Tepe dodatno obojen i tako zaštićen. Sve donedavno na još dva mjesta su bili vidljivi ostaci ovakvih kandelabera. Jedan takav stajao je i na Rondou na početku Liska ulice kao i dva stupa u bez gornjih dijelova, gorionika u ulici Kneza Branimira (prije Šetalište JNA).
Korišteni tekstovi iz knjige:
Bio jednom jedan... - Tibor Vrančić, Smail Špago, Ismail Braco Čampara. (Neobjavljena knjiga), 2018.
Mostarski leksikon - Tibor Vrančić, 2020.
Fotografije:
Br. 1. - Izgled gorionika kandelabera na kalcijev karbid;;
Br. 2. - Franje Josipa ulica (Mostarskog bataljona) s vidljivim kandelaberom, 1913.;
Br. 3. - Tepa – sačuvan i zaštićen kandelaber 2015.;
Br. 4. - Rondo – kandelaber na početku Liska ulice 2015.
Priredili: Tibor Vrančić, Smail Špago, Armin Džabirov
(Cidom team: 20240815)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen