Htjeli to priznati ili ne, klimatske promjene i globalno zagrijavanje su tu. Širom svijeta, više nego ikad, i češće nego ikad, smjenjuju se kao na filmskoj traci suše, poplave, požari, toplotni udari gdjenih nikad nije bilo, a uz to nestaju i ledeni glečeri, koji su se fotmirali hiljadama godina. Ovdje samo jadan mali pregled dešavanje u svijetu.
Suša koja ne prestaje
Dječak balansira na ribarskom čamcu u isušenim močvarama Jibaisha u južnom Iraku. Čamac je to ostavljen, kada je Irak prošle godine doživio najgoru sušu u posljednjih nekoliko decenija, i koja traje do danas.
Nekada plodna močvara u donjem toku između Eufrata i Tigra postala je pusti pustinjski krajolik.
U roku od godinu dana, vodosnabdijevanje iz obe rijeke je drastično smanjeno. Glavni razlozi za to su klimatske promjene, ali i nove brane u Iranu i Turskoj, i vrlo loše upravljanje vodama
Poplave u Indiji
Djevojčica vodi svog mlađeg brata kroz poplavne vode u Agartali, glavnom gradu indijske države Tripura. Hiljade ljudi ostalo je bez domova, barem nakratko, kada je rijeka Haora izbila iz korita nakon obilnih monsunskih kiša. Tipično, 195 milimetara (7,7 inča) padavina padne u regionu za cijeli juni; u petak prošle sedmice bilo je 180 u jednom danu, što je treća najveća vrijednost u posljednjih 60 godina. Još gore je bilo u državi Assam, gdje je moćna rijeka Brahamputra probila nasipe i poplavila 3.000 sela.
Kad se sav život potopi
Najmanje devet mrtvih i dva miliona ljudi koji su morali da napuste svoje domove: jake oluje su opustošile indijsku državu Asam. U pograničnom regionu sa Bangladešom 21 osoba je izgubila život od udara groma, a četiri miliona bježi ovamo. U pozadini slike se vide pomagači koji obezbeđuju vodu za piće i suhu hranu jednoj vodom zarobljenoj porodici.
Pozdrav od glečera!
Čini se kao da džinovski polarni medvjed pluta pokraj slikovite pozadine grada Ilulissata.
Bijelo čudovište ispred grada na zapadu Grenlanda je santa leda koja se odvojila od glečera Jakobshavn. Sermeq Kujalleq se nalazi oko 60 kilometara od Ilulissata i sa veličinom od 110.000 kvadratnih kilometara je otprilike iste veličine kao i kopnena površina Islanda (oko 100.000 kvadratnih kilometara).
Kao rezultat globalnog zagrijavanja, i glečer Jakobshavn se također topi. Gigantski ledeni tok izgubio je nevjerovatnih 1520 gigatona mase od 1900. godine. Ako se ovakav razvoj ne može zaustaviti, svijet ide ka potpunoj prirodnoj katastrofi. Samo tri glavna grenlandska glečera koja uključuju Jakobshavn, Kangerlussuaq i Helheim imaju dovoljno leda da se nivo svjetskih mora podigne za oko 1,3 metra.
Velika katastrofa
Posmatrano iz vazduha, ogromna rupa u glečeru Marmolata izgleda kao da je namjerno dignuta u vazduh. I vjerovatno, čovjek je odigrao ne baš tako zanemarivu ulogu u ovoj fatalnoj nesreći.
Blok leda se odlomio na najvišoj i najistaknutijoj planini u Dolomitima (3343 metra) kod Punta Rocca u sjevernim talijanskim Alpama. Lavina leda i krhotina zahvatila je stazu ispod vrha i uništila jednu žićaru. Najmanje devet osoba je poginulo, osam je povrijeđeno. Gorski spasioci su danima nakon nesreće tragali za nestalim osobama.
Prije nego što se komad alpskog glečera odlomio, Italija je patila od dugotrajnog toplotnog vala. Na Marmolati je tokom toga vikenda izmjereno deset stepeni Celzijusa, što je najviša temperatura do sada. Švicarski glaciolog Matthias Huss sumnja da su visoke temperature, a time i ulazak otopljene vode, mogli biti razlog za nesreću. Zagrijeni klimatskim promjenama, glečeri se tope širom svijeta. Stručnjaci upozoravaju na dalje nesreće, posebno na visokim planinama.
Na slici:
Dolomiti: Dijelovi planinske grupe, uključujući i nesretnu planinu Marmolata, prepoznati su kao UNESCO-ova svjetska baština. Glečeri se tope već decenijama.
Lom glečera: Slika snimljena iz spasilačkog helikoptera prikazuje ogromnu rupu u masivu glečera u Punta Rocca, široku oko 200 metara i duboku 80 metara.
Smrtonosni talas: Lavina leda, snijega i krhotina pala je brzinom od oko 300 kilometara na sat - iznad jedne od glavnih staza sa na kojima su se nalazili planinari koji nisu imali pojma šta se dešava.
Požari širom Mediterana
Požari, pojačani jakim vjetrom
uništili su nekoliko lokacija na jugu Francuske, uključujući
industrijsku zonu nedaleko od Marseja, javili su lokalni mediji.
Više
stotina djece i odraslih evakuisano je danas iz rekreacionih centara
i kuća u gradu Vitrolu, sjeverno od Marseja.
Francuski ministar
unutrašnjih poslova Bernard Cazeneuve izjavio je da su povrijeđena
četiri vatrogasca, trojica teže od drugog požara u obližnjem
regionu Ero.
Cazeneuve je naglasio da se 1.200 vatrogasaca bori sa
vatrenim stihijama na više lokacija i da u gašenju pomažu
specijalizovani avioni.
(news)
(spagos)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen