(tekst koji slijedi objavljen je 24 maja 2022. godine na facebooku, autor je Ahmet Kurt)
(Na slici sam sa Salkom-Cakom (Selvera) Trbonja, potomkom ove mostarske porodice koja u sokaku živi duže od tri stotine godina)
Najniže organizacione jedinice u tvorbi jedne mahale su bila socijalna područja koja se sastoje od nekoliko kuća jedne porodice. Odrasli sinovi su ženidbom stvarali nove porodice, te gradili nove, ili nadograđivali stare kuće. Prilikom gradnje kuća, koje su bile embrion ili nukleus buduće mahale, ostavljani su pristupni putevi širine od jedan i po do tri metra. Prema sokaku su bile štale, sjenice, a onda se direktno, ili kroz araluk ispod kuće ulazilo u avliju. Iza su bile bašče i povrtnjaci. Svaka mahala se sastojala od tri do pet ovih porodičnih socijalnih cjelina, a vremenom se prostor između njih popunjavao novodošlim stanovnicima pa se tako mahala formirala.
Jedan takav porodični set kuća, preko puta džamije Fatime kadun, stvorila je porodica Trbonja oko slijepog sokaka iz kojeg se prilazilo svim kućama. (Ovakvi slijepi sokaci u Sarajevu se zovu čikme, tr. çikma)
Svi članovi ove mostarske mnogobrojne i ugledne porodice su porijeklom sa Bivoljeg Brda, a u Mostar su došli u raznim vremenskim periodima, jedni prije 400 godina, drugi prije 200 godina, a treći poslije zadnjeg rata.
U sidžilu Mostarskog kadije osta zapisano da je u Mostaru, 1685. godine, umro vlasnik kuće, dijela dućana u Tabhani i dva vinograda u Gnojnicama, Osman Trbo (Trbonja), sin Huseina. Iza njega je ostao sin Ibrahim. Godine 1830. u ovom sokaku je stanovao trgovac Jusuf Trbonja, a 1851. njegov sin Mehmed. Prvi katastarski popis vlasnika kuća obavljen je 1881. godine, i tada je u ovom sokaku kuću na sprat sa čak osam soba imao Alija Trbonja, bivši podvornik i hausmeister gradske bolnice na Mejdanu. Kuću je naslijedio Osman Trbonja. Te godine u mahali Tere Jahjetovoj još dvojica Trbonja, Ibrahim i Mehmed, bili su vlasnici kuća. Djevojke iz ove porodice udavane su u druge ugledne mostarske familije. Iz ove porodice je i narodni heroj Mehmed Trbonja.
U ovaj slijepi sokak se ulazi sa Titove ulice i nalazi se preko puta Higijenskog zavoda. Ne treba ga brkati sa sokakom Braće Trbonja, kako je poslije 1945. godine nazvan Šaranov sokak u slavu dva poginula brata i koji se nalazi sjevernije, te povezuje Titovu i ulicu M. Balorde.
Cako više nije jedini Trbonja koji živi u bivšoj mahali Fatime kadun. Nedavno se u neposrednu blizinu sa Bivoljeg Brda doselio još jedan Trbonja, vrijedni Ibro.
Podaci iz knjige Mahala Carina u Mostaru link: https://www.facebook.com/106887488173584/posts/195546852640980/
(Ahmet Kurt)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen