Dopodne Ilija, popodne Alija

Stari most i Neretva, Ajša

Danas je Ilindan - Aliđun

2 august je praznik Ilindan kod hrišćana a kod katolika je to bilo 20 jula. Bošnjacki narod je nekad slavio Aliđun, teferiči u prirodi, pored rijeka, koji se kasnije izgubio..Vjerovatno je bilo neplivača i nesretnih slučajeva, davljenja u rijeci, pa je ostalo vjerovanje da rijeke na ovaj dan uzimaju svoje žrtve.

'' Rijeka teče, riče i traži žrtvu”.

Ostala je i uzrečica '' Do podne Ilija, od podne Alija”.

(Ajša/facebook)

Stari most, Neretva, noć, Ilhan Eroglu

Dan kad Neretva doziva svoje žrtve

Stara legenda kaže da jednom godišnje, u noći između 1. i 2. avgusta, kada je Sveti Ilija, rijeka Neretva svojim čudnim šumom - neki se zaklinju da je to rika - doziva svoje žrtve.

Legenda kaže da iz dubokih virova i brzaca tada dopire rika čudesnih podvodnih bića, koja se okupljaju i odabiru svoju žrtvu. Stanovnici njenih obala znali su da se svakog 2. avgusta, posebno u vrijeme podnevne molitve, ne smiju kupati i tražiti osvježenja u njenim dubinama. Roditelji su brižno pazili da im djeca toga dana ne idu na Neretvu na kupanje. Ta je rika u toploj i mirnoj ljetnoj noći dopirala do ušiju samo onih koji su rijeku voljeli i poštovali njena pravila.

Svetac kojeg poštuju židovi, kršćani i muslimani: Do podne Ilija, popodne Alija

Svakog 20. jula, katolici slave Svetog Iliju, starozavjetnog sveca koji, jer se smatra prethodnikom proroka.

Ovaog sveca slave i iskazuju mu poštovanje pored katolika, i pravoslavci, muslimani i židovi. Doduše, svi imaju različite termine slave. Katolici u BiH ga obilježavaju 20. jula i kao zaštitnika BiH, piše Aura.ba. U bošnjačko-muslimanskoj tradiciji taj dan se zove Aliđun (Alijin dan) i slavi se 2. Avgusta. Tada i pravoslavci slave svoga Svetog Iliju.

Kako su u BiH narodi izmiješani, a svi se običaji poštuju, u narodu se rodila izreka da je 2. avgusta dopodne Ilija, a popodne Alija. Sveti Ilija, jer je vladao kišom i grmljavinom, poznat je i kao „Ilija gromovnik“, a u narodu je vladalo vjerovanje da od vremenskih prilika na praznik zavisi urod lješnika. Vjerovalo se da ako toga dana Sveti Ilija pusti grmljavinu, lješnika neće biti.

(avaz/aura 2017)

Aliđun

Aliđun ili Ilindan je, nakon Jurjeva, najpoštovanija bošnjačka svetkovina u Bosni i Hercegovini. Ovdašnji Bošnjaci su oduvijek poštovali Ilindan ili Aliđun, koji je redovno drugog augusta. Sveti Ilija je kršćanska zamjena za staroslavenskog (paganskog) Boga – gromovnika Peruna. "U bošnjačkom svetkovanju Aliđuna su došle do izražaja staroslavenske paganske tradicije povezane s kultom Sunca, gromova i kiše."

Interesantna je turska izvedenica naziva praznika – Aliđun. Vlastito ime Ali(ja) je muslimanska inačica za kršćanskog Iliju, a riječ gün na turskom znači dan. Jednostavnim prevođenjem Ilindana u Aligun ili Aliđun muslimani nisu htjeli da prikriju njegovo porijeklo. To su potvrđivali izrekom: "Do podne Ilija, od podne Alija", što je uticalo da u narodu živi sjećanje na proces širenja islama u Bosni i Hercegovini koje je obuhvatalo predislamsko stanovništvo Bosne i Hercegovine, uključujući i mnoge njegove blagdane. Najčuveniji aliđunski derneci održavali su se u Gerzovu, općina Šipovo, pored turbeta čuvenog bošnjačkog epskog junaka, Đerzelez Alije, što također upućuje na spomenutu povezanost Ilija-Alija.

Aliđun se tradicionalno obilježava širom Bosne, kada se održavaju vašari i teferiči. "Muslimani Sarajeva imali su običaj da na Ilindan rano ujutro odlaze na Trebević, gdje su do mrklog mraka jeli, pili, pjevali i igrali kola veseleći se na različite načine.“ Antropolog Safet Hadži Muhamedović, u svojoj knjizi Waiting for Elijah: Time and Encounter in a Bosnian Landscape, razmatra sinkretističku tradiciju Ilindana-Aliđuna u Bosni, sa posebnim naglaskom na Gatačko polje. U njegovom istraživanju, iščekivanje Ilije i Alije, kojim je bila označena cijela godina tradicionalnog kalendara, poprima novi sadržaj nakon rata 1990-ih: čekanje postaje mikro-politički odgovor na razaranje krajolika i njegove više-vjerske zajednice, a Ilijin-Alijin povratak se javlja kao mogućnost obnove poželjnije prošlosti.

Aliđunski (Ilindanski) derneci - vašeri održavali su se u Večićima (Kotor-Varoš), sve do 1992., kada su nasilno ukinuti, iz „sigurnosnih razloga“ i u Gerzovu kod Šipova. Najatraktivniji dio aliđunskih derneka predstavljale su momačke igre i junačenja. Često su se međusobno takmičili pripadnici različitih konfesija. Glasovite su bile Gerzovske aliđunske igre, na koje dolazili i takmičari iz udaljenih krajeva, da afirmiraju nâm svog zavičaja. U Gornjevrbaskoj regiji na Aliđun održavani su vašari na Treskavici iznad Gornjeg Vakufa i u Kopčiću (između Bugojna i Donjeg Vakufa).

(bs.wikipedia)

(spagos)