Sretno u Novu 2025. godinu!

 

... i puno zdravlja i rahatluka!

Nekad se je govorilo i pjevalo:

„Sve je lahko kad si mlad...“

a sad bogami:

„Sve je još lahko, kad si zdrav!“

(spagos)

Bijela čarolija

 

Prvi znaci veoma hladnog januara.

Frankfurt na Majni. Snijeg je prekrio ovaj park u Frankfurtu na Majni bijelim pokrivačem.

Da li sada dolazi ozbiljan početak zime? Svjež snijeg, minus dva stepena – park na obali Majne juče je izgledao romantično prekriven bijelim šećernim pokrivaćem, što je odmah postalo popularni motiv za fotografisanje.

Trenutne prognoze: Nova godina bi mogla početi s mjesecom drhtanja. Kako prenose metzeorolozi, do kraja januara moguće su temperature i do minus 14 stepeni, posebno na Alpama. „A to bi značilo, arktički uslovi u sred Evrope – uključujući trajni mraz“.

(express)

(spagos)

Djeca između rata i nade

Po 25. put, UNICEF-ova fotografija godine dodjeljena je za izvanredne slike i izvještaje međunarodnih fotoreportera. Po prvi put je nezavisni žiri odabrao dvije pobjedničke fotografije. Posebnu pažnju je privukla fotografija: Drastičan prikaz rana i ožiljaka na licu djeteta!

Počasno priznanje 2024: Rat u Sudanu se odvija u sjeni i daleko od velikih naslova. Ovdje se već više od godinu i po dana odvija jedna od najvećih humanitarnih kriza u svijetu. Oko 730.000 djece je toliko neuhranjeno da su im životi u neposrednoj opasnosti. Zaraćene strane namjerno koriste glad kao oružje, pljačkajući farmere, kradu životinje i kontrolišu izvore vode. Uništavaju se škole i zdravstvene ustanove, djeca se prisilno regrutuju da se bore, a seksualno nasilje nad djevojčicama je rasprostranjeno. Privlačenje međunarodne pažnje na ovu dramu cilj je irskog fotografa Ivora Pricketta, koji dokumentira bijedu, pothranjenost, bijeg i očaj u Sudanu.

Počasno priznanje 2024: Sveprisutni pametni telefon, za kojim žude čak i mala djeca, sada je također briga za nauku i medicinu. I s pravom. Negativni efekti na psihu, društvene i komunikacijske vještine i sposobnost učenja jedva da su više kontroverzni. Francuski fotograf Jérôme Gence pročitao je brojke: na primjer, da djeca i mladi u Francuskoj tri sata dnevno bulje u svoje mobilne telefone, na koje dnevno primaju preko 230 poruka. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da djeci mlađoj od tri godine ne dajete pametni telefon jer to može dovesti do poremećaja spavanja. Trenutke ove ovisnosti uhvatio je u “Ekranskoj generaciji”.

Za pohvalu: Ne postoje pouzdane informacije o broju siročadi širom svijeta jer u mnogim zemljama nedostaju statistička istraživanja o djeci koja nose stigmu napuštanja. Nije uvijek gubitak oca ili majke, ili oboje, ono što djecu pretvara u polu ili potpunu siročad. Razorene porodice sa nedostatkom brige, zanemarivanjem, nasiljem, zlostavljanjem i siromaštvom djecu također pretvaraju u izopćenike i izgubljene ljude. Italijanski fotograf Valerio Bispuri je više puta posjetio sirotišta tokom svojih reportaža u Africi i Latinskoj Americi. Bispuri svjesno radi izvan toka vijesti. Kako kaže, bavi se “nevidljivim”. O onima koji žive neprimećeni i zaboravljeni kao da se „nikad nisu ni rodili“. Nikad rođeni.

Za pohvalu: Čak daleko od baletskih škola u metropolama, čak i daleko od uglačanog parketa, čak i tamo gdje su prosječna mjesečna primanja ljudi oko 200 evra - ima devojaka i mladića koji vežbaju graciozne piruete i savladavaju gravitaciju skačući u vazduh . Na primjer u Lagosu, glavnom gradu Nigerije. Daniel Ajala, diplomac Državnog univerziteta u Lagosu, pokrenuo je vlastitu akademiju sa petoro djece iz tog područja. Kvart koji ima struju samo nekoliko sati dnevno, u kojem žive siromašne porodice gdje je ples u baletu bio strani luksuz. Ipak, uhvaćena je ideja da djeca plešu iz drugačije perspektive.

Maylis Rolland zauzela je treće mjesto sa fotografijom na kojoj mali Gabin, rođen nakon 25 sedmica trudnoće i još uvijek pod maskom za disanje, dodiruje lice svoje majke Doriane. Prema studiji Svjetske zdravstvene organizacije, oko deset posto sve djece u svijetu rađa se prije 37. sedmice trudnoće, odnosno tri sedmice ranije. Sa svakom sedmicom manje, ulazak u život postaje dramatičniji, posebno za ekstremno prijevremeno rođene bebe koje moraju prvi udahnuti nakon manje od 32, čak i nakon 26 sedmica trudnoće. Najveće opasnosti: nedostatak zrelosti pluća, nedovoljno aktivni bubrezi. Nakon prijevremenog porođaja, smrt je drugi najčešći globalni razlog da ova djeva ne dožive ni petu godinu života.

Druga nagrada ove godine ide fotografiji iz reportaže “Mpox” francuskog fotografa Pascala Maitrea. Izveštaj dokumentuje razvoj virusne bolesti Mpox u Demokratskoj Republici Kongo. Tamo se već sumnja na oko 40.000 slučajeva, 8.000 je već potvrđeno, a zabilježeno je više od 1.000 smrtnih slučajeva. Pascal Maitre otišao je u centar zaraze i fotografisao liječenje oboljele djece u bolnici Kavumu u regiji Kivu u istočnom Kongu. Među njima je i sedmomjesečni dječak Japhet, čije su pustule na licu tretirane antiseptičkim lijekom "Gentian Violet". Za Jafeta se brine i štiti gs njegova 19-godišnja majka Christevi.

Druga pobjednička slika Samara Abu Eloufa, palestinskog fotografa, dio je rada “Ranjena djeca Gaze”. Možete vidjeti jedanaestogodišnju Dareen i petogodišnju Kinan. Njihovi roditelji i još 70 članova porodice braće i sestara ubijeni su u izraelskom zračnom napadu na stambenu zgradu. Zajednički portret dvoje palestinske djece snimljen je u bolnici u Kataru gdje su prebačeni na medicinsku negu. Pored Dareen i Kinana, Abu Elouf je u svom radu pratio i drugu djecu iz Gaze koja su opterećena posljedicama fizičkih i psihičkih povreda, kao i gubitkom porodice i prijatelja.

Ovaj portret dječaka snimila je izraelska fotografkinja Avishag Shaar-Yashuv, iz serije je "Portreti preživjelih". Sa fotografijom je osvojila prvo mjesto na takmičenju, zajedno sa Samar Abu Eloufom. Prikazuje osmogodišnjeg Stava. Dječak je jedan od preživjelih u napadu Hamasa na naselje Moshav Netiv HaAsara 7. oktobra 2023. godine. Slika je snimljena 22. oktobra 2023. u hotelu u Kibucu Maale HaHamisha. Kao dio svog rada, fotografkinja je portretirala drugu djecu pored Stava nekoliko sedmica nakon napada Hamasa.

Kako je već rečeno, prvi put u 25-godišnjoj istoriji takmičenja, nezavisni žiri je dodelio dvije prve nagrade, slikama dvije fotografkinje.

(web)

(NovaSloboda.ba)

Kinder zwischen Krieg und Hoffnung | WEB.DE

Prije 41 godinu – Na šetalištu 31. decembra 1983.

 

Stare slike pričaju: Na Šetalištu, uoči nove, 1983. godine

U listu Sloboda od 1. januara 1983. godine objavljena je slika djevojaka, koje idu mostarskim Šetalištem, od Rondoa do Gimnazije, koje je u to vrijeme bilo mostarsko Korzo.

Slika koja privlaći pažnju u svakom pogledu. Djevojke uređene, bezbrižne, obučene po tadašnjoj modi.

Sliku je na facebook stranicu cidom postavio Branko Vučina, i pri tome naznačio dvije djevojke sa slike. Prije bilo kakvog komentara ispod slike, na prvi pogled mi se učinilo da se radi o razdraganim manekenkama modne kuće “Zlatka Vukobvić” iz Mostara.

Komantari ispod slike:

Indira Sijerčić Elezović: Evo napokon se nađe ova slika.

Tajma Balta, Zvijezdana Nikoliccini, Zifa i ja (Indira), ova sa šeširom, vraćale se iz Medicinske škole, zaustavi nas fotograf i upita bili mogao da nas uslika.

Sutradan izađe slika u Slobodi.

Hvala Branko, Dario Terzic odavno traži tu sliku

Mi iz skole pošle u Ede Bajrama, ne smijem se zakleti, ali mozda smo i pobjegle.

Vide se i Karmela i Fatima, pola razreda.

Malom analizom slike i datuma njenog nastanka, kao i pregledom komentara ispod slike, došli smo do interesantnih detalja:

Slika je u Slobodi objavljena 1. januara 1983. godine, što je bilo je u subotu, a najvjerovatnije je to ipak bilo u ponedeljak 3. januara, jer je Sloboda izlazila ponedeljkom. Ako je slika uslikana dan prije, kako to kaže Indira u svom kometaru, onda je to bilo u petak 31. decembra 1982. godine. Uoči dočeka nove 1983. godine.

Po običaju, taj 31. decembar se onoga vremena radio skraćeno, do podne, kako u preuzećima, ustanovama, tako i u školama, jer nas je sve hvatala psihoza novogodišnjeg dočeka.

I naravno, kuda bi učenice iz škole, a pogotovo maturantkinje, kako to piše u komentarima, u ovom slučaju se radi o Medicinskoj školi u Mostaru, nego negdje u kafić, na Šetalištu, tadašnjem Korzu.

Slika kao izmišljena, kao da je ovog trenutka izišla ispod kista negog svjetskog slikara.

Oslikava pravo zimsko, prednovogodišnje vrijeme. Prije toga je padala kiša, a čini se da je pred samo slikanje upravo prestala padati. Mokar asvalt, zimska garderoba na djevojkama, Na granama platana još mnogo neopalog lišća, a već opalo lišće kiša je zalijepila za asvalt.

Za kraj samo jedan od komentara ispod slike: Divna slika, divna vremena.

(spagos)

(tekst je ovjavljen na ovom blogu 9. oktobra 2021.)

spagosmail: Stare slike pričaju: Na Šetalištu, uoči nove, 1983. godine

Na granici sjećanja: Stare slike pričaju: Na Šetalištu, uoči nove, 1983. godine

(spagos)

Trostruki trijumf

 

Oberstdorf. Stefan Kraft (M.) je pobijedio na otvaranju 73. Turnira četiri brda u Oberstdorfu i predvodio trostruku pobjedu vrhunskih skakača iz Austrije. 31. godišnjak se na Schatenbergu našao ispred svojih sunarodnika Jana Hörla (l.) i Daniela Tschofeniga. Pius Paschke (Njemačka) završio je na četvrtom mjestu.

(msn)

(spagos)

Iz životinjskog svijeta - Broj njorki na Aljasci se prepolovio

 

Od osam miliona koliko ih je bilo prije nekoliko godina, sada ih nedostaje preko četiri miliona.

Izgledaju kao pingvini, ali mogu letjeti: Aljaska je zabrinuta za legendarnu morsku pticu – tankokljunu njorku. Dugoročna studija je pokazala da se njihova populacija u najsjevernijoj američkoj državi više nego prepolovila. Prema istraživačima, uzrok je bio skoro dvogodišnji morski toplotni talas u severoistočnom Pacifiku između 2014. i 2016.

Studija, objavljena u časopisu "Science", pokazuje da je ukupna populacija koja je ranije brojala oko osam miliona životinja, se još nije oporavila. U Njemačkoj je o tome prvi izvijestio naučni časopis “Spektrum”. Istraživači predvođeni biologom rođenom na Aljasci Heather Rennerom analizirali su podatke iz Zaliva Aljaske i istočnog Beringovog mora. Otkrili su pad broja jedinki od 52 do 78 posto u 13 ispitanih kolonija ptica. Ekstrapolirano preko Aljaske, ovo predstavlja gubitak od četiri miliona ptica za manje od dvije godine.

U Njemačkoj, na ostrvu Helhgoland, svake godine se razmnožava oko 2.000 do 2.500 parova.

Izvan sezone razmnožavanja život provode na moru. Da bi se razmnožavale, traže strme litice u kolonijama. One polažu samo po jedno jaje po sezoni parenja. Zbog klimatskih promjena, riba kojom se hrane migrira, a hrana postaje sve oskudnija za morske ptice (prema Udruženju za zaštitu prirode Nabu).

Naučnici sumnjaju da su životinje umrle od gladi. Nakon toplotnog talasa, populacije jata riba kojima se njorke hrane dostigle su istorijski minimum. Pronađene mrtve ptice obično su bile znatno iscrpljene. Iako pad populacije nije neuobičajen za ovu vrstu morskih ptica, trenutna studija pokazuje da se populacije nisu oporavile ni nakon osam godina. Ovo ukazuje na trajne promjene u ekosistemu. Autori studije naglašavaju: "Ono što je iznenađujuće je katastrofalna veličina i brzina njihove smrtnosti."

Kako se globalno zagrijavanje nastavlja, okeanski toplotni talasi postaju sve češći i intenzivniji. Čini se da su njorke na Aljasci gubitnici, upravo zbog klimatskih promjena.

Na slikama: Par tankokljunih njorki: Ova morska ptica dolazi na kopno samo da bi se razmnožila.

Smiješne i ugrožene: njorke izumiru na Aljasci. U roku od samo dvije godine njihov broj je prepolovljen.

(msn)

Z.N.

(NovaSloboda.ba)

Šućrija Čusto: Biljezi pisma i pismenosti u Blagaju (2. dio)

 (tekst koji slijedi objavljen je na portalu Nova Sloboda dana 29. decembvra 2024. godine, autor je Šućrija Čusto)

Nakon smrti Hercega Stefana 22.05.1466. godine, novi vladari preuzimaju vlast 03.06.1466.godine. Blagaj postaje dio Osmanske države u Vilajetu Bosna, sandžak Hersek , kadiluk Blagaj. Uvodi se novi sistem školovanja u Blagaju. Nova vlast-nova pravila! Među prvima, djeca Stefanova zadržaše stečene privilegije stavljajući se u službu nove vlasti.Njegov mlađi sin dostiže zavidno obrazovanje, postade carski službenik, sultanov zet i njegova desna ruka-Veliki Vezir. U svom zapisu na ulazu pred džamijom, koju je sagradio Ahmet paša u mjestu Hersek dvadesetak kilometara prije grada Yalova je pano, na kome piše da je bio koristan za Osmansko carstvo. Unutar prostranog dvorišta je džamija i turbe, u kome je ukopan. Prije tri godine izgledala je ovako:

Natpis na turbetu je jednostavan:

Hersek vrli/uzorni Ahmed paša M 1458 – 1518 (Oznaka M računanje godina po Miladu)

U blagajskim mahalama grade se mesdžidi i mektebi za osnovno i vjersko obrazovanje. Medresa bješe veći nivo za već pismene polaznike, a njeni službenici obrazuju djecu,uče ih arapskom pismu, jezicima turskom, arapskom, perzijskom, upućuju u pitanja vjere i vjerovanja. Zavije i Tekije bjehu korak iznad po vjerskom obrazovanju, ahlaku, filozofiji. U većini slučajeva, šejhovi tekije bjehu i Vaizi-predavači. Pored bosanskog pisma i jezika, nova vlast se koristi staroosmanskim pismom. Bošnjani koriste specifično bosansko pismo zvano Arebica prilagođeno bosanskom jeziku. Unutar Osmanskog carstva vjera se izučava arapskim jezikom i pismom, dok se za poeziju i epitafe koristi perzijski jezik. Brojni dječaci izučiše ove škole i postigoše zavidan stepen učenosti. Obavljaše zvanja i bjehu na brojnim uticajnim mjestima u svim sferama života poput; Munla, Kadija, Hećima, Čelebija, Muftija, Šejhova, Hasećija širom Osmanskog carstva. Trag svog bitisanja ostaviše ljudi, poput Fevzije Blagajca, Mustafe Ejuba/Ejubovića-Šejh Juje, Ahmet paše Hersek-a, Ali age Hasećije Kolakovića, Fazli Buljubaše i drugih. Posljednji hafiz bješe Salih ef.Leho, sin Hamid age, koji je preselio na ahiret 1927. godine. Po njegovom predanom obrazovanju mlađih generacija, džamija u blagajskoj Donjoj Mahali se naziva „Lehina“. Nakon njega, godinama Blagaj nije imao Hafiza, tako da je prva Hafiza oko 2000 godine postala Sanija Drljević kći Mehmeda. Nakon nje, u januaru 2003. godine Blagaj je dobio Hafiza Đevada Gološa.

Prema dokumentima i ostacima objekata, osnovne škole/mektebi bjehu u sljedećim mahalama;

• Mahala Bunsko – Ćejvan Ćehajina škola/mekteb

• Mahala Do/Dol – Hadži Huseina Baš-bega Dizdarevića-škola/mekteb/džamija

• Mahala Donja – Karabega/Efičina/Lehina škola/mekteb/džamija

• Mahala Carska – Sultan Sulejmanova škola/mekteb/medresa/džamija

• Mahala Galčići – Hadži Muratova škola/mekteb/džamija

Stari grad Blagaj – Mehmed hana Osvajača/el Fatihova škola/mekteb/džamija za posadu tvrđave i porodice nastanjene na Orlovači

Mekteb, džamija Sultan Sulejmanova 1520.

Medresa-srednja škola bješe uz Sultan Sulejmanovu/Carsku džamiju, dok Tekija i Zavija sa musafirhanama uz turbe -Sari Saltuka i šejha Ali-ja bješe mjesto Čelebija, Muftija-učenih ljudi.

Pismo Arebica-jezik staroosmanski iznad ulaznih vrata džamija Sultan Sulejmanova-Carska, prevod na Bosanski jezik:

“Šahinšah, utemeljitelj svijeta,

Sulejman-han, zakonodavac (Kanuni),

Devet stotina dvadeset i šeste,

Podigao je ovu bogomolju, 926 (1519/20).

Ona je tokom vremena postala sklona padu,

I dobrotom je obnovljena.

Blagajci su uz pomoć vlasti (hukumet)

Obnovili ovu bogomolju.

Hiljadu tri stotine desete, 1310 (1892),

Njezina obnova je dovršena.

Ovaj kronogram je sastavio (cikardi) Jusuf Hasbi, imam ove džamije.«

Unutrašnjost džamije bješe ukrašena kaligrafijom sa sledećim porukama sa zidova;

Mihrabski zid:

Na mihrabu se nalazi slijedeći natpis.

كلما دخل عليها زكريا المحراب

Kad god bi Zekerija ušao u mihrab.

Iznad mihraba su dva natpisa u obliku tugre sa tekstom:

لا اله الا الله محمد رسول الله

Nema boga osim Allaha, Muhammed je Poslanik Božiji.

Iznad lijevog prozora je natpis u sulus pismu:

لا اله الا الله محمد رسول الله

Nema boga osim Allaha, Muhammed je Poslanik Božiji.

Desni zid:

Na desnom zidu su tri natpisa u sulus pismu i jedan u taliku.

ساعة عدل خير من عبادة سبعين سنة

Sat pravednosti je bolji od sedamdeset godina ibadeta (robovanja Bogu).

بوده كجر يا هو

Što će biti biće.

و هو على كل شيئ قدير

On sve može.

حفظك الله فى الدارين

Bog te sačuvao na oba svijeta.

Lijevi zid:

من صبر ظفر

Strpljiv spašen.

بسم الله الرحمن الرحيم

U ime Boga, Milostivog, Samilosnog (kufi pismo).

من امن بالقدر امن من الكدر

Ko vjeruje u određenje spasit će se od tuge.

Ulazni zid:

Tekstovi se nalaze iznad ulaznih vrata.

ان المساجد لله فلا تدعوا مع الله اله أخر

Mesdžidi pripadaju Allahu pa ne zovite mimo Allaha drugog boga.

Požurite sa namazom prije isteka vremena njegovog, požurite s traženjem oprosta prije smrti.

Zgrada mekteba u avliji Sultan Sulejmanove džamije

Neka je hvala i zahvalnost Istinitom, a na njegova vjerovjesnika spas i blagoslov,

Riječi pohvale neka su i na rod i na društvo Miljenika (Vjerovjesnika),

…..

Bože, učini blagoslovljenom ovu građevinu

Iskrenih,

I neka ona bude od koristi vjernicima i vjernicama.

Dobrotvor obnove ovog visokog mekteba je Miri-miran Hafiz-paša, od Hercegovine

Koji je obnovio građevinu iskreno i u

potpunosti.

Neka uzvišeni Allah od svoje dobrote

usliša njegovu molbu

Hiljadu dvije stotine šezdesete i četvrte….

Neka uzvišeni Allah oprosti nam grijehe.

I…

…

Ko iskreno i sa srca …

Neka mu na umrlom času sačuva iman.”, stoji na na zgradi škole/mekteba/medrese

U hayatu ove džamije se nalazi i ploča sa natpisom koja stajaše na Karadžozbegovoj ćupriji u Blagaju. Nakon što su Nijemci, pri povlačenju svojih snaga 1945. godine, te digli istu u vazduh ,ploča je završila u riječnom koritu. Ribar Džemal Velagić ju je pronašao i donio u dvorište džamije.

 «Bože jedini, nisi postao-niti će Te nestati,od Tebe je svaka pomoć i u Tebe uzdanje»,

-ovu građevinu obnovi Belfe Kadira kći Ali-bega Velagića da im Bog grijehe oprosti i da ih svojom milošću obdari. Svršeno u 1265 (1849) godini. Ovo sam obnovila za spomen, da se učini dova (molitva) za mene i moje roditelje. Ko se za mog sina Aliju pomoli Bogu taj se i za moju dušu izmoli”.

Mehmed Novo 1162/1749. godine lijepo kamenom obzida, uredi izvorište Vrač za potrebe ljudi, pojilo životinjama  i u njega ugradi kamenu ploču sa dekorisanim natpisom na pismu Arebica i staroosmanskom jeziku iznad česme. Ovaj lijepo dekorisani natpis arebicom-ploču neki nasilnik je iskrčio, odnio da ukrasi neki svoj zid“ iza agresije na RBiH 1991-1995.godine, a 2018. godine uređen je ovaj izvor novim kamenim zidovima.

Izvor Vrač 2024-te godine

Brojni epitafi sa nišana ispisani su Arebicom i šalju interesantne poruke evo jedne od njih:

Allahu!

O Ti koji grijehe opraštaš!

Posjetioče moga groba razmisli o mom stanju, jučer sam bio poput tebe a ti ćeš sutra biti poput mene. Pomilovani Derviš Halil beg sin Seid Mehmeda efendije Kolakovića. Fatiha za njegovu dušu. Godine 1302 (1884/1885).

Korištena literatura:

• Islamska Epigrafika,Mehmed Čelić,Mehmed Mujezinović

• Sidžili blagajskih kadija Hivzija Hasandedić,

• Hercegovina br. 9  Časopis za kulturno i historijsko nasljeđe Mostar 1997.

• Pelidija Enes (emeritus prof.dr.) Blagaj u prvim decenijama osmanske vlasti – Naučni skup povodom 600 godina od prvog spomena Blagaja (1423-2023)

• Arhiv Muzej Hercegovine Mostar

• Numanagić Hazim Careva džamija u Blagaju 2004.

(Nastaviće se)

Šućrija Čusto: Biljezi pisma i pismenosti u Blagaju (2. dio) - Nova Sloboda

Za 75. godina Narodnog pozorišta Mostar, premijera predstave „Hasanaginica“

 

U prepunoj sali Narodnog pozorišta u Mostaru sinoć je premijerno izvedena predstava „Hasanaginica“ autora Mirze Begovića, u režiji Irfana Kasumovića, a koja je vrhunac programa obilježavanja jubileja 75 godina postojanja Narodnog pozorišta u Mostaru.

„Ova premijera predstave ‘Hasanaginica’ vrhunac je našeg programa obilježavanja jubileja 75 godina Narodnog pozorišta Mostar. Ova predstava, osim što je djelo vrhunske umjetničke vrijednosti, simbol je zajedništva i saradnje pozorišnih kuća iz različitih gradova Bosne i Hercegovine. Naša misija je uvijek bila očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa, a ovakvi projekti pokazuju koliko kultura može ujediniti ljude. Ponosan sam na trud cijelog tima, na glumačku ekipu, kao i na podršku naše publike koja nas uvijek motivira da idemo naprijed. Narodno pozorište Mostar nastaviće se razvijati i raditi na projektima koji će doprinositi razvoju kulture, ne samo u Mostaru već i širom regije“, istakao je direktor Narodnog pozorišta u Mostaru, Emir Spahić.

Predstava „Hasanaginica“ nastala je u koprodukciji Narodnog pozorišta u Mostaru, Narodnog pozorišta Tuzla i Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, dok je nosilac projekta i producent BKC „Alija Izetbegović“ Kalesija.

„Ovo mi je četvrti put da gledam ovu predstavu i svaki put sa istom pažnjom gledam. To govori o kvalitetu predstave, o kvalitetu samih glumaca. Kao glavni producent, posebno sam zadovoljan jer je ‘Hasanaginica’ kruna projekta ‘Obilježavanje 250 godina od prvog zapisa balade Hasanaginica“, istakao je Fahrudin Sinanović, direktor JU BKC „Alija Izetbegović“ Kalesija.

Glumačku postavu čine Adna Kaknjo, Irfan Kasumović, Remira Osmanović, Nusmir Muharemović, Emir Sejfić, Mirza Ćatibušić, Zerina Mujkić i Nermin Hodžić.

„Sjajna atmosfera je bila u Mostaru. Sala ispunjena do posljednjeg mjesta, kao i sinoć u BNP Zenica, te svim predstavama koje smo do sada odigrali. Mislim da nam je ovo večeras bilo sedmo izvođenje u samo nekih 10.tak dana i zaista to je ono o čemu glumac sanja, da iz predstave u predstavu ima punu salu. Aplauz na kraju predstave pokazao je kakvu smo predstavu napravili i kako je to dojmilo mostarsku publiku. Siguran sam da će i naredna igranja biti popunjena do posljednjeg mjesta. Jako sam sretan i zadovoljan da sam dio ove priče“, naglasio je glumac BNP Zenica, Nusmir Muharemović.

Pokrovitelji manifestacije “Obilježavanje 250 godina od prvog zapisivanja balade Hasanaginica“ su Ministarstvo za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona i Ministarstvo za nauku, kulturu, obrazovanje i sport Zeničko-dobojskog kantona. Partneri u projektu su Bošnjačka zajednica kulture, Studio teatar Zenica, Pozorište mladih Tuzla,  Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti Sarajevo, Filozofski fakultet Tuzla, Pozorište mladih Tuzla, NUB „Derviš Sušić“ Tuzla, Muftijstvo tuzlansko, Opšta biblioteka Maglaj …

Osim sinoćnje premijere, u okviru programa obilježavanja jubileja Narodno pozorište u Mostaru poklonilo je publici dvije gostujuće predstave i svečanu akademiju prilikom koje je otvorena izložba i promovisana monografija ove ustanove. Pokrovitelj manifestacije obilježavanja 75 godina NPM-a je Ministarstvo obrazovanja nauke kulture i sporta HNK-a.

(NovaSloboda.ba)

Širom svijeta – Slike dana

 

Opuštena atmosfera u Stonehenge

Amesbury - Ljudi slave zimski solsticij kod poznatog spomenika iz kamenog doba Stonehenge u Velikoj Britaniji. Dani sada ponovo postaju sve duži. Minut po minut.

Božić usred ljeta

Sidnej - Beli Božić švdje ne dolazi u obzir: S letnjim temperaturama u australskoj metropoli Sidneju, ovi posetioci su u prazničnom raspoloženju.

Solidan izgovor

Tajpej - U tajvanskom parlamentu stvari ponekad krenu naopako. Tokom debate, članovi opozicione Stranke Kuomintang upustili su se u žestoku raspravu sa predstavnicima Demokratske progresivne stranke.

Pleše poput vjetra

Sevilja - Španska plesačica Sara Baras nastupa na flamenko reviji u čast španskog gitariste Paka de Lusije u Sevilji.

Razorni ciklon

Pamandzi - Mnoge kućice od valovitog željeza uništene su razornim ciklonom "Chido" na francuskoj prekomorskoj teritoriji Mayotte. Prema zvaničnim informacijama život je izgubilo 35 osoba. Međutim, nadležni pretpostavljaju da će žrtava biti znatno više. Prema nekim procjenama, broj poginulih u proteklih nekoliko dana iznosi stotine, ili čak hiljade.

Vruće za balone

Sealine - U pustinji Katara, učesnici festivala balona na vrući zrak pripremaju se za svoju vožnju.

(msn)

(NovaSloboda.ba)

Prije 35 godina - Konačno srušen

 

Drugi put, kao što se često citira dosjetka, istorija se pojavljuje kao farsa. Prvi put kada je Berlinski zid stajao, bila je to tragedija. Pokidalo je porodice, prijateljstva, kvartove - cijeli, već razbijeni grad. To je koštalo života oko 140 ljudi koji su pokušali da ga savladaju; Nakon što su 9. novembra 1989. otvorene granice DDR-a, „zidni djetlići“ su odmah počeli da kucaju na omraženu, 155 kilometara dugu stvar i razbijaju komade. A kada je kraj DDR-a postao očigledan 29. decembra, njena posljednja vlada odlučila je da se nekadašnji “anfašistički zaštitni zid” koristi komercijalno. Bio je to neslavni završetak zgrade koju su zapadnonjemački političari šezdesetih godina prošlog vijeka nazivali i Zid srama. I ako hoćete, to je bio slučaj više pravde. Ono što je trebalo da spreči kapitalizam (i ljude unutra) sada se prodavalo u suvenirnicama. 

Fragment zida sada stoji ispred Predsjedničke biblioteke Ronalda Regana u Simi Valleyu u Kaliforniji.

Krugovi se zatvaraju, iako drugačije od planiranog.

(welt)

(spagos)

Počinje Novogodišnja turneja „Četiri skaonice“

 

“Novogodišnja turneja” u skijaškim skokovima, 73. po redu, održava se redovno od 1952. godine u Njemačkoj i Austriji, a sastoji se od četiri pojedinačna takmičenja koja se boduju i za Svjetski kup.

Ove godine turneja počinje 28. decembra u Oberstdorfu (Njemačka), zatim se nastavlja u Garmish-Partenkirchenu (Njemačka), da bi se nastavilo u Insbrucku (Austrija), te završila 6. januara u Bischopshofenu (Austrija).

Novogodišnja turneja iz godine u godinu dobija na popularnosti

Prvi pobjednik “Novogodišnje turneje” bio je Austrijanac Sepp Bradl.

Takmičenje je veoma jako, a ustaljeni način takmičenja iz godine u godinu dobija na popularnosti. Kolika je ta popularnost najbolje govori činjenica da u podnožju skakaonica preko 20.000 ljudi sa različitim zastava čeka na svoje heroje.

Najbolji letači četiri puta prolaze kroz kvalifikacije koje su uvod u glavnu seriju i u njima 50 takmičara stiče prolaz i automatski se formira 25 parova. Pobjednici duela i pet “lucky loosera” (oni koji su izgubili duel ali su imali veliki broj poena) nastavljaju bitku. Gubitnici mogu da se oproste od “Zlatnog orla”, jer surovost “četiri skakaonice” je u tome što ne toleriše lošu seriju.

“Novogodišnja turneja” je do sada imala najviše pobjednika iz: Finske, Njemačke i Austrije, po 16. Finska je doduše posljednji put bila najbolja u sezoni 2007/08 kada je pobjedio legendarni Jane Ahonen. Zanimljivo da je Austrija od te sezone pa sve do 2015. godine imala sedam uzastopnih trijumfa. Njemačka je zadnji put najbolja bila 2001/02, kada je Sven Hannawald ispisao stranice istorije ovog takmičenja i sebe vinuo u besmrtnost.

“Novogodišnja turneja” je u Hannawaldu dobila prvog letača koji je stigao do grend slema. U sezoni 2001/2002 on je postao jedini do tada koji je na sve četiri skakaonice, izveo dužinski i estetski najbolje letove i tako uradio ono za šta se pola vijeka činilo da je nemoguće. Hannawald je otvorio vrata ostalima, a uspjeh Nijemca ponovio je Kamil Stoch u sezoni 2017/18, te Ryoyu Kobayahi godinu dana kasnije.

Rekorder po broju generalnih pobjeda je već pomenuti Jane Ahonen koji je “Zlatnog orla” podizao pet puta. Nijemac Jens Weisssflog je to učinio četiri puta, a dosta ih je onih koji su osvojili tri titule. Od aktivnih sa tri titule tu su Kamil Stoch i Ryoyu Kobayashi, ali nisu u prvom planu favorita ove godine.

Teško je predvidjeti favorita na ovom takmičenju, jer se uvijek pojavi po neko ko iznenadi. Za ovo prestižno takmičenje, mnogi tempiraju formu baš za kraj decembra i početak januara. Ako pogledamo trenutno formu i rezultate, onda u prvi plan dolazi Nijemac Pius Paschke. On je vodeći u generalnom plasmanu i dominira od početka ove sezone. Tschofenig, Hoerle, Deschwanden i Kraft su u vrhu i imaju svoju računicu.

Slovenci se ne smiju zanemariti, kao ni Stoch i Kobayashi koji obično uhvate najbolju formu kada počnu “Četiri skakaonice”. Japanac upravo i brani titulu jer je prošle godine u ukupnom poretku bio daleko najbolji sakupivši 1145,2 bodova. Drugo mjesto je osvojio Wellinger s 1120,7 bodova, a do treće pozicije se probio Kraft s 1112,7 bodova. Zanimljivo da Kobayashi nije upisao trijumf ni na jednoj od četiri skakaonice, ali je imao konstantu rezultata jer je svaki put bio drugi.

73. Turnir četiri skakaonice 2024: Raspored i rezultati

1. Skokovi u Oberstdorfu

- 28. decembar (kvalifikacije): 16:30 sati

- 29. decembar (1. kolo): 16:30

2. Skokovi u Garmisch-Partenkirchenu

- 31. decembar (kvalifikacije): 13:30

- 1. januar (1. kolo): 14:00

3. Skokovi u Innsbrucku

- 3. januar (kvalifikacije), 13:30

- 4. januar (1. kolo): 13:30

4. Skokovi u Bischofshofenu

- 5. januar (kvalifikacije): 16:30

- 6. januar (1.kolo) 16:30

(sport)

(NovaSloboda.,ba)

Iz životinjskog svijeta – Nagrade za najsmješnije slike 2024.

Život u divljini može biti fascinantan, ali i zastrašujući. Međutim, ponekad i životinje stvaraju trenutke koji su jednostavno smiješni. Comedy Wildlife Awards 2024. pokazuje posebno čudne slike. Sada su objavljeni ovogodišnji pobjednici.

Ovo izgleda kao bračna kriza. Šta je lav uradio da lavica na njega tako riče?

Dvije zebre stvaraju čudnu optičku iluziju. Ovdje se ne zna ni koja od njih dvije gleda u kameru.

Dobitnik nagrade za insekte. Stani! Stani! Ovaj hrabri mediteranski insekt stajao je mlatarajući na cesti - i uspio je natjerati fotografa da stane i uhvati čudan trenutak. Za to se i daje nagrada Insekti!

Pobjednik Spectrum Photo Birds Award . Trebala bi ovo ponovo uvježbati: bjelobrada čigra se srušila pri slijetanju. Ali bez pada po fotografa, jer je za fotografiju dobio nagradu Spectrum Photo Birds Award.

Dobitnik nagrade za ribe i druge vodene vrste . “Neočekivana zamjena uloga” je naziv ove slike. U stvari, izgleda kao da riba lovi ćelavog orla. Sve što možemo je da se nadamo, da orao nije gledao tako blizu, okolo...

Izuzetno slično filmu "Madagaskar", ova četiri rockhopper pingvina pojavljuju se kao banda koja kontroliše Falklandska ostrva. Verovatno je bolje ne petljati se sa njima!

Smiješan odmor. Gepardi obično vrebaju svoj plijen blizu zemlje. Ovaj je razvio novu metodu da neprimjetno priđe svom potencijalnom plijenu: on vreba stojeći iza drveta.

(web)

(NovaSloboda.ba)

Slikom i riječju kroz mostarska naselja i mahale – Brda oko Mostara

 

Nastavljamo sa serijalom – Brda oko Mostara

U najkraćem, uz stare slike, slijedi objašnjenje osnovnih pojmova iz Mostara.

Brda oko Mostara. Toponimi, lokaliteti, nazivi brda. Malo Mostaraca, posebice mladih, poznaje nazive brda koja okružuju grad. Pa evo da se ne zaboravi: počevši od sjevera, pa sve redom okolo do zadnjega Podveležja na istoku nalaze se sljedeća brda: Pometenik, Planinica, Mikuljača, Keveljača, Žovnica, Brkanovo Brdo, Hum i Podveležje.

Objašnjenje je preuzeto iz knjige Mostarski leksikon, autora Tibora Vrančića, izdanje 2020.

prilog: fotografije:

• Panorama snimljena s Brankovca (s imenima brda) 2011.

• Podveležje s brdom Stolac 1995.

Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(CidomTeam)

Iz svijeta - Drugi ljudi, drugi običaji

 

Tradicija koja se obilježava širom svijeta: Hiljade ljudi proslavilo je Božić kupanjem u moru.

Svake godine, širom svijeta, tradicija božićnog kupanja okuplja hrabre plivače koji, uprkos hladnoći, ulaze u ledene vode mora i rijeka. Događaj nije samo način da se proslavi praznik, već i prilika da se pruži podrška lokalnim dobrotvornim organizacijama.

Kupači obučeni (barem djelomično, ili samo kapa) u odjeću Djeda Mraza uživali su u ugodnom Božiću

Plivači su izašli na vodu širom Britanskog ostrva, gdje su se temperature kretale oko 12 stepeni Celzijusa (53,6 F), i donijele osjećaj proljeća na Božić.

Fancy haljina, uključujući odjeću Djeda Mraza, bila je obaveza ovog dana za sve, koji su uživali u kupanju. U prilogu slčike sa plaže Porthcawlu u južnom Walesu i Hunstantonu u Norfolku, Serpentine u londonskom Hyde Parku, u Brightonu. Zabilježena su kupanja i u drugim krajevima svijeta, a pogotovo tamo gdje u ovo doba godine nije zima.

(daily)

(spagos)