Žive potpuno izolovani u prašumi. A nedavno su se pripadnici naroda Mashco-Piro obratili stanovnicima jednog sela u blizini. Moguće zbog hitnog slučaja i nevolje.
Posljednje njihove slike stare su skoro 13 godina: Jednom se 100 naoružanih pripadnika naroda Mashco-Piro pojavilo ispred jdnog sela na jugoistoku Perua i prijetilo stanovnicima, nekoliko mjeseci kasnije čak su ga napali, a nešto kasnije jedan od njih je strijelom i ubio jednog seljana. U to vrijeme napravljeno je nekoliko njihovih snimaka. A onda su Mashco-Piro ponovo nestali u prašumi. Do sada.
Organizacija za ljudska prava Survival International objavila je slike na kojima se vidi kako je nekoliko desetina domorodaca iz naroda Mashco-Piro prije četiri sedmice izašlo iz zaštite prašume. Više od 50 njih viđeno je na rijeci u blizini sela Monte Salvado, a još 17 ljudi u blizini susjednog sela Puerto Nuevo. Iz čiste nužde - jer im stanište ugrožavaju drvosječe. Peruanske novine El Comercio izvještavaju da su tražili banane od seljana preko rijeke.
Prema procjenama organizacije, Mashco-Piro su najveći nekontaktirani narod na svijetu, ponekad sa oko 250, a ponekad oko 750 članova. Žive na jugoistoku Perua, izolovani od ostatka svijeta, bez kontakta ili znanja o takozvanoj civilizaciji, ali u oblasti, u kojoj neke kompanije očigledno imaju koncesije za krčenje šuma. Prema Survival International, jedna od tih kompanija je tamo već izgradila 200 kilometara puteva za transport drveta. A posao sa drvetom ne ugrožava samo stanište Mashco-Piro, koji, prema El Comerciu, sada sve više moraju da se sele u potrazi za hranom. Vjerovatno još veća opasnost je: “Drvosječe bi mogle donijeti nove bolesti, koje bi zbrisale Mashco-Piro”, rekao je predsjednik lokalne domorodačke organizacije Fenamad, Alfredo Vargas Pio. Imuni sistem domaćih bio bi bespomoćan protiv nekih patogena, jer ih nikada do sada nisu mogli ni upoznati.
Seljani koji su sada vidjeli ljude Mashco-Piro govorili su sličnim jezikom, i shvatili su da su se stanovnici šume žalili na stolariju. Za Pia, ovo je dokaz da “mnogi Mashco-Piro žive na ovom području, koje vlada ne samo da nije zaštitila, već ih je čak prodala drvnim kompanijama”. A baš to je dovoljan razlog da Survival International zahtijeva od peruanske vlade da zaustavi aktivnosti drvosječa. "Ovdje prijeti jedna umanitarna katastrofa", upozorava Caroline Pearce, direktorica organizacije.
Već krajem 19. stoljeća, Mashco-Piro su bili prisiljeni da se povuku duboko u džunglu - da pobjegnu od peruanskog trgovca gumom i avanturiste Carlosa Fermina Fitzcarralda, koji je mnoge od njih masakrirao iz egoističnih poslovnih interesa. Čak i poslednji put kada su viđeni, prije više od jedne decenije, pojavili su se iz očaja: očigledno su i tada tražili hranu od seljana.
(sdz)
(NovaSloboda.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen