Clara Sipriell (1885. – 1975.) rođena Kanađanka, bavila se fotografijom u ranim godinama dvadesetog vijeka. Ostala je poznata po slikovitim pejsažima, ali i po portretima poznatih glumaca, umjetnika, pisaca i naučnika.
U ranom djetinjstvu živjela je u veoma teškim uslovima, otac joj je umro prije nego što se rodila, majka je radila razne teške poslove kako bi prehranila djecu, a kad više nije mogla naći posla, djecu je poslala kod svojih roditelja. Kada su joj braća dovoljno odrasla, sele se u Buffalo, SAD. Njen brat Frank je dobio posao asistenta fotografa, pa je pozvao majku i sestru Claru da se presele kod njega.
Godine 1902. Frank otvara fotografski studio, a Clara je od početka bila fascinirana onim što je radio njen brat. Sa svojih deset godina ušla je u sve tajne fotografije. U to vrijeme je Clara fotografisala pejsaže u okolini Buffala i učila zanat. Već 1910. godine izlagala je svoje prve radove, iako je za to vrijeme bilo veoma neobično da se poslom fotografije bavi jedna žena. Bile su to godine borbe za prava žena u SAD. Čitavo to vrijeme Clara nije mogla biti član Camera Cluba u Buffalu, preko koga su se odvijale sve aktivnosti u oblasti fotografije. Već 1913. godine osvaja šest nagrada za svoje fotografije, što joj je pomoglo da se preseli u New York. Tih godina je upoznala Ruskinju Irinu Khrabroff, s kojom je ostala prijateljica čitavog života. Putovale su, a kasnije, i radile zajedno. Kada se Irina udala, 1924. godine, s njom i njenim mužem putovala je Evropom, gdje je gospođa Sipprell fotografisala jadransku obalu, a zahvaljujući poznanstvu s gospođom Khrabroff uspjela je napraviti fotografije mnogih tada poznatih ličnosti, između ostalih, grofice Aleksandre Tolstoj, Sergeja Rahmanjinova i Sergeja Kusevickog.
Dvije godine kasnije, njih dvije, bez Irininog muža, ponovo borave u Jugoslaviji, gdje je Clara napravila seriju fotografija iz raznih mjesta, uključujući i fotografije ljudi koji su tamo živjeli.
Clara Sipprell živjela je do 1975. godine, sve do svoje devedesete godine. Iza nje su ostale brojne fotografije, a nas posebno raduje da su ostale sačuvane fotografije snimljene za vrijeme boravka u Mostaru, kada je 1926. godine napravila fotografiju iz Cernice i Neziragine džamije na Spilama.
Fotografije Clare Sipperll, kao i ostale fotografije, mogu se pogledati u arhivi fotografija na stranici: www.cidom.org .
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen