Novi svjetski rekord u maratonu

Eliud Kipchoge je na ovogdišnjem maratonu u Berlinu srušio svjetski rekord za velikih 78 sekundi. Stazu je istrčao za dva sata, jednu minutu i 39 sekundi.

Veličanstveni Kenijac piše povijest!

Eliud Kipchoge (33/Kenia) je na berlinskom je maratonu srušio svjetski rekord istrčavši stazu dugu 42.195 metara za dva sata, jednu minutu i 39 sekundi što je za 78 sekundi manje od dosadašnjeg rekorda.

Kipchoge je tako srušio svog sunarodnjaka Dennisa Kimetta koji je svoj svjetski rekord postavio u istom gradu 2014. godine.

Kipchoge je ujedno i aktuelni olimpijski pobjednik iz Rija u maratonu, ali ima i olimpijsko srebro i bronzu na 5000 metara, svjetsko zlato i srebro na 5000 metara, a još je slavio na slavnim maratonima u Londonu, Berlinu, Chicagu.

Kako je svaka staza na kojoj se održava maraton specifična po konfiguraciji, ostvareni rezultati na različitim stazama ponekad nisu sasvim uporedivi. Stoga se duže vremena u maratonskim trkama vodilo samo “najbolje svjetsko vrijeme”, ali ne i službeni rekordi.

Službeni svjetski rekordi se vode tek od 1. januara 2004. godine. Toga dana su tadašnja najbolja vremena i službeno proglašena svjetskim rekordima.

Kod muškaraca rekord iznosi 2 sata, 2 minute i 57 sekunde, a postavio ga je na utrci u Berlinu, Dennis Kimetto iz Kenije 28. septembra 2014. godine.

Kod žena se vode dva rekorda: jedan postavljen u utrci s muškarcima (u kojima se jasno pospješuju ritam trkačica) te rekord u utrci u kojoj sudjeluju samo žene. Oba rekorda drži Paula Radcliffe iz Velike Britanije. Prvi rekord (mješovita trka) je sa maratona u Londonu 13. aprila 2003. godine, i iznosi 2 sata, 15 minuta i 25 sekundi. Drugi rekord (ženska utrka) iznosi 2 sata, 17 minuta i 42 sekunde, istrčan 17. aprila 2005. godine, također u Londonu.

Kod muškaraca su najbolja vremena postizana su isključivo u jednom gradu: Berlinu. Najnoviji rekord Eliuda Kipchonge je prvi maraton istrčan ispod 2:02 sati, i sa 2:01:39 poboljšao ga za gigantskih 78 sekundi. Ovo je bio sedmi svjetski rekord koji je pobiljšan na stazi u Berlinu.

Zašto je to tako? Objašnjava Uta Pippig (53) pobjednica maratona u Berlinu 1995. godine: “Ovo je vrlo brza staza, vrlo ravna, sa samo nekoliko brežuljaka. Raspoloženje je top, a asfalt dobar. A baš to mnogo doprinosi rezultatu. Uz to, U Berlinu uvjek učestvuju nabolji atletičari. To ušesnici osjećaju. Naravno i vrijeme igra važnu ulogu. Start je u 9:15 sati ujutro. Tada je prilično svježe”.

Za Kipchongeoa je ovo bio treći pokušaj obaranja rekorda u Berlinu. 2015. godine otpali su mu đonovi sa patika. Prošle godine kiša je sve poremetila.

Obaranje rekorda se isplati i finansijski: Premija za svjetski rekord je 50 hiljada eura, premija za pobjednika 40 hiljada, a vrijeme ispod 2:04 još 30 hiljada. Uz to dolazi još oko 150 hiljada eura za ušešće.

Kipchonge: “Ne mogu opisati kako se osjećam. Ovo je veličanstveno”.

U utrci žena na maratonu u Berlinu ove godine je pobjedila Gladys Cherono (35/Kenia) sa rekordom staze 2:18:11.

(spagos)