Nekad bilo: Husrefija džamija u Alepu

Sinan je bio najpoznatiji graditelj Osmanskog carstva. Jedno od njegovih majstorskih djela je i Husrefija (Chusrawiyya) džamija u Alepu. Srušena je prije tri godine. Ostale su samo slike.

Džamija, jedno od njegovih ranih djela, nije se nalazila u Istanbulu, kao neke od njegovih najpoznatijih građevina, nego u Alepu, u Siriji. Sa kupolom od 19 metara širine, bila je tada najveća kupola u gradu, sa špicastom munarom i jasnom tankom formom, koja je obilježavala sliku grada Alepa, smještena u podnožju Citadele, a sadržala je sve ono što je Sinana činilo poznatim.

Mimar Sinan, koji je rođen 1490. a živio skoro 100 godina, bio je najpoznatiji Osmanski graditelj. On je širom Osmanskog carstva podigao stotine građevina, džamija, vjerskih škola, bolnica, domova za nemoćne, hamama, akvadukta, prije svega u Istanbulu.

Husrefija džamiju u Alepu podigao je 1544. godine po nalogu dobrotvora po imenu Husref paša, a po Sinanovim planovima, trebala je biti podignuta po planovima hrišćanskih arhitekta i lokalnih graditelja, a olovom pokrivenu kupolu, pokriti plavo bijelom keramikom, sličnu Zlatnoj kupoli u  Jerusalemu, koja je u ono vrijeme izgrađena po nalogu Sulejmana veličanstvenog.

Džamija je bila rani znak mira, Sinanovo svjedočenje jednog vremena, u kome je jedan grad, kao Alep, prevazilazio mnoge evrposke metrpole svojom veličinom, sjajem i pluralizmom, u kome su hrišćani, židovi i muslimani zahvaljujući pametnom pragmatizmu živjeli zajedno u miru

Samo prije deset godina pred ovom džamijom su se sastajali mladi.

Danas je džamija samo hrpa ruševina. Jedna bomba, u borbama u starom gradu Alepo, pretvorila ju je 2014. godine u prah i pepeo.

„Mnogo toga da se obnoviti. Ali, Alepo nije Dresden ili Keln iz 1945. godine, a pogotovo to nije Khosrawyja džamija“, kažu u muzeju za islamsku umjetnost u Berlinu..

Ona postoji na slikama, planovima, zabilješkama i kartama, koje su predstavnici muzeja, kao i Njemački arheološki institut predstavili u Sirijskom Heritage Networku, jedno digitalno sjećanje na sirijsku kulturu, kako bi se trebao zvati taj projekat, kao startna pomoć za obnovu nakon rata.

Sinanova džamija je još samo hrpa kamenja ispod Citadele, čiji se obrisi ne daju raspoznati.

Stoga je ovaj tekst neka vrsta nekrologa.

(izvor:sdz)

Smail Špago

(NovaSloda.ba)