Tokom lockdowna se jasno pokazalo: Gradovi moraju biti nanovo osmišljeni. Tako dobro, kako su to već učinile metropole Barcelona, Paris i Kopenhagen, i tako lijepo, kako to samo može biti.
Revolucionarna ideja je: Javni prostor pripada svima, a ne samo automobilima. U starim dijelovim gradova osjećamo se bolje, zato, jer su pješaci i šetači tu već uplanirani.
Milano: Bosco Verticale, viseća šuma koju čini 20 stabala i 80 biljnih vrsta, štiti stanovnike ljeti od buke, prašine i vrućine.
Kopenhagen: Danska prijestonica bila je jedna od prvih metropola koja se oslonila na bicikle - i na mjesta na kojima ljudi vole boraviti.
Barcelona: U okrugu Sant Antoni, u srcu Superillesa, (katalonški: superblokovi), u jednom super ostrvu u sred grada, nalaze se raskršća oslobođena saobraćaja. Tu je smještena oprema za sjedenje, oprema za igranje, zasađeni su drveće i cvijeće. Tu se sastaju komšije, tu se djeca opet igraju.
Kopenhagen: Cirkelbroen je most izgrađen za pješake i bicikle. Od kada grad više nije prvenstveno planiran za automobile, otvaraju se nove perspektive.
Paris: Gdje god je ljudima dozvoljeno da šetaju, osjećaju se dobro. Na obalama Sene, kod Pont des Invalides, to se obično radi uredno, uz propisanu distancu zbog korone.
Siegen, Njemačka: Od ovog grada se može učiti. Jedan mali ghrad je imao hrabrosti da sam sebe ponovo pronađe. Vratili su univerzitet u centar grada, A sa tim i 14 hiljada studenata. Centar ovoga grada ima još poteškoća. Ipak kod velikog broja građana, trgovaca, starosjedilaca i novopridošlih, osjeća se: Volja za budućnost je veća nego strah od nje.
Nekada se betonska ploča izdizala iznad rijeke Sieg, na kojoj je bio parking za 230 automobila. Danas, uz obalu rječice, nalazi se šetalište, u samom središtu novog centra grada.
Veliki toranj dominira ulicom Kölner Straße. Predavanja i fakultet su se preselili na gornji sprat robne kuće, i iza, u donji dvorac.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen