(tekst koji slijedi objavljen je na portalu Nova Sloboda, 25. marta 2025. godine, autor je Šućrija Čusto)
Vrijeme gradi vrijeme razgrađuje stara je bosanska poslovica. O davnim vremenima i ulozi Blagaja u njima blagajcima je poznato.Od ukidanja opštine Blagaj krajem 1950.tih onako uz kahvu ljudi su uglavnom žalili za prošlim vremenima.Bez uticaja u planiranjima razvoja Blagaja u gradskim tijelima vlasti u Mostaru ostade Blagaj po strani. Samo u govoru i pjesmi kadkad bi se kazalo Šeher Blagaj a kasaba Mostar.
Sanjah da postanem veliki arhitekta, upisah se u Građevinski školski centar -smjer arhitektonski.
U učionicu ulazi mlad,stasit čovjek s dnevnikom u ruci i sjeda za sto. Baci pogled po učionici i reče: ”Tišina, ja sam Pašić Amir i predavaću Vam predmet Istorija arhitekture”.
Otvara dnevnik,čita prezime i ime učenika,razmjene par rečenica, zatim proziva sljedećeg.
Dođe red i na mene, čujem:
– Čusto Šućrija, odakle si?
– Iz Blagaja.
– Šta ima u Blagaju?
– Šipaka, smokava, trešanja, ribe…..
– Ne pitam te to. Šta ima još u Blagaju?
– Ne znam.
– Ovaj predmet se zove istorija arhitekture, evo ti jedan u dnevnik dok ne naučiš sve spomenike Blagaja.
Od tada sam počeo obilaziti Zavod za zaštitu spomenika, muzej, arhiv, iščitavati svu literaturu od arheoloških iskopavanja na području Blagaja do svih obrađenih građevina, nekropola, gomila, groblja, objekata. Čak sam počeo skupljati i anegdote i priče Blagaja o tim objektima. Nakon te prve, ispostaviće se za mene, životne lekcije. krenulo je naše druženje do kraja njegovog života. Mnoge su anegdote iz naših druženja sa prof. Amirom, Slađom Jakirovićem i njegovom rajom. Na tim druženjima puno naučih od njih.
Život k’o život, borba na svim poljima. Ponekad u trenucima umora čovjek legne, zaspe da odmori. Jedne prilike, usnijem san. Bistre vode teku niz Brutke, u Materi koze sa kozlićima na ispaši. Na obali Bune u hladu vrbe čuje se žubor vode i moje društvo. Ja, kao dobar govornik kazujem;
“Blagaj će postati šeher kad grupa mladih ljudi uskladi svoje aktivnosti sa prostornim planom.
Šta je to što nama treba? Putevi. Kakvi putevi?
Moderni, dovoljno široki, lijepo uređeni. Zapišite, popraviti stare putne pravce:
– Gnojnice-Dračevice-Blagaj
– Buna-Kosor-Stoci-Bunsko-M 6 (put Mostar-Nevesinje)
– Hodbina-Malo Polje-Blagaj
– Malo Polje-Vranjevići
– Blagaj-Vranjevići-Svačići-Rotimlja
– Blagaj-Vranjevići-Kamena – Dabrica-Stolac
– Blagaj-Vranjevići-Kamena-Žulja-Rabina-Nevesinje
– Kamena-Čobanovo Polje-Podveležje-Zalik
Nisam se ni pomakao u snu vidim „svi putevi u Blagaj vode“, na moment kao da letim iznad mahala Blagaja.Gledam uređene ulice, trotoari, postavljena saobraćajna signalizacija, uređeni „Blagajski vrtovi“ na brdima oko Blagaja, redovi široki pedesetak metara, a dugi koliko i brdo. Stabla šipka, drače, medonosnog bilja kadulje, vrijeska. Duž korita rijeke Bune uređene plaže, obale zaštićene ribarskim stazama, šetalištem, vidim završen put lijevom obalom, brdom Matera od Karadžozbegovog do Lehinog mosta. Sagrađen moderan most na mjestu Karadžozbegova. Karadžozbegov u originalu izmješten iznad obnovljenog kompleksa nacionalnog spomenika „Kolakovića kuća“ po istom principu kao i Arslanagića most u Trebinju. Obnovljen hamam iznad mosta, na desnoj obali završena ribarska staza od mosta do mosta.
Nizvodno, vidim sličnu situaciju, novi most iznad Ljubovine povezuje Donju Mahalu preko Balalićevine sa ulicom Branilaca Bosne. Dalje niz rijeku, vidim novi most spaja Kosor i Malo Polje, kilometar dalje novi most preko Bunice iznad rekreacionog centra spaja Malo Polje i Hodbinu. Završen auto put s priključkom u Carskim vinogradima. Ljubovina, Kosor, Malo polje puni vila i bazena. Na momenat promijenih stranu na kojoj ležim i nastavljam sanjati vidim i vidikovac iznad „Mišje gomile“ lijepo uređen. Matera nije više brdo za ispašu, sad je novo veliko naselje povezano sa čaršijom velikim vijaduktom ispod Ćehovine. S druge strane Matere nova cesta Malo Polje -Vranjevići. Bljesnu nova slika, uređena „Aleja Ljiljana“ duž haremskog zida urađen drvored, uklesane klupe u zidu. Na njemu lijepom iluminacijom obasjani postamenti sa mudrim porukama prikazuju „hod kroz vjekove“. Prava muzejska postavka na otvorenom, poput onog muzeja u Odensi posvećenog Hans Kristijan Andersenu. Staneš pred postament-naravno ranije si uzeo slušalice, i slušaš na odabranom jeziku priču postamenta. Čujem, pričaju političari, završili smo kanalizaciju,vodovod za Vranjeviće, Malo Polje i Podveležje. Sad se tijela koja predstavljaju vlast zovu Stana. Kontam, dobro je to, lijepo zvuči, zasjeda stanak grada, regije, države. Vidim u letu popravljen most preko Posrta ka Kosoru. Iza drugog mosta preko Posrta na putu ka Mostaru s desne strane veliki parking. Na njemu štand taksista sa električnim autima vozi putnike do željene destinacije. Na velikom panou je virtualna mapa Blagaja s ucrtanim nacionalnim spomenicima, nekropolama stećaka, kamenim gomilama, neolitskim pećinama, plažama, ribarskim zonama, lovištima, bankomatima, restoranima, hotelima, marketima, prenoćištima. Obzirom da je virtualna svakih par minuta se mijenja njen izgled sa akcentom na zadatu temu. Vidim i kolonija orlova je ponovo tu, a posjetioci starog grada Blagaja ih hrane. Do starog grada Blagaja vodi uspinjača sa sjeverne strane. Iznad M6 je zipp line na stari grad. S juga je žičara od Kurbaništa do starog grada. S juga su i kamene stepenice koje povezuju „Blagajske vrtove“ do starog grada. Tu,u blizini je Adnan postavio adrenalinsko uže od Orlovače do Ošjaka za njegove planinare. Uz kulu Lastavicu je odmaralište za planinare sa postavljenim teleskopima za posmatranje zvjezda. San me vinu u visinu i ugledah brojna stada duž Čobanovog Polja, Podveležja. Neki neodređen zvuk me prenu. Znam da bih još svašta dosanjao, ali do sunca valja koraknuti iz hladovine i raditi. Nije lako opet biti šeher, što bi naš veliki bosanski pjesnik Mehmeda lija Mak Dizdar rekao „Valja nama preko rijeke“.
Usnih san o Blagaju i bi mi drago.
Šućrija Čusto
(NovaSloboda.ba)
fotografija: Blagaj - stari kameni most ispod Blagaja koji vodi za Dabricu i Bileću 1891. (cidom)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen