Prvi dan proljeća u 2025. godinu je četvrtak, 20. marta. Taj dan označava proljetni ekvinocij u sjevernoj hemisferi. Proljetni ekvinocij događa se tačno 20. marta oko 9 sati prijepodne. To je astronomski početak proljeća.
Proljetna ravnodnevnica 2025. četvrtak, 20. marta 9:01h
Za vrijeme prošlog stoljeća proljetni ekvinocij se događao uglavnom 21.03., pa sve do 2007, kada je proljetni ekvinocij posljednji put bio 21.03. Od tada se događa dvadesetog dana mjeseca marta.
Proljetni ekvinocij
Riječ ekvinocij dolazi od latinske riječi aequus (jednako) i nox (noć) što se u slobodnom prijevodu tumači kao događaj kada su tamni dio dana (noć) i svijetli dio dana (dan) jednaki. To je dan kada su svjetlo i tama u ravnoteži, pa imamo točno 12 sati dnevnog svjetla i 12 sati noći. Nakon ekvinocija dan, odnosno dnevno svjetlo traje sve duže, a noć je sve kraća. Zanimljivo je da na dan ekvinocija Sunce „izlazi” točno na istoku, a „zalazi” točno na zapadu. Zbog toga je ovo najbolji dan za promatrati sunce i uspoređivati s kompasom. Ako želite djecu precizno podučiti na kojoj strani svijeta Sunce izlazi, a gdje zalazi, dan ekvinocija je idealan.
Jesu li dan i noć baš identični na proljetni ekvinocij?
Na dan proljetnog ekvinocija dan, odnosno svijetli dio dana i noć, tamni dio dana su gotovo identični iako ne baš gotovo, jer to ovisi i o samom horizontu, uglu gledanja itenzitetu zore i sumraka. U nekim idealnim uvjetima, kada bi Sunce posmatrali kako jednu točku, to bi bilo potpuna istina, ali u stvarnosti postoje manja odstupanja, pa kažemo da su dan i noć jednaki, ali ne mogu biti baš u potpunosti precizno gledano identični. Nakon proljetnog ekvinocija dani se produžuju sve do ljetnog solsticija oko 21.06. (kao i kod ekvinocija datum se razlikuje i kreće između (20.06. do 22.06.) kada ćemo imati najduži dan i najkraću noć. Najduži dan podrazumijeva da će taj dan biti najviše svjetlosti, a tamni dio dana će biti najkraći. Nakon toga noći se produžuju, a ponovno imamo ravnodnevnicu na jesenski ekvinocij, kada se smatra kako dan i noć jednako traju.
Dani postaju duži
Od proljetnog ekvinocija dan, odnosno svijetli dio dana će se produlžavati za otprilike 3 minute dnevno, a u nekim sjevernijim državama čak i za do 10 minuta. To je najveća prednost proljetnog ekvinocija, i zapravo poklon koji nam donosi – duži dani. Ekvinocij budi životinje iz zimskog sna jer počinju osjećati više Sunčeve energije i svjetlosni intenzitet.
Već na početku marta primjećujemo kako se sezona počinje mijenjati, a na proljetni ekvinocij proljeće počinje službeno.
Obilježavanje proljetnog ekvinocija
Osim što je proljetni ekvinocij službeno prvi dan proljeća pa se na taj način posebno obilježava. U mnogim kulturama se ovaj dan obilježava proslavama, posebnim aktivnostima, paradama i slično. Nakon što je zima došla kraju, počinje buđenje prirode u pravom smislu. Za neke ljude sam proljetni ekvinocij je i posebno produhovljeni dan. Neku uzimaju slobodan dan kako bi posmatrali sunce, otišli u prirodu, te se napunili energijom, dok drugi poste i provode proljetno čišćenje, kako bi ušli s više energije u novo godišnje doba. Proljeće je općenito razdoblje koje čak više od Nove godine motivira ljude na promjene, kad počinju nove projekte, pa je dobro vrijeme za kreativnost. Svakako treba odraditi proljetno čišćenje, presložiti ormar, pronaći novi hobi, napraviti planove za putovanja, te pokušati na neki način izaći iz ugodne zone, kako bismo i psihički i fizički napredovali.
Ono što svakonod nas može napraviti u „čast proljeću” je odluka, kako više poštovati prirodu, te više vremena provoditi na otvorenom i upijati više direktnih sunčevih zraka i svježeg zraka.
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen