Donnerstag, 30. April 2015

Rukometni Zmajevi na putu za EURO 2016



BiH – Litvanija, četvrtak 30. maja 2015. u 20:15 (prenos na BHT1)

Najbolji bh. rukometaši večeras igraju meč protiv Litvanije u okviru kvalifikacija za odlazak na Evropsko prvenstvo u Poljskoj 2016. Meč se igra u Cazinu, a počinje u 20 sati i 15 minuta.

Sada se okrećemo kvalifikacijama za Euro. Igramo protiv Litvanije i moramo pobijediti da bismo stvorili preduslov za plasman u Poljsku i tako stvoriti kontinuitet plasmana na velika takmičenja, te u budućnosti obezbijediti lakše kvalifikacije. riječi su iz ekipe Zmajeva. 

Lisica i guske




Basna o lukavoj lisici i gavranu poznata nam je još iz osnovne škole.
Nakon gledanja ovakvih fotografija, mogla bi se napisati nova basna, Lisica i guske, ali ona ne bi ostavila ni približno sličnu poruku, kao ona o lisici, gavranu i komadu mesa u kljunu. Ogladnjela lisica, kad ugledala plijen, nije ni pomišljala da nešto pita guske, nego se zaletjela među njih, nadajući se da će joj se barem jedna naći na trpezi. Pokazalo se, međutim, da i divlje guske imaju dobro razrađen sistem samoodbrane, pa se lisici u ustima našlo samo nekoliko pera.
Fotografije su snimljene u močvarama rijeke Severn, u blizini Slimbridge u Engleskoj, koje je poznato po prisustnosti velikog broja ptica i divljih životinja.
(izvor:telegraph)
Priredio: Smail Špago
novasloboda.ba

Mittwoch, 29. April 2015

Džemo Sadiković – čovjek kroz čije je ruke prošlo 128 miliona dolara, a da on nije uzeo niti jedan!



(preneseno sa stranice: Izgradnja HE Mostar 1983-1987)
Džemo Sadiković – čovjek kroz čije je ruke prošlo 128 miliona dolara, a da on nije uzeo niti jedan! Poštenje se uvijek isplati – Džemina je deviza.
Text: Ahmet Kurt
28. april 2015. godine. Mostar. Kiša lije kao iz kabla. Sati je kvarat do podne. Na dogovorenom mjestu, ispred cafea Laganini čekam Džemala-Džemu Sadikovića. Počela me gristi savjest  zašto sam po ovakvoj kiši dogovarao sastanak sa 85-godišnjim čovjekom. Nazivam ga kući da kažem da ne dolazi po ovakvom nevremenu. “Bogami je on več otišao” – odgovara na telefon Džemina ljubazna supruga. Minut prije dogovorenog vremena pojavljuje se nasmijani Džemo. Ulazimo u kafe i sjedamo. Zašto u Mostaru svi vlasnici kafića još uvijek misle da gosti vole kad je muzika odvijena do “daske”. Pitamo se za zdravlje, nadvikujući se sa disko-muzikom za 10-godišnjake.
Džemu poznajem od 1978. sa izgradnje HE Salakovac. Uvijek staložen, okružen hrpama raznih ugovora, tabelama i službenim listovima, udubljen u rad. Uvijek želi pomoći i dati jasan i nedvosmislen odgovor. Razlikovao se od ostalih staloženošću, poštenjem, kultivisanim i istim odnosom prema svima.  Džemo potiče iz ugledne ljubuške porodice, sin  Mustafe (1892-1950)  i Aiše Sadiković koji su imali petero djece. Pored dvije sestre, Džemo, koji se rodio 1930.  je imao i dva brata, obadva doktora medicine rada, Asima (1926-1993) i Halida rođenog 1936.
Kuca Džeminih roditelja se nalazila na mjestu gdje je sadašnja zgrada PTT Ljubuški. Bila je to ogromna kuca koja je u prizemlju imala biblioteku i više trgovačkih radnji. Otac Mustafa je takođe posjedovao 40 duluma pod vinogradima, vočnjakom i pašnjacima.  U vihoru II svjetskog rata u januaru 1945. zgrada je zapaljena. Džemo je tada bio 14-godišnji dječak i živo se sjeća tih događaja.
Paljenje kuće jako je pogodilo Džeminog oca i ubrzalo njegovu smrt  (1950). Sami sa majkom, bez glave porodice, uz velika odricanja i stipendije pojedinih opština i preduzeća trojica brace završavaju fakultete.
Džemo je diplomirao ekonomiju u Zagrebu te se zaposlio u opštini Ljubuški. U vremenu 1950-1958  igra u fudbalskom timu Sloga na mjestu desne spojke, a poslije toga je bio u rukovodstvu kluba, jednom kao i predsjednik. Od 1964. radi u Hidroelektranama na Neretvi, prvo na izgradnji HE Rama, a zatim na izgradnji HE Grabovica, HE Salakovac i HE Mostar.  Subotom i nedeljom rado je posjećivao Ljubuški gdje je sa prijateljima sjedio u kafani kod Ćome, Radničkom domu, ili u Parku.
Džemo, moje prvo spontano pitanje je kako si ti “uspio” da za 42 godine rada, kao jedan od prvih diplomiranih ekonomista, uvijek na rukovodećim mjestima ne nepraviš čak ni skromnu vikendicu?
Ha, ha, ha! To je istina! Doduše imao sam jedno staro auto – Reno. Pa ne znam Ahmete, valjda sam tako odgojen, ili sam po prirodi takav. Uvijek sam bio skroman, predan svom poslu, nisam osjećao potrebu za nečim drugim. Ti i sam znaš koliko je samo direktora raznih građevinskih preduzeča dolazilo kod mene. Da sam ja i najmanjim migom njima pokazao da mi nešto treba, siguran sam da bi se oni utrkivali da mi učine uslugu.
 Znam da se legendarni direktor Hidrogradnje Mehmed Drina  “žalio” na tebe govoreći da je u Džeme uvijek 2+2 =3.
Jeste, jeste! Drina se šalio misleći na to kako sam ja bio nepupustljiv prema (neargumentovanim) zahjevima izvođača radova. Treba razumjeti da izvođač uvijek želi naplatiti svoje radove što skuplje, a zadatak investitora je da zahtjeve realno razmotri. 1960-godina na izgradnji HE Rama izvođač elektro-mašinske opreme Rade Končar iz Zagreba se žalio da preduzeče ima čisti gubitak na Rami. Tadašnji direktor Hidroelektrana na Neretvi, Ibro Imamović dao mi je zadatak da odem u Zagreb i to provjerim. Bio sam u Zagrebu više dana i u računovodstvu Rade Končara pregledao njihove ekonomsko poslovanje na izgradnji HE Rama. Vratio sam se u Mostar i napravio izvještaj da je zahtjev Rade Končara za povečanjem cijene utemeljen. Nastojao sam da uvijek budem tačan i korektan u svom radu, bez obzira čiji su interesi bili u pitanju.
Ne računajući komercijalne kredite, kredit Međunarodne banke iz Vašingtona za izgradnju HE Grabovica i HE Salakovac je bio 73 miliona dolara, a za izgradnju HE Mostar 55 miliona dolara. Tada je dolar bio jak i vrijedio oko tri njemačke marke. Sve naloge za isplatu tih 128 miliona dolara ti si potpisivao. Kako to da niti jedan dolar nije završio kod tebe?
He, he, he. Nikad ni u najdaljoj primisli nisam na tako nešto pomišljao, mada je bilo mogučnosti da se nezakonito nešto takvo izvede. Mi smo imali račun u jednoj vašingtonskoj banci preko kojeg je Međunarodna banka vršila uplate. Na osnovu izvršenih radova u datom mjesecu koje ste vi građevinci, kao i mašinci i električari ovjeravali, potpisivao sam naloge za isplatu koje smo slali u Vašington.
Interesantno je napomenuti da je radi bržeg slanja i ranije isplate izvođačima radova te naloge u Vašington lično nosio tadašnji pilot JAT-a na liniji za Njujork mostarac i moj imenjak Džemo Numankadić.
Međunaradna banka vršila je polugodišnje kontrole i oni su imali samo riječi hvale za naš profesionalizam i održavanje zadanih rokova izgradnje.
U sadašnjem vremenu (2015) može se čitati kako  direktori i političari navodno uzimaju proviziju pri ugovaranju radova, te namještaju javne nabavke i licitacije. Koja je osnovna razlika između prijašnje i sadašnje poslovne etike i morala?
Ja ne znam kako je danas, niti znam je li sve to tačno što se može pročitati. Ja mogu govoriti samo o mom vremenu. Ponosan sam da sam imao prilike učestvovati u izgradnji čak četiri hidroelektrane koje danas po mojoj procjeni vrijede između pet i deset milijardi dolara, a jedna od njih, HE Rama je pravi dragulj u tehničkom i ekonomskog smislu. Svojim poštenjem ovde garantujem da su sva sredstva namijenjena za njihovu izgradnju namjenski utrošena i ja mirno spavam. Na duge staze poštenje se uvijek isplati.

Mural mira u Mostaru


Caleb Neelon oslikao mural mira na zgradi bivšeg Đačkog doma u Mostaru

Svjetski poznati umjetnik grafita, muralist Caleb Neelon predstavio je danas u Mostaru svoj rad „Mural mira“, oslikan na pročelju zgrade bivšeg Đačkog doma.
Oslikavanje murala dio je kampanje koju u povodu obilježavanja 20. godišnjice mira u BiH realizuje Ambasada SAD-a u BiH pod motom „Zajedno postižemo više“.
Neelon je kazao kako je sretan što je predstavio svoj rad u Mostaru, što je imao priliku družiti se s mladim umjetnicima, koji su zajedno s njim oslikavali, te kako je slikanje u javnom prostoru nešto zaista posebno.
„Poruka projekta je mir, no ljudi u javnosti vide sve na različite načine i slobodni su gledati na mural kako žele“, kazao je Neelon u izjavi novinarima.
Prije Mostara, ovaj umjetnik murale je oslikao na zgradama Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, te Srednjoškolskog centra u Istočnom Sarajevu.
U izradi murala učestvovali su i mladi umjetnici s akademija Univerziteta u Sarajevu, Univerziteta „Džemal Bijedić“ i Sveučilišta u Mostaru, kao i volonteri iz Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Mostara, Širokog Brijega, Doboja i Jelaha.
Radovi Caleba Neelona mogu se vidjeti u galerijama i muzejima, te na zidovima objekata u desetak zemalja svijeta.


(novasloboda.ba)

Iz svijeta automobila - Prije pola stoljeća







1965. je bila godina kad su ljudi bili zaljubljeni u svoje automobile

U auto godini 1965. Porsche je pokazao svoj prvi otvoreni auto, ponovo su se pojavili automobili marke Audi, pojavio se i Peugeot sa svojim modelom 204. a Renault sa modelom za budućnost R-16, dok se Honda se pojavila sa modelom S 600, koji je bilo prvi japanac na evropskom tržištu.
To je godina u kojoj se pojavio i prvi automobil sa petim vratima, a peta su bila ona pozadi. Prednji pogon automobila postao je hit, a prvi su ga uveli Francuzi na svojim modelima.
Danas su ovi automobili oličenje lijepih oblika, funkcionalnosti, pogotovo porodični automobili, koji su nudili vožnju bez problema.
Peta vrata, prednji pogon, subkompaktni automobil, postali su jednako popularni kao i oni veći, crossover coupes. Prije pedeset godina sve češća pojava je bila, vlastiti auto parkiran ispred svojih vrata. To je bio početak kraja putovanjima autobusima i vozovima punim stresa. Autom se počelo ići u kupovinu subotom, pa i na pijacu. Lijepo!
Do koju godinu prije toga, to su mogli samo oni koji su dobro zarađivali, i koji su mogli priuštiti kupovinu autoa. Onda se odjednom pojavila šansa i onima koji su zarađivali malo manje, da dođu do svog auta. Tržište se okrenulo ka porodičnom autu, koji je ostavljao puno prostora za veselu djecu. Izvedba kombi bila je apsolutno popularna, a donosila je i proizvođačima i trgovcima dobru zaradu. I odjednom, svi proizvođači automobila su htjeli isto. Ford je prvi ponudio auto sa petera vrata, kod modela “Turnier” a Opel je izbacio svoj “Caravan”, Volkswagen model “Variant”, a Mercedes u utrku šalje svoj model “Universal”. Ovo je bila trka za osvajanje kupaca. A opet sve to se dešavalo na zadovoljstvo kupaca. Jer je jaka konkurencija činila svoje u pogledu cijene i uslova kupovine.
Proizvođači su auto 1965. godine htjeli napraviti da bude što lakše, ali da i dalje zadrži svoju stabilnost. Uzor su im bili materijali iz avionske industrije. Tako su se samo na limu štedili kilogrami, promjenom debljine lima. A da bi se održala stabilnost, postavljani su profili za ojačanje. Ta lakša vozila, kod iste snage motora bivala su brža, što je u to vrijeme bilo čak i više nego što je i najavljivano i očekivano.
Godine 1965. za našeg radnog čovjeka automobil je još uvijek bio samo san. Još nije bilo masovne kupovine automobila. Ona je krenula tek nekoliko godina kasnije. Na našim putevima su se počele kotljati popularne Fiće, zatim Tristaći, pa Pezejci i Stojadini, a iz uvoza su bili stizali Opeli, Renaulti, pogotovo Četvorka, zatimVolkswagenova buba i Škoda.

Auto godine 1965. bio je model Austin 1800.


(spagos)

Na granici sjećanja: Krivi dućani – objekat koga se samo još stariji sjećaju




U knjizi „Mostar – krhotine prošlosti” Tibor Vrančić nas podsjeti na jedan objekat, koji se nalazio preko puta gostionice „Jagnje“. Građevina je srušena krajem pedesetih godina, a na njegovom mjestu kasnije je izgrađen stambeno poslovni objekt koji i danas postoji. O tome je pisao i Hilmija Šiširak u svom tekstu „Mostar, čaršija kakve više nema”.
Na pravcu od Titovog mosta do Gimnazije bila je prava čaršijska arterija. S obe strane ulice, u dugom nizu, bili su dućani i trgovine. Imajući u vidu da je i sama ulica imala blagi pad prema Neretvi, tako su i dućani i magaze imali kaskadni oblik prema Bulevaru. Stilski i fasadno oblikovani, s lijepo aranžiranim izlozima, podsjećali su na čaršije mnogih mediteranskih gradova. U danima ljetnog ćelopeka, na mnogim dućanima mogle su se vidjeti zaštitne tende ili polu-spuštene limene rolete, kao zaštita od sunca.
Na području Ričine, od Lakišića džamije do Bulevara, postojao je poslovni polukružni objekat, u kome su bile smještene manje trgovinske radnje. Mostarci su ga zvali – Krivi dućani. Bila je to skladna prizemna građevina, ne previše funkcionalna, ali zanimljiva oblika. Prilikom izgradnje zgrade Privredne banke preuređivao se cijeli plato oko nje, pa je i ta građevina srušena, kako bi se dobio prostor ispred zgrade, koja se nastavljala na zgradu banke.
Iza ovog objekta, s granicama prema Krpića ulici, bilo je Komunalno preduzeće „Čistoća”. Na tom prostoru, mogle su se vidjeti cisterne – „štrcaljke” s konjskom zapregom, koje su, uglavnom, služile za polijevanje makadamskih mostarskih ulica u ljetnom vremenu.
Objekat je nepoznanica i za generacije rođene polovinom prošlog vijeka. Zato je lijepo podsjetiti se na Mostar kakvog više nema.
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago

Dienstag, 28. April 2015

Ritam dana, emisija od 27. aprila 2015. godina


Ritam dana, dnevnik kojeg uredjuje i vodi mlada mostarska raja na City TV.
link emisije od 27. aprila 2015:




(spagos)




Mlada košćela u Fejićevoj olistala




Nakon dugotrajnog naklapanja, te hoće, te neće, obilazaka, fotoshootinga, mlada, zdrava sadnica i priroda su učinili svoje. Košćela je olistala, i sada samo treba čekanje da dostigne nekadašnju, koja je nakon više od stoljeća života, i bolesti, prošle godine u ovo doba posječena, a na njeno mjesto posađena nova sadnica, koja se nažalost nije primila. Zbog toga je isčekivanje da novoposađena sadnica olista i donijelo ovoliko uzbuđenja. Sada su se strasti smirile. Za kojih desetak, dvadeset godina i ova mlada će praviti hlad kao i ona prethodna. Živila!

Na fotosima napravljenim 27. aprila 2015. godine, zahvaljujemo Ajši Šehić Nametak.

(spagos) 

CIDOM – web stranica u pogonu


www.cidom.org




Na web stranici CIDOM do 27. aprila 2015. godine je postavljeno slijedeće

fotodokumentacija

do 1918                                    1560
1918 – 1945                               930
1945 – 1991                             2160
1991 – 1998                               720
od 1998                                      510   
FOTO nekad i sad                      360
FOTO izgubljene gradjevine       23
Umjetnička fotografija                  3 
ukupno:                                   6266

pisana dokumentacija
naslova knjiga i tekstova            239

video dokumentacija
video snimci                                  4


Posjete:
FOTO nekad i sad:                    posjetioca 302, danas 7
FOTO izgubljene gradjevine:   posjetioca 156, danas 5

Link za web stranicu je:



Iz životinjskog svijeta: Kraljevski pingvini u opasnosti da nestanu



Ljubitelji životinje i aktivisti Udruženja za zaštitu ptica 25. aprila obilježavaju Dan pingvina. Stručnjaci iz ovih oblasti, iz Polarnog istraživačkog instituta, „Alfred Wagner institut“ iz Bremerhavena u Njemačkoj, već dugi niz godina istražuju i prate život ovih životinja i bilježe sve običaje i navike pingvina.
Pri tome, valja napomenuti da se temperatura na Antartiku, gdje žive pingvini, kreće i do minus 50 stepeni Celzijusa. A tamo gdje su tako niske temperature žive Kraljevski pingvini, koji su na tako niskim temperaturama razvili jedno posebno držanje u grupama, koje se naziva „huddling“. To podrazumijeva boravak u grupi, zbijeni jedan uz drugog, a unutar grupe se kreću od unutrašnjosti prema vani. Razlika u temperaturi između ta dva položaja kreće se i do 30 stepeni. A kako, i po kom pravilu se tu kreću, to se još uvijek istražuje.
Pingvini, kao što je poznato, žive samo na južnoj polulopti zemljine kugle. Međutim, njihove razne vrste žive na područjima, čak do ekvatora, kao na relativno hladnim Galapagos ostrvima. Odatle, dalje na sjever, nema ih, jer im je tamo relativno toplo. U stvari, sa njihovog prvobitnog staništa, na južnom polu, nikad nisu ni dospjeli do područja sjevernog pola, jer, slikovito rečeno, oni nemaju pojma da je i tamo, takođe, hladno.
Pingvini su danas jedna ugrožena vrsta, pri čemu valja napomenuti, da to nije svaka vrsta pingvina. Ugroženi su baš oni Kraljevski, najljepši. Njihov broj se vremenom mnogostruko smanjio. Budućnost im je vezana sa promjenu klime, što se posebno odnosi na topljenje leda na polovima. Pingvini se razmnožavaju na ledu, a kako se led bude topio, može desiti da ga nestane, prije nego što mladi budu mogli plivati. A sve to su posljedice promjene klime.
Osim toga, pingvini stalno moraju bježati od lovaca i ribolovaca, koji love njihove mlade.
Broj Kraljevskih pingvina se znatno smanjuje, ali vjerovatno će sa promjenom klime doći i do promjene njihovih navika, te će oni parenje obavljati na drugim mjestima, pod drugim uslovima, kažu iz Alfred Wagner instituta.
Smail Špago
novasloboda.ba

Montag, 27. April 2015

CIDOM – web stranica u toku izgradnje i postavljanja


Na web stranici CIDOM nalazi se impozantan broj pisanih dokumenata iz istorije Mostara, kao i foto i video galerija. Sve na jednom mjestu.

Među pisanim dokumentima nalazi se 239 dokumenata, pretežno knjiga u pdf formatu, iz istorije Mostara, koje se sada nalaze sve na jednom mjestu.
Fotogalerija obuhvata fotografije do 1918, od 1918 do 1945, od 1945 do 1991, od 1991 do 1998 i od 1998 do danas.

Napomena: stranica je još u toku izgradnje, tako da će se stalno dopunjavati u narednom periodu.

Bez obzira na to što se web stranica stalno dopunjava, može se posjetiti.

Vijest o novoj web stranici širi se među Mostarskom rajom širom svijeta.






(spagos)

Poruka u flaši: Besciljna, usporena i vanvremenska


Bilo da su plastične ili staklene, svaka flaša sa porukom posebna je priče za sebe.
„Hiljadu i jedna poruka u flaši”, naziv je izložbe otvorene u Bingenu, Njemačka, čiji su eksponati neobično poslata pošta, u ovim modernim vremenima.
Velika izložbena stalaža sa 1.000 polica, na svakoj polici jedna flaša, a unutra smotuljak sa porukama ljudi, koji su na listiću papira napisali svoju radost, tugu, razočarenja, ali i zahvalnost.
Prije 15 godina, jedan umjetnik je, tragajući za prostorom za izložbu na Rheinuferu u Kölnu, ugledao u rijeci jednu flašu sa porukom, nakon toga još jednu, pa još jednu. Činilo se kao da se u blizini nalazi neki šalter pošte za prijem poruka u flašama. U proteklih 15 godina, češće bi bacao pogled na rijeku, i za to vrijeme sakupio kolekciju od 1.400 flaša. Od njih je izabrao 1.001 primjerak i izložio u jednom Muzeju u Bingenu. Naslov, naravno „Hiljadu i jedna poruka u flaši”. Flaše su potpuno različite, plastične, staklene, litarske, od šampanjca.
Umjetnik je sakupio sve, u što se mogla sakriti jedna poruka i baciti u tok rijeke. Kod kuće bi pincetom vadio listić, pročitao ga i arhivirao. Njemu se nakon svih tih poruka čini kako se ljudi kroz anonimnost flaše osjećaju sigurnim, kao da su tim činom zaključali, ili zaključili svoje misli, ne poimajući da će njihove poruke ikad iko pročitati.
U vremenima ovako brzih veza i razmjene informacija, kao da raste čežnja za usporavanjem.
U tome i leži potreba i radost poruka iz flaše, kao sredstva za komunikaciju.
Ona se čini usporena, besciljna, ali i prekrasna, kao da je izišla van ovog vremena.
Smail Špago
novasloboda.ba

Sonntag, 26. April 2015

Wladimir Klitschko – Protiv Jenningsa na poene, bez sjaja




Wladimir Klitschko (39) ostaje svjetski šampion. Ali, samo na poene. Bez K.o. „Ponekad ne ide sve baš onako kako se poželi“ izjavio je šampion nakon meča.
U Madison Square Gardenu, pred 17 hiljada gledalaca, u New Yorku, šampion je trebao svih 12 rundi protiv izazivača Bryanta Jenningsa (30) kako bi došao do pobjede. Amerikanac iz Philadelphie bio je tvrd orah, jedan vrlo neugodan protivnik. U 10. rundi čak je zabilježeno i oduzimanje ponena šampionu, zbog držanja. Usprkos tome pobjeda šampiona je bila više nego čista, na poene (119:109, 116:111, 116:111). Ali obećani nokaut je izostao.
“Komplimenti Jenningsu, on je boksovao dobro. On je vrlo jak borac!” kazao je Klitschko nakon borbe.
Klitschko je tokom čitave borbe imao problem, kako svoju desnicu dovesti do cilja. Njegovo najjače oružje bilo je isključeno. Protivnik to nije dozvolio šampionu. Bryant je bio odlično pripremljen.
„ Uradio sam ovo bolje nego i jedan dosadašnji protivnik Klitschka. Ovo je svakako bio moj najteži meč“ izjavio je Jennings.
Među gledaocima u dvorani se nalazio svjetski šampion po WBC verziji, Deontay Wilder, koji je do titule došao, nakon što je Vitaly Klitschko prestao da se bori. Inače ova titula još nedostaje Wladimiru, kako bi sve svjetske titule objedinio kod sebe.
„ Ovaj meč je imao dva pobjednika. Ljudi sada žele vidjeti Wildera protiv Klitschka“ izjavio je Wilder odmah nakon meča.

Ovo je bila 64. pobjeda Wladimira Klitschka u njegovom 67. meču. Klitschko je već 11 godina svjetski šampion. Njegov zadnji poraz desio se prije 11 godina.


Ovaj meč je samo jednim detaljem podsjetio na nekadašnje uzbudljive mečeve za titulu svjetskog šampiona u teškoj kategoriji u boksu. A to je vrijeme televizijskog prenosa. U nedelju, u rano jurtro. Ko se nije ustao da gleda prenos, nije ništa posebno ni propustio.

Smail Špago

novasloboda.ba

Svjetska izložba „Expo 2015” u Milanu


Da li tako nešto još postoji u ovim vremenima globalizacije? Naravno, postoji. U Milanu, u okviru Svjetske izložbe, koje inače nose naziv Expo, predstavnici 145 zemalja iz čitavog svijeta predstaviće svoje ideje na temu „Nahraniti planetu, energija za život”, (Feeding the Planet, Energy for Life), zapakovane u ekstravagantnu arhitekturu.
Najviše pažnje prije samog početka izložbe privlači britanski paviljon, koga je projektovao i uredio umjetnik Wolfgang Buttress. Zgrada izgleda kao jedna ogromna košnica za pčele postavljena na livadi punoj divljeg poljskog cvijeća. U svemu tome, najljepše je što se svaki posjetilac u ovom prostoru osjeća kao pčela. Prolazeći pored travnjaka i cvijeća, dolazi se na jednu terasu sa drvećem, a odatle se ulazi u 14 metara visoku mrežu od aluminijuma i čelika, u obliku saća. Usput, dok idete, učite sve o životu, ishrani i arhitekturi pčela, čujete zujanje, koje se prenosi uživo od jednog živog roja pčela, negdje u Nottinghamu. Osluškivanje napadnog brujanja jedne mlade pčele, koja izaziva pčelu kraljicu. Ili uzbudljivo zujanje jedne pčele radilice, koja upravo izvodi svoj ritualni ples repom, kako bi ostale koleginice pozvala na mjesto na kome je pronašla dobru pašu. Na kraju puta kroz paviljon svakom posjetiocu postaje jasno: pčele su divne! Bez njih ne bi bilo oprašivanja biljaka, bilo bi manje plodova i berbe.
Pčele su životno neophodne za ljudski rod i zbog toga ih ljudi moraju zaštititi.
Na izložbi „Expo 2015”, koja će trajati od 1. maja do 31. oktobra, pojaviće se i veliki broj pčelara, koji su u svemu ovome veoma važna karika.
(izvor:stern)
Priredio: Smail Špago
novasloboda.ba

Nestaju tragovi avionske nesreće u Alpama


Područje na kome se prije viüe od mjesec dana dogodila teška avionska nesreća, u kojoj je poginulo svih 150 putnika i članova posade, sistematski i temeljito je očišćeno.
Svi dijelovi olupine aviona koja se srušila u francuskim Alpama nalaze se na sigurnom mjestu. Dijelovi su upakovani u vreće, a do kraja istražnog postupka biće smješteni u jednu halu, u mjestu u blizini nesreće.
Nakon što su svi dijelovi sakupljeni i ostavljeni na sigurno, jedna spacijalna firma će kompletan teren još očistiti od ostataka kerozina, koji se razlio po tlu i nije izgorio tokom vrijeme nesreće. Nakon toga, više neće biti tragova nesreće aviona, a planinski obronci će izgledati kao i prije.
A stanovnicima okolnih naselja i članovima porodica nastradaljih, nikad više neće biti kao prije.
Smail Špago
novasloboda.ba

Samstag, 25. April 2015

FCK kalkulacije: U nedelju prva 3 od 24 boda

(fotos: Samir Selimanjin)

U nedelju prva 3 od 24 boda, ali minus od 5 bodova iza prvog

Navijači FC Kirchhundem već prave kalkulacije. U igri su još 24 boda. Zaostatak iza prvog je 5 bodova. U ovim ligama je sve moguće. Iza nedelje slijede nove kalkulacije. Ali, ne treba zaboraviti ni sezonu prije dvije godine, kada je za prvo mjesto trebao samo bod u zadnjem kolu, protiv ekipe kojoj u tom momentu bodovi nisu značili ništa. Zato, polako.

FCK will in Plettenberg an gute Leistungen anknüpfen
Nach dem überzeugenden Auftritt beim 4:0-Heimsieg gegen den TuS Langenholthausen gilt es für den FCK am kommenden Sonntag, sich auch im Auswärtsspiel beim TuS Plettenberg keine Blöße zu geben.
Während die Gastgeber im gesicherten Mittelfeld stehen und weder nach oben, noch nach unten Hoffnung oder Gefahr besteht, darf sich unsere Mannschaft um Spielertrainer Adnan Spago noch berechtigte Hoffnungen auf den Aufstieg machen. Bei noch 24 zu erreichenden Punkten beträgt der Rückstand auf den Spitzenreiter aus Eslohe lediglich fünf Zähler.
Nichts zum erfolgreichen Abschneiden beitragen können, wird weiterhin Venhar Bivolaku, der seine Rotsperre noch drei Wochen absitzen muss. Ansonsten steht Trainer Spago die bestmögliche Elf um Kapitän Marco Holterhoff zur Verfügung.
Anstoß in Plettenberg ist um 15.30 Uhr.


(spagos)

Japan: Igranje golfa i ispod mostova autoputeva


Koliko nam je do sada bilo poznato golf teren je mjesto na kome se igra golf. Tako nam objašnjava svaka enciklopedija. A važi li i obrnuto? Je li svako mjesto na kome se igra golf istovremeno i golf teren.
Pretpostavljamo da nije, a sigurno nije u Tokiju. Zbog velike izgradnje objekata i gustoće stanovanja, tamo se golf igra i ispod mostova autoputeva, koji prolaze kroz gradsko središte.
U glavnom gradu Japana živi prosječno 14.700 ljudi na kvadratnom kilometru. A u evropskim velikim gradovima, na primjer u Berlinu, na kvadratnom kilometru živi oko 4.000 stanovnika. Bilo bi malo priprosto, ako bi govorili samo o mini golfu, koji, takođe, zahtijeva punu koncentraciju. U slučaju igranja golfa u Tokiju, kao na slici, koncentraciji igrača sigurno smeta velika buka automobila sa svake strane.
(izvor:stern)
Priredio: Smail Špago

Tipično Mostarski: Ko se ovoga najede... neće se udušiti u Neretvi




... Dok ti jedeš pirjan, posmatra te nena, koja obično, tom prilikom kaže: “Ko se ovoga najede, može slobodno skočiti u Neretvu, neće potonuti”. Ima tu i skrivene istine, jer se u Neretvi obično utapaju gosti sa strane (mostarski - kandidati), koji svoj stomak opterete pretežno teškim jelima...

(preneseno sa bloga ByMosHer, izvod iz teksta: Mirisne pare Mostarske vale, autora Mustafe Alendara)

Fotografije: izbor između tri uobičajene vrste pirjana (gore), i nekadašnje plaže na Neretvi (dole).







(spagos)

Freitag, 24. April 2015

Čile: Spektakularno izbijanje vulkana




U Čileu je došlo do izbijanja vulkana Calbuco. Oko 1.500 ljudi koji su stanovali u naselju Ensenada, u neposrednjoj blizini vulkana, prebačeni su na bezbjednu udaljenost. Izbijanje vulkana se moglo vidjeti i iz susjedne Argentine.
Vulkan se nalazi oko 1.000 kilometara južno od glavnog grada Santiago de Chile. Oko 50 kilometara zapadno od vulkana nalazi se grad Puerto Montt sa oko 240 hiljada stanovnika.
Vulkan Calbuco, visine 2003 metra, zadnji put je bio aktivan 1972 godine. On je jedan od tri potencijalno najopasnija vulkana, od ukupno 90 vulkana, koji se nalaze u Čileu. U posljednje vrijeme, ovaj vulkan nije čak bio ni pod posebnom prismotrom, jer je mirovao dugo vremena, javile su lokalne vlasti.
Izbijanje vulkana za sve je bilo jedno veliko iznenađenje.
(izvor:DW)
Priredio: Smail Špago
novasloboda.ba

Zdravlje: Bojanke za odrasle








U Velikoj Britaniji i SAD odrasli ponovo otkrivaju bojanke, knjižice sa nacrtanim motivima, koje treba obojiti raznim bojama. Između ostalog, tu se nalaze motivi iz prirode, razni objekti, biljke, životinje, pa čak i motivi iz televizijskih serija. A crteži likova glumaca za bojenje već od prije se nalaze u prodaji.
Knjižice su vrlo popularne, jer se prodaju kao sredstvo protiv stresa. Njihov osnovni zadatak je opuštanje. Što dalje od TV ekrana, ili od kompjutera, a prednost im je što bojiti možete i u prirodi, van zatvorenog prostora, gdje čovjek konačno jednom može naći sam za sebe.
Prodaju se čak i uz poruku: zaboravite vježbe yoge. Umjesto na strunjaču, uzmite bojice za crtanje, knjižicu sa crtežima. U ovim zemljama, bojanke su već postale trend. Da bi se nacrtalo jedno drvo, ne treba se boriti sa balansiranjem na jednoj nozi, dovoljno je nekoliko opuštenih poteza iz zgloba šake. Zatim stablo, grane, pa lišće, a moguće da pored drveta upravo prolijeće i neki leptir, a možda leptir sa sobom ima još i jednog prijatelja…Sve ovo liči na one popularne televizijske emisije, u kojim nam je jedan slikar objašnjavao kako jednostavno nastaju crteži slikani kistom i bojama. Ali, ovdje se ne radi ni o kakvim planinskim jezerima koja se prikazuju na ekranu, nego o cvijeću na listu papira.
Bojanka „Čarobna šuma”, zelenilo, poneka životinja, djeca u trku, i uz to, dvorac iz bajke. Za kratko vrijeme rasprodat je tiraž od 1,4 miliona primjeraka slikovnice, bojanke, kako javlja britanski Guardian. A „Čarobna šuma” je u prodaji tek od februara ove godine. Zbog velike potražnje, slijedi novo izdanje. Čak je i sam izdavač bio iznenađen ovolikim interesovanjem.
A u stvarnosti, još postoje ljudi, koji uveče, kad djeca odu na spavanje, uzimaju njihove knjige, slikovnice i tamo nešto boje bojicama. Jer, kako kažu izdavači, oni nisu imali pojma da li će biti ikakvog interesovanja za slikovnice za odrasle. Čak su iz straha od neuspjeha htjeli povući kompletan projekat, prije nego što je krenuo u štampu. I, onda je došlo samopouzdanje. U stvari, izdavači knjiga bi najradije da naprave dobru knjigu, sa dobrim autorom, koja će krastiti vitrine, ili police biblioteka. A sada već imaju potražnju za narednim izdanjem bojanke.
Međutim, uspjeh nikada ne dolazi ni iz čega. Već duže vremena, kao neka vrsta bojanke, emituje se emisija na TV pod nazivom, „Game of Trones“, Igra prijestolja. Postoje izdanja knjiga sa crtežima, koja se prodaju po svim knjižarama sa naslovom „Dovrši sliku sam“ jedne američke autorke, sa slikama koje se oboje, izrežu iz knjige, onda uokvire ako valjaju, a ako ne valjaju, spale, ili jednostavno bace u smeće, pod uslovom da se, pri tom, ne zaprlja okolina, ili neko ne povrijedi. Ovakve knjige pašu izvanredno generaciji koju već nazivaju „Do it yourself“.
Bojenje crteža dozvoljava vlastitu kreativnost bez posebne nadarenosti. Niko ne može napraviti nešto pogrešno, sve je opisno, osim onih koji šaraju preko ruba papira.
Međutim, sve ovo je postalo masovni fenomen tek uz pametni marketing, koji se poslužio malom prodajnom cakom. A šta može u vremenima, kad su ljudi punih stresa, osim ponuditi im neku vrstu ravnoteže, neko mediativno opuštanje. I to je bio znak, samo naprijed.
Od kako su se knjige počele prodavati kao antistres sredstvo, prodaja ide kao luda.
Predstavljena je knjiga „Art of colouring book”, Umjetnost bojenja knjige. Motivi su: životinje, biljke, fantazija. Na prednjoj korici je uočljivo napisano da se od potencijalnog kupca traži da vlastitu kreativnost upotrijebi protiv stresa. A unutar knjige stoji uputstvo: „Odvojite nekoliko minuta, tamo gdje već inače boravite, i obojite jedan crtež na svom putu ka unutarnjem miru”.
Naučnih pokazatelja za pozitivno djelovanje bojanki još nema. Čovjek će radije leći, i poslije deset uveče zaspati, ali ne ispred televizora, nego dok gleda u blok za crtanje. U svakom slučaju, od toga ga neće zaboliti glava. Ali uz to ima i nekih drugih, lošijih stvari. Zuriti u plafon, ili, ipak, vježbe yoge.
Uostalom, ko rado boji, samo onako iz zabave, sad ne mora imati djecu kao izgovor. Sad je on dio međunarodnog pokreta.
„Bojenje je sada društveno prihvatljivo“, kaže autor, a potrebno je još imati toliko samopouzdanja, pa otkazati neki dogovoreni susret, a onda ostati kod kuće, uzeti bojice i blok, i obojiti neku pticu na crtežu.
(izvor:SDZ)


Priredio: Smail Špago
novasloboda.ba

Donnerstag, 23. April 2015

Ritam dana, emisija od mlade Mostarske raje na City TV


Mostarski dnevnik od mlade Mostarske raje...emisija Ritam dana od 22. aprila 2015. godine... na City TV...iz Mostara...

https://www.youtube.com/watch?v=haBe1E8knec






Sedam oraha dnevno


Korisne masnoće za svaki dan
7 oraha dnevno

Redovno uzimanje oraha može smanjili rizik od srčanih bolesti, nekih oblika raka i dijabetesa tipa 2
Orasi imaju dvostruko veći nivo antioksidansa polifenola od svih orašastih proizvoda i laku pomažu tijelu u borhi protiv slobodnih radikala, koji oštećuju ćelije i uzrokuju bolesti, pokazalo je istraživanje na Univerzitetu u Pensilvaniji.
Orašasti plodovi kao što su bademi kikiriki, pistacije, lješnici i indijski orasi, također su bogati ne­zasićenim masnim kiselina­ma, vitaminima proteinima ali naučnici upozoravaju da je problem što ih ljudi ne jedu dovolj­no. Preporuka je jesti se­dam oraha dnevno.
Prethodna istraživanja pokazala su da jedenje oraha smanjuje znako­ve starenje i štiti od bolesti srca i ne­kih oblika raka. Nakon Što je otkriveno da samo sedam oraha na dan pruža zaštitu od srčanih bolesti, ora­si su odmah proglašeni superhranom.
Osim Što su bogati antioksidantima, sadrže i zdrava vlakna, protei­ne, vitamine i minerale. Zato i ne čude brojna istraživanja koja pokazuju da redovno uzimanje oraha može smanjiti rizik  od srčanih bolesti, nekih oblika raka i dijabetesa tipa 2.

Naučnici ističu da je prednost oraha to što ih ljudi je­du neobrađene, jer su upravo u tom ohliku oni i najefi­kasniji. Ali, mnogi iz­bjegavaju orahe, jer misle da su masni i  da goje. Orasi, međutim, sadrže zdrave polinezasićene i mononezasićene masti, koje ne začepljuju krvne sudove kao zasićene masti.


(avaz)

Nepoznata Hercegovina - Vodopad Veliki Movran


Vodopad Veliki Movran je najvisočiji vodopad u Bosni i Hercegovini koji se stropoštava sa litica Čvrsnice u dolinu Drežanke, i pojavljuje se u periodu konstantnih kišnih padavina tokom jeseni, zime i ranog proljeća. Visina Velikog Movrana iznosi 584 m, odnosno njegova polazna tačka se nalazi na 1383 mnv, a tačka na kojoj završava vodopad je 799 mnv.
(Sliku poslao Semir Mušić)


(izvor:facebook/LjepoteHercegovine)