Obilježavanje 200. godišnjice rođenja Karla Marxa

200. godišnjice rođenja Karla Marxa, u njegovom rodnom gradu Trieru, u Njemačkoj, pripremljen je veličanstveni program 5. maja. Toga dana će se u ovom gradu naći hiljade posjetilaca. Održaće se svečanosti, obilasci sa vodičima, uz jedan događaj: U blizini svjetski poznate gradske kapije Petra Nigra biće otkriven spomenik Karlu Marxu, visok 4,40 metara, težak 2,3 tone, izrađen od bronze. To je poklon Republike Kine. Spomenik je izazvao veliku diskusiju, ne samo u ovom gradu, nego i u čitavom svijetu. Prevelik, monumentalan, previše pijadestalan – previše kineski. Usprkos svemu, spomenik je u gradu. Malo je manji od planiranog, sa stepenicama, na kojima ljudi mogu sjediti, odmoriti se, kako kaže gradonačelnik ovog grada: „Mi smo htjeli da dovedemo Marxa u grad“. Usprkos svemu jedno je jasno: Toga dana će biti održani mitinzi, kako za, tako i protiv spomenika. Stoga je možda bolje u ovaj grad doći koji dan kasnije, kao turista.

I smirom se približiti Marxu

Pokrajina Rheinland:Pfalz i grad Trier prvi put organizuju veliku kulturno-istorijsku izložbu pod nazivom: „Karl Marx 1818 – 1883. Život. Djelo, Vrijeme.“ i u zemaljskom i u gradskom muzeju u gradu Trieru sa trajanjem od 5. maja do 21. oktobra ove godine. Istovremeno se održavati i paralalna izložba u muzeju Karl Marx Haus.

Njemačka televizija je ovih dana na na dva kanala emitovala film snimljen u povodu ove godišnjice, pod naslovom „Karl Marx – Deutsche Prophet“ (Karl Marx – Njemački prorok). Glavnu ulogu, Karla Marxa glumi Mario Adorf (87), njemačka i svjetska glumačka legenda, u filmu, u kome su prikazane poslijednje godine života ovog njemačkog mislioca.

Adorf je do danas ostao fasciniran čovjekom, koji bi u subotu 5. maja napunio 200 godina. „On je bio naveća glava koju je ova zemlja ikada dala. Mnogi ljudi ovo shvataju tek poslije smrti“ kaže Adorf i naglašava: „Moj stav prema Marxu nije se promijenio tokom svih ovih godina. Za mene je on više bio filozof nego revolucionar. Bio je veliki mislilac, krajnji mislilac. Marx je bio užas buržoazije, koji je htio uzeti dio njihove privatne imovine, ali u mojim očima, bio je uvijek pogrešno shvaćan. To se postepeno moglo promjeniti, a i danas se vidi koliko daleko u budućnost je prodirala njegova misao, naprimjer, da je tada predvidio današnju globalizaciju“.

Za Adorfa je postavljeno pitanje: Kako mu je ovako dobro uspjela transformacija Marxovog lika?

„Svaki dan sam pod ovom maskom morao provesti dva i po sata, i gledao u njegovu sliku, kako bi mu postao što sličniji, i na kraju, i sam sam postao Marx“ kaže uz smijeh. „ U svim istorijskim ulogama do sada pokušao sam ubijediti moju publiku da mi vjruju, ali se nikada nisam identifikovao sa likovima“

Kratka pauza, a onda opet osmjeh „Ali ipak postoji jedna paralela, na kraju krajeva Marx potiče iz skoro istog kraja odakle sam i ja“.

(ksta, express)