Krivu ćupriju je sagradio Čejvan (Čehaja), i to nešto prije 1558.
godine, što je čak osam godina prije negoli je izgrađen Stari most,
1566. godine.
Približno dvjestotinjak metara prije nego Radobolja izruči svu svoju vodu Neretvi, nalazi se mali kameni mostić s jednim lukom, koji neodoljivo podsjeća na Stari most – starijeg i slavnijeg mu brata, a poznat je pod imenom Kriva ćuprija. Prvi mu spomen nalazimo u Čejvanovoj zadužbini iz 1558. godine, gdje se kaže: „I prihodi će se trošiti na održavanje njegovog mosta na rijeci Radobolji”.
Temeljem ovog navoda može se nedvosmisleno zaključiti da je Krivu ćupriju sagradio Čejvan (Čehaja), i to nešto prije 1558. godine, što je čak osam godina prije nego što je Stari most (1566. godine) izgrađen. Po nepotvrđenim pričama koje se prenose iz prošlosti, Stari most je sagrađen po uzoru na ovaj – ovaj manji mu je poslužio kao maketa, kao eksperiment – hoće li veliki izdržati.
Preko ovog mosta se tokom dugog turskog perioda odvijao živ promet, jer je dugo vremena bio jedini prelaz preko Radobolje u njenom donjem toku. I hajvan i insan su hrlili preko njega da bi stigli u stari grad, koji je tada bio centar trgovine. Sve do prolaska željeznice kroz Mostar, 1884. godine, ovaj se most nalazio na glavnom putu, koji je vodio od juga prema sjeveru i obrnuto.
Regulacijom Radobolje i izgradnjom dva željezna mosta na njoj (Oručevića ćuprija i most na Šemovcu), prestala je Kriva ćuprija služiti svojoj svrsi, jer se nalazi duboko u koritu Radobolje i pristup k njoj je, i s jedne i s druge strane, nepodesan.
Na ovom objektu su 1967. godine izvršeni konzervatorsko-restauratorski radovi i tada je registrovan kao spomenik kulture. Izvodeći radove na regulaciji korita Radobolje u Starom gradu 1999. godine, izvođač je nespretno i nesretno okrenuo udar vode pod desni obalni temelj Ćuprije. Usljed jakog udara naraslih voda, izlokani su temelji i za dan i po Ćuprija se srušila. Tek 2000. godine je ponovo obnovljena.
Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
Približno dvjestotinjak metara prije nego Radobolja izruči svu svoju vodu Neretvi, nalazi se mali kameni mostić s jednim lukom, koji neodoljivo podsjeća na Stari most – starijeg i slavnijeg mu brata, a poznat je pod imenom Kriva ćuprija. Prvi mu spomen nalazimo u Čejvanovoj zadužbini iz 1558. godine, gdje se kaže: „I prihodi će se trošiti na održavanje njegovog mosta na rijeci Radobolji”.
Temeljem ovog navoda može se nedvosmisleno zaključiti da je Krivu ćupriju sagradio Čejvan (Čehaja), i to nešto prije 1558. godine, što je čak osam godina prije nego što je Stari most (1566. godine) izgrađen. Po nepotvrđenim pričama koje se prenose iz prošlosti, Stari most je sagrađen po uzoru na ovaj – ovaj manji mu je poslužio kao maketa, kao eksperiment – hoće li veliki izdržati.
Preko ovog mosta se tokom dugog turskog perioda odvijao živ promet, jer je dugo vremena bio jedini prelaz preko Radobolje u njenom donjem toku. I hajvan i insan su hrlili preko njega da bi stigli u stari grad, koji je tada bio centar trgovine. Sve do prolaska željeznice kroz Mostar, 1884. godine, ovaj se most nalazio na glavnom putu, koji je vodio od juga prema sjeveru i obrnuto.
Regulacijom Radobolje i izgradnjom dva željezna mosta na njoj (Oručevića ćuprija i most na Šemovcu), prestala je Kriva ćuprija služiti svojoj svrsi, jer se nalazi duboko u koritu Radobolje i pristup k njoj je, i s jedne i s druge strane, nepodesan.
Na ovom objektu su 1967. godine izvršeni konzervatorsko-restauratorski radovi i tada je registrovan kao spomenik kulture. Izvodeći radove na regulaciji korita Radobolje u Starom gradu 1999. godine, izvođač je nespretno i nesretno okrenuo udar vode pod desni obalni temelj Ćuprije. Usljed jakog udara naraslih voda, izlokani su temelji i za dan i po Ćuprija se srušila. Tek 2000. godine je ponovo obnovljena.
Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen