O stvarnim katastrofama teško je diskutovati upoređujući činjenice iz filmova i onog što se dešava u realnom svijetu. Jedno je sigurno: Naš svijet gori!
Pitanje je samo u kojoj mjeri. O tome je govorio klimatolog i avanturist Johan Ernst Nilson, koji je za film“Naša Zemlja“ dobio nagradu „Bambi“.
Vatrogasci su se prethodnih dana borili protiv masovnih šumskih požara, koji su zahvatali široka područja Kalifornije. Američki predsjednik Donald Trump za katastrofu nije okrivio klimatske promjene, nego vlasti nadležne za šume?
A da bi se klimatske promjene prepoznale, moraju se, prije svega, prepoznati nastale promjene, prepoznavati ih, mjeriti i bilježiti, kaže Nilsen. On lično je promjene prepoznao tokom njegovih boravaka na Aljasci, prvi put 1995. godine, i 20 godina kasnije, pri čemu je promjene lično uočio zahvaljujući fotografijama koje je sam napravio. Iako 20 godina za prirodu nije mnogo, primijetio je markantne promjene, koje su ranije bile uočljive tek nakon nekoliko generacija.
Ovo što se dešavalo zadnjih dana u Malibuu u Kaliforniji je katastrofa. Iako se sa fotografija i video snimaka stiče utisak da se radi o scenama iz nekih filmova, kakvi se, inače, snimaju u Hollywoodu, ovo što se vidi je realna katastrofa. Ako se govori o klimatskim promjenama, ne znači da će uskoro nestati bijelih medvjeda. Dešava se nešto fundamentalno, kako u bilo kojoj tački Zemljine kugle, tako i u Evropi, direktno pred našim vratima. Iako je to stvarno tako, mnogi su još sumnjičavi da u svemu tome glavnu i odgovornu ulogu ima čovjek.
Uz slike u prilogu nekoliko opisa:
U novembru ove godina je u Malibuu život izgubilo više od pedeset ljudi, a za stotinu ih se još traga. U Kaliforniji su tutnjali najžešći požari od vremena koja se pamte. Kuće i snovi su nastajali u plamenu i pepelu. Kao u nekom hollywoodskom Blockbusteru.
U mjestu Shoina na obali Bijelog mora u Rusiji, nekada je bilo 1500 stanovnika. Danas ih je samo 300, koji žive od onoga što im ostavi more nakon poplava. Mnoge kuće su, u međuvremenu, potonule u pijesak, kao ova na slici, iz septembra ove godine
U srcu Evrope, rijeka Rajna u blizini Dusseldorfa, u septembru ove godine je dostigla najniži vodostaj od vremena od kada se isti mjeri i bilježi. Mnogi teretni brodovi su ostali na dnu bez vode. Oni koji su plovili, mogli su to činiti samo sa trećinom tereta. Rezultat toga je bio nedostatak goriva na pumpama, jer se isto prevozi tankerima, a to je, istovremeno, dovelo do porasta cijena, između ostalog i lož ulja.
U oktobru su društvene mrežama objavljivane slike iz Venecije, na kojima se vide turisti kako hodaju ulicama ovoga grada gazeći vodu, koje su poplivale usljed do sada neviđenih kišnih padavina u ovo vrijeme.
(focus)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen