Prošlo je 75 godina otkako je tadašnji američki predsjednik Harry Truman (na slici ispred) potpisao Atlantski ugovor. Bilo je to rođenje Organizacije Sjevernoatlantskog pakta (NATO).
4. aprila 1949. godine papir su potpisale Belgija, Danska, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Island, Italija, Kanada, Luksemburg, Holandija, Norveška, Portugal i SAD. U sjeni ruskog agresorskog rata u Ukrajini, godišnjica NATO-a je ove sedmice dobila poseban značaj. Ministri vanjskih poslova sada 32 saveznika obećali su u četvrtak da će nastaviti zajedničku odbranu i odvraćanje od Rusije. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg opisao je alijansu kao "najjaču, najdosljedniju i najuspješniju" u istoriji. “Na početku smo imali dvanaest članova, danas ih imamo 32. Dakle, mora da radimo nešto kako treba”, rekao je. Osnivački ugovor NATO-a, koji se inače čuva u američkom Stejt departmentu u Vašingtonu, doleten je specijalno za ceremoniju u sedištu alijanse u Briselu. "Nikada prije nijedan dokument sa tako malo riječi nije toliko značio tolikom broju ljudi", objasnio je Stoltenberg, pozivajući se na list koji sadrži samo 14 članaka.
(ksta)
(spagos)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen