Svjetski Dan radija

Širom svijeta, 13. februar se obilježava kao Svjetski dan radija.

UNESCO je proglasio ovaj praznik da bi promovisao radio, kao mediji koji pruža sve mogućnosti.

Radio dopire do svih slojeva stanovništva i čini mnogo za obrazovanje, kulturni i politički dijalog, te pomože ljudima u najrazličitijim životnim situacijama.

U savremenom digitalnom svijetu, radio ostaje najdostupniji medij koji može da se sluša i u najudaljenijim mjestima.

Svjetski je dan radija se bilježava ga u znak sjećanja na 1946. kada je osnovan radio Ujedinjenih naroda, a proglasio ga je UNESCO na prijedlog Španjolske radijske akademije. Cilj Svjetskog dana radija je podizanje svijesti javnosti i medijima o samoj vrijednosti radija, poboljšanju međunarodne saradnje te pristupu informacijama putem radija.

Danas u Bosni i Hercegovini egzistira 149 radio stanica od toga 61 javnih i 78 privatnih, 3 radijska javna servisa (BH radio 1, Radio Federacije biH, Radio RS). Na srednjim talasima emitiranja postoje 4 radio stanice, a neprofitne organizacije u BiH posjeduju 3 radio stanice.

Kolijevka radija je Amerika. Jedno od svojih modernih čeda (i čuda)  zanjihala je 1920. godine. Protivno poslovičnom kašnjenju, ovdašnji, širi prostor je u ovom slučaju skoro pa promptno reagovao. Historija radija ovdje kreće od  Kraljevine SHS. Maja 1926. godine pokrenut je Radio Zagreb. Nakon toga Radio Ljubljana (1927.) pa onda Beograd, 1929. (Doduše, 1990-tih se ustvrdilo da je neka preteča radio programa u Beogradu započela još oktobra 1924.).

Godinama smo učili da je prva radio stanica u BiH - Radio Sarajevo pokrenuta 10. aprila 1945. a onda smo, sa nekoliko decenija zakašnjenja, doznali da je „Krugovalna postaja Sarajevo“ počela sa radom 14. jula 1942.

Radio Sarajevo, koji se javlja slušaocima samo četiri dana nakon što su Titovi partizani oslobodili glavni grad BiH, svoj prvi direktni prenos radi iz Sarajeva. Treće zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenje BiH. 26. aprila 1945. Prenos je najavio spiker iz studija.

Planetarne zlatne godine radija bile su između 1930. i 1945. godine. Čuven je po sapunicama - radio dramama koje su se emitovale svakodnevno a okupirale pažnju  ogromnog broja slušalaca. Nešto od ove historije evocirano je u Radio Days filmu Woody Allena. Jedna od najduhovitijih  literarnih obrada ovog radijskog fenomena jeste okosnica čuvenog romana Mario Vargas Llose Tetka Hulija i piskaralo.

Karikaturalni vrhunac fenomena bilježi se 30. oktobra 1938. Dvadesetčetvorogodišnji Orson Welles na CBS-u adaptira roman Herberta Georga Wellsa Rat svjetova, SF roman, napisan 1898., o invaziji Marsovaca na Zemlju. Predstavivši ga kao stvaran događaj koji se dešava u trenutku emitovanja, ovaj radio uradak je uzrokovao prvi primjer masovne histerije koja je pogodila milione ljudi u Americi.

Na ovim prostorima zlatne godine radija se bilježe 50-tih i 60-tih godina. Hronike kažu da je humoristička emisija Veselo veče znala ulice gradova pretvoriti u avetinjski prazne. Muški dio publike je u vlasti radio-prenosa fudbalskih utakmica. 

(izvor.radiosarajevo)