Beračice šparoga

 

Na svečanom početku berbe šparoga, žene u tradicionalnim nošnjama sa korpama urukama žure poljem. Beelitz u Brandenburgu jedno je od najpoznatijih područja uzgoja povrća u Njemačkoj. Prošle godine je poslovanje uzgajivača šparoga bilo relativno loše: berba nije bila dobra, a potrošači, koji su bili uznemireni opštim poskupljenjem, nisu bili voljni da kupuju. Što se tiče šparoga, znatno veći udio prodane robe dolazi iz Njemačke nego drugog povrća. Sezona šparoga se tradicionalno završava u junu. Obično su cijene najniže usred sezone i ponovno rastu pred kraj.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)

Posljednje utočište

 

Sedmicu nakon snažnog zemljotresa koji je pogodio čitav region između Turske i Sirije, grad Kahramanmaras više nije bio, kao što je bio.
Koliki je bio obim razaranja može se samo nagađati, a fudbalski stadion više nije potreban za zabavu, već kao šatorski grad za one koji su ostali bez svojih domova.

Ima važnijih stvari od fudbala, ovdje to nije fraza.

(football)

(NovaSloboda.ba)

Autogol odlučio derbi

 

Velež – Zrinjski 0:1 (0:1)

Stadion Rođeni.

Sudija: Antoni Bandić (Grude)

Žuti karoni: Zeljković, Šikalo, Hrkač, Lauš, Zvonić, Halilović (V), Čuže (Z)

Strijelci: 0:1 Zeljković (25′ autogol)

Velež: Bogdanović, Zeljković, Zvonić, Hrkać, Domić, Pršeš (od 73′ Halilović), Šikalo (od 53′ Anđušić), Vehabović, Dejanović (od 83′ Wallace), Lauš, Haskić.

Zrinjski: Marić, Bekić, Barišić, Jakovljević, Ćorluka, Sučić, Ivančić (od 89′ Mandić), Stanić (od 63′ Malekinušić), Ćuže (od 77′ Jukić), Kiš (od 63′ Kamenar), Bilbija.

Zrinjski je autogolom Zeljkovića slavio protiv Veleža u 43. gradskom derbiju, a uz malo više sportske sreće, Rođeni su mogli osvojiti bod.

Mostarski gradski derbi privukao je na stadion Rođeni veliki broj gledalaca, koji u prvih 45 minuta nisu vidjeli puno lijepog.

Zrinjski je već od početka preuzeo terensku inicijativu, ali bez prilika za golove. Prvi šut prema protivničkom golu uputio je Haskić u 11. minuti, bez opasnosti po golmana Marića. Uzvratio je dva minuta kasnije Ivančić, ali je njegov šut završio pored gola.

U 21.minuti, Dejanović je snažno šutirao, lopta odlazi visoko iznad gola.

I u u trenucima kad je Velež uspostavio terensku inicijativu, Zrinjski je došao do vodećeg gola. Pršeš je pogriješio na sredini terena, lopta je došla do Ćužea, potom se odbila do Kiša, koji snažno šutira, loptu je zakačio Zeljković, ona mijenja smjer, vara golmana Bogdanovića i završava u mreži – 0:1.

U 38. minuti, dosuđen je slobodan udarac za Velež iskosa sa desne strane. Loptu je namjestio Lauš i poslao je daleko iznad prečke.

U drugom poluvremenu, prva prilika ukazala se gostima. Stanić je šutirao, lopta je zakačila Zvonića i završila u korneru.

Samo minut kasnije, prilika za Velež, ali je Lauš sa 12 metara slabo šutirao pravo u golmana.

U 68. minuti, sjajna šansa da Velež izjednači. Haskić je krenuo sam prema golmanu i kad se očekivao siguran gol, lopta je pogodila stativu.

Ponovo je Velež bio nadomak izjednačenju u 75. minuti. U gužvi pred golom Zrinjskog, do lopte je došao Anđušić i kad su svi vidjeli loptu u mreži, na pravom mjestu našao se kapiten Bilbija i spasio siguran gol.

Do kraja utakmice, rezultat je ostao nepromijenjen.

(NovaSloboda.ba)

Jesti kao stari Rimljani

 

Restoranski vodič "Osteria d'Italia" je muss za ljubitelje italijanske kuhinje.
On preporučuje dobrih 1.700 restorana od Južnog Tirola do Sicilije.
Njihova atmosfera je često prizemna, ali u restoranima gotovo sigurno nema turista - i svi će zagarantovano poslužiti odličnu hranu po poštenim cijenama.
Restoranski vodič "Osteria d'Italia" je izdat od udruženja Slow Food. On prikazuje najbolje talijanske osterije, vinske barove i agroturizame koji su u skladu s idealima pokreta Slow Food - služeći jednostavnu, tipičnu hranu dobrog okusa, po razumnim cijenama.
Nije bitno kako restoran izgleda, ne radi se o lijepom uređenju interijera, već o kvaliteti jela.
Na slikama:
Italija ima desetine hiljada osterija. Fantastična kuhinja se često služi iza rustikalne fasade.
Insajderski savjet na vratima Rima: "Osteria 'Na Fojetta" u Frascatiju (ispod) sigurno ne bi dobila nagradu za dizajn, ali je uvijek puna mještana koji naručuju naprimjer, domaću tjesteninu sa slaninom i artičokama (gore).

(welt)

Napomena: kod nas se koristi riječ oštarija (od tal. Osteria), što ima značenje: krčma, gostionica, birtija.

(spagos)

Mala proljetna pažnja, za prijatelje bumbara

 

Tokom ovih dana sunce ponovo polako zagrijava zemlju, tako da matice bumbara izmiču iz svojih zimovnika. Budući da broj cvijeća u divljini opada, bumbari se raduju određenim biljkama, uključujući grozdove mišjeg zumbula (Muscari), hiondokse, krokuse, rane ozimice i divlje zumbule. Za razvoj njihovih položenih jaja potreban im je polen koji je bogat proteinima i vitaminima.

Vlasnici vrtova također mogu doprinijeti rastu bumbarovog podmladka ako zasade ranocvjetajuće koštunjavo ili jabučasto voće poput šljiva, trešanja ili jabuka, kao i sorte vrbe i javora, kruške, drijena i bobičastog grmlja. Samonikle trajnice kao što su kurik, podbijel i pastirska torbica daju polen i nektar početkom godine, a kasnije slijede crvena roga i bijela djetelina, lisičina, kljun, kuhinjsko bilje i čičak.

Zbog sve toplijeg i sušnijeg vremena, bumbari o ovakvoj podršci ovise čak i do avgusta.

(welt)

(spagos)

Taj čudesni šareni svijet

 

Fotografija prikazuje aktere u tradicionalnoj Hanfu odjeći, koje se predstavljaju kao boginje cvijeća, dok se voze čamcem na turističkom događaju u Hangzhouu, u istočnoj kineskoj provinciji Zhejiang, u Kini.

Radnik na gradilištu u Amritsaru u Indiji nosi cigle na leđima.

Vodeni bivol pase u blizini naftnog polja Nahr Bin Omar, južno od lučkog grada Basre u Iraku. Plamen u pozadini slike dolazi iz uređaja na naftnom polju.

Derviš koji se vrti (član islamskog vjerskog reda) na tradicionalnom nastupu tokom svetog mjeseca Ramazana u ulici Al Muezz u Kairu, Egipat.

Kineska počasna garda tokom ceremonije dočeka francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i kineskog predsjednika Xi Jinpinga u Pekingu.

Mladi ljudi se sukobljavaju sa policijskim snagama tokom protesta u Nantu u Francuskoj. Ljudi protestuju zbog vladinog prijedloga da se starosna granica za odlazak u penziju podigne sa 62 na 64 godine.

(web)

(NovaSloboda.ba)

Šetnja kroz Mostar i njegovu historiju – Kula na kraju Donje mahale

 

(tekst koji slijedi objavljen je na fecebooku dana 16. aprila 2023. autor je Ahmet Kurt)

Na prvoj slici sa kraja XIX stoljeća vidi se kula pred Ašikovića sokakom u Donjoj Mahali koja je od samog početka XVIII stoljeća čuvala južni ulaz u grad. Ispod kule je išao put prema Jasenici, Čitluku, Ljubuškom, Vitini, Imotskom, pa dalje prema lukama u Makarskoj, Splitu i Zadru.

Na drugoj slici vidi se nekadašnje mjesto te kule. Nije bez simbolike da se ova kula u kojoj su boravili čuvari ondašnjeg Mostara nalazila uz današnji spomenik za 85 poginulih i nestalih boraca Armije BiH iz Donje Mahale u agresiji na Bosnu i Hercegovinu 1992-1996. godine.

Da se podsjetimo da je u doba uspona Osmanskog Carstva (XVI stoljeće) područje Mostara bilo uglavnom pošteđeno rata i ratnog stradanja, tako da se grad na Neretvi u to vrijeme mogao slobodno razvijati i prostorno širiti. Nakon dugih ratova između Osmanlija i njihovih evropskih protivnika tokom XVII stoljeća teritorija Carstva i Bosanskog ejaleta bitno je smanjena. Time se povećala i ugroženost grada Mostara i njegovih stanovnika, zbog čega sultanova vlast u narednom periodu ulaže mnogo s ciljem fortifikacijskog ojačavanja pograničnih mjesta, a reorganizuje se i vojno-teritorijalni ustroj. Na tom tragu se početkom XVIII stoljeća osniva Mostarska kapetanija kao posebna vojno-teritorijalna jedinica. Uz to, grad se tada dodatno utvrđuje s obje strane rijeke Neretve. Poslije okupacije 1878. godine austrougarske vlasti u najvećoj mjeri porušile su ove fortifikacije i zidove.

(Ahmet Kurt)