Mittwoch, 25. März 2015

Na granici sjećanja: Cimska bazilika



Mostar krije i jednu pomalo zaboravljenu arheološku znamenitost. Riječ je o ranohrišćanskoj, bolje reći kasnoantičkoj bazilici u Cimu, predgrađu Mostara. naučnici njenu starost procjenjuju na 5. – 6. st. po Hr. To je ujedno i najstariji kulturni spomenik na području Mostara, ali i na njegovom širem području
Arheološkim iskapovanjima, od 1966. do 1969. godine, otkriveni su temelji građevine, ali i drugi nalazi, kao ulomci kamene plastike, brojni pokretni nalazi, te znatan broj grobnica iz perioda kasne antike – ranoga hrišćanstva. Naziv samog lokaliteta (Crkvine) je probudio znatiželju koja je možda bila i ključnim razlogom započinjanja arheoloških iskopavanja 1966. godine. Ova iskopavanja su privedena kraju 1969. godine, a rezultat su bili brojni nalazi, koji su bili smješteni u Muzeju Hercegovine u Mostaru, ali ih je u proteklom ratu većina izgubljena. Bazilika ima orijentaciju istok- zapad, kao uostalom i većina bosanskohercegovačkih bazilika.
Bazilika je sagrađena dosta solidno i pravilno. Kamen od koga je bazilika izgrađena je uglavnom miljevina (tenelija, muljika), prilično otporna na atmosferilije i očito nije vađen u Cimu, nego u nekom daljem lokalitetu, možda i u Ortiješu, u kamenolomu „Mukoša“, iz koga je, takođe, vađen kamen za gradnju Starog mosta. Osim miljevine, u zidovima se primjećuje nešto malo sedre i konglomerata. Kamen je u zidovima bio vezan krečnom žbukom dobrog kvaliteta.
Detaljnije o arheološkim iskopavanjima bazilike u Cimu govori se u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu iz 1976. godine, te su tako barem sačuvani fonografski i tekstualni zapisi ovog vrijednoga otkrića. Zbog svoje impozantnosti, neki istraživači pretpostavljaju da je bazilika u Cimu mogla biti sjedište drevne biskupije Seresenterum.
Arheološka iskopina bazilike u Cimu proglašena je 20.1.2004. godine kulturnim spomenikom BiH.
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago

Dienstag, 24. März 2015

Zmajevi pred Andoru


Misija: Tri, od preostalih osamnaest bodova

Prethodni selektor je nakon svake utaknice izlazio sa racunicom, koliko je jos bodova u igri. Sa tom racunicom se nije otislo daleko.
Ali, do kraja kvalifikacija je ostalo stvarno samo 18 bodova.
Meša kreće u misiju, ostvariti što se ostvariti može, i što ponekad sa ovog aspekta izgleda nemoguće. Praviti računicu nećemo. Bodove treba osvajati. Nakon utaknmice sa Andorom slijedi utakmica protiv Izraela, kući i protiv Belgije u gostima.. Tu će se vidjeti stvarne mogucnosti Zmajeva u ovom trenutku.

Reprezentativci su već u Zenici.


Iz foto dokumentacije: Uz Dan meteorologije



Prva meteorološka stanica u Mostaru počela je sa radom 1898. godine.
Do 1950. godine, Meteorološka stanica Mostar nalazila se u samom gradu, na raskršću tadašnjih ulica Safeta Mujića i Vladinira Nazora, kod Hirurgije. Te godine, Meteorološka stanica seli u novoizgrađeni objekat na Bijelom brijegu, gdje se nalazi i danas. Pored ove meteorološke službe, na području Mostra trenutno rade meteorološke stanice u Blagaju i na aerodromu Mostar.
Meteorološka služba u Bosni i Hercegovini započela je sa radom osamdesetih godina devetnaestog vijeka, u vrijeme austrougarske okupacije, kada je vojska za svoje potrebe postavila meteorološke stanice u Sarajevu, Mostaru i Tuzli. U Mostaru i Tuzli stanice su postavljene 1898. godine, a u Sarajevu 1902. godine. Ove stanice tada su bile II reda.
Redovno godišnje publikovanje rezultata osmatranja i mjerenja iz mreže meteoroloških stanica krenulo je od 1892. godine. Te godine, na čelo meteorološke službe dolazi Filip Balif, koji se može smatrati prvim meteorologom u Bosni i Hercegovini.
Nakon toga, bosansko-hercegovačka zemaljska vlada organizuje prilično gustu mrežu meteoroloških stanica, opremljenu prema tadašnjim standardima, a formira se i centralni zavod u Sarajevu. Gradnja ove stanice je započela 1900. godine, a završena je 1902 godine. . Sarajevo i Mostar tada su postale stanice I reda, Banja Luka, Travnik, Bihać i Tuzla II reda, a osim ovih postojalo je još 68 stanica III reda.
Meteorološka služba je bez većih prekida funkcionisala do 1914. godine, kada je, usljed rata, došlo do prestanka rada mnogih stanica. Stoga se može reći da je s krajem 1913. godine zaokružena jedna cjelina u osmatračkoj službi, kompletiran je niz neprekidnih osmatranja u toku 20 godina.
Po završetku rata, 1918 godine, meteorološka služba je reorganizovana i u tu svrhu je dotadašnji meteorološki ured transformisan u samostalni zavod, pri odjeljenju za prosvjetu Zemaljske vlade. Od novembra 1922. godine, meteorološka služba je decentralizovana po pojedinim klimatskim područjima. U skladu s tim, ovaj zavod preuzima teritoriju Bosne i Hercegovine i Dalmacije, a u Splitu se osniva poseban zavod za pomorsku meteorologiju. Uvedena je telegrafska osmatračka služba, u kojoj učestvuju Mostar, Tuzla. Travnik i Bihać, javljajući padavine ovom zavodu.U ovom periodu, postavljeni su prvi seizmografi u Sarajevu i u Mostaru, i organizovana je makroseizmička služba.
Tokom Drugog svjetskog rata, od 1941. do 1945. godine, gotovo sva mreža hidroloških i meteoroloških stanica ponovno je uništena, u odnosu na stanje prije rata. U periodu od 1945. do 1955. godine, zahvaljujući i osnivanju Svjetske meteorološke organizacije, kao agencije Ujedinjenih nacija, 1950. godine, broj meteoroloških stanica došao je do zadovoljavajućeg nivoa prostorne raspodjele meteoroloških stanica na području BiH, a u skladu s preporukama Svjetske meteorološke organizacije.
Odlukom Vlade Bosne i Hercegovine, u junu 1992.godine, Zavod je dobio status Meteorološkog zavoda Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je postala punopravni član Svjetske meteorološke organizacije (WMO) 30. juna 1994. godine.
U toku rata u Bosni i Hercegovini, od 1992. godine, na većem broju stanica dolazilo je do prekida u kontinuitetu mjerenja, jedino su Sarajevo, Mostar i Sanski Most vršili osmatranja i mjerenja i u ratnom periodu. Stanica na Bjelašnici radila je do maja 1993. godine, kada je zbog ratnih dejstava uništena, a obnovljena je u septembru 1999. godine.
Federalni meteorološki zavod osnovan je 1997. godine, a 2007. godine preimenovan je u Federalni hidrometeorološki zavod.
Meteorološka stanica na Bijelom Brijegu u Mostaru spada u red glavnih stanica na području cijele Bosne i Hercegovine. Meteorološka stanica počela je s radom na ovoj lokaciji 1950. godine, a prije toga bila je na više lokacija na području gradu. Mjerenja se vrše svakih sat vremena, 24 sata dnevno. Elementi koji se mjere: temperatura vazduha, relativna vlažnost zraka, tlak vazduha, naoblaka, vidljivost, jačina i smjer vjetra, trajanje sijanja sunca.
Meteorološka stanica Blagaj nalazi se na samom ulazu u Blagaj na udaljenosti od 35 metara od rijeke Bune. S ove meteorološke stanice podaci se prosljeđuju u Federalni meteorološki zavod Sarajevo. Podaci se za klimatološke svrhe vrše tri puta dnevno, a od 2006. godine automatskom stanicom mjerenja se vrše svakog sata.
Aerodrom Mostar na svom području ima aerodromsku meteorološku stanicu, koja je u sastavu Centra kontrole vazdušnog saobraćaja Mostar (CKZP Mostar – ATS Mostar)
Zanimljvosti iz oblasti meteorologije u Mostaru
Najtopliji dan u Mostaru bio je 31. jula 1901. godine, kada je izmjerena temperatura u hladu nevjerojatnih 46 °C, što je apsolutni balkanski rekord.
Najhladniji dan u Mostaru je bio 24. januara 1963. godine, sa izmjerenih -11 °C.
Najveća visina snijega zabilježena je 5. februara 2012. godine, kada je palo 85 cm snijega.
(izvor: fhmzbih)
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago

Montag, 23. März 2015

Pobjeda u gostima


Auswärtserfolg für die Spago-Truppe
Durch einen 0:1-Auswärstssieg beim SV Dorlar-Sellinghausen konnte die Mannschaft von Spielertrainer Adnan Spago in der Tabelle einen kleinen Schritt nach oben machen und rangiert nun auf dem vierten Tabellenplatz.
Die Mannschaft um Kapitän Marco Holterhoff ist nun seit sieben Spielen ungeschlagen und hat lediglich vier Punkte Rückstand auf den Spitzenreiter, die Sportfreunde aus Birkelbach.
Das Tor des Tages erzielte Muja Bajgora in der 19. Spielminute.
Aufstellung: Mester, Stosik, Tünay, Dahlke, Koch (92. Ivo), Rettler, Bivolaku, Spago, Selimanjin (78. Peci), Holterhoff, Bajgora (84. Gehle)

Iz foto dokumentacije: Ulica Franje Josipa (Mostarskog bataljona)


Fotografija je nastala oko 1900. godine, a u stvari je razglednica Mostara iz toga perioda.
Napisana je dvojezično. Pogled na most na Musali, na hotel Neretvu, i na novosagrađeni hotel Bristol.
Zapaža se živost na ulici, prisustvo velikog broja prolaznika, ali i sjedenje vani, pred ugostiteljskim objektima, što je ostala karakteristika ovog dijela grada sve do danas
Slika je, najvjerovatnije, doživjela „ručno bojenje”.
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago

Sonntag, 22. März 2015

O izgradnji HE Mostar


(Napomena: kompletan materijal je pripremio Ahmet Kurt, Mostarac, koji je radio na izgradnji HE Mostar, objavljeno na https://izgradnjahemostar.wordpress.com/)



HE Mostar, fotosi 1. i 2. su iz materijala u prilogu, a fotos 3. je iz današnjeg vremena, ostale fotografije na linku naznacenom u prilogu


Ova stranica je neka vrsta homage svima koji su na neki način učestvovali u izgradnji HE Mostar 1983-1987. Nije važno jesi li ti lično ili neko od tvojih poznanika ili rodbine učestvovao na izgradnji ili samo voliš Mostar!

Pročitajte i pogledajte detaljna objasnjenja o izgradnji ovog elektroenergetskog objekta.

Umjesto uvoda
Ova stranica je neka vrsta homage svima koji su na neki način učestvovali u izgradnji HE Mostar 1983-1987.
Mnogo ljudi gradilo je HE Mostar, ponajprije su to skromni i vrijedni radnici izvođača radova Hidrogradnje, OOUR Niskogradnja GP Hercegovine, Geotehnike Zagreb, Metalne Maribor, Rade Končar Zagreb i drugih. Oko 500 radnika svakodnevno četiri godine gradilo je HE Mostar.
Vidi spisak nekih ljudi čijih se imena sjećam. Možete mi poslati ili  napisati kao komentar imena ostalih za koje vi znate da su neposredno učestvovali na izgradnji.
Galerija fotografija sa izgradnje hronološki poredanih sa objašnjenjima. Sve slike i tekstove je dozvoljeno kopirati i upotrebiti uz navođenje izvora (link za ovu stranicu).
Otvori dole nekoliko stranica koje objašnjavaju najćešća pitanja vezana za HE Mostar, te za mlađe čitaoce, opis prilika u društvu u vrijeme izgradnje.
Pokušao sam da tekstove napišem objektivno i da budu bazirani na podacima iz vjerodostojnih izvora koje ovde uglavnom nisam navodio. Ovo je ipak blog i svi zaključci i mišljenja su moji, a svako može kao komentar napisati svoje mišljenje na predmetnoj stranici, na čemu se unaprijed zahvaljujem.

Ahmet Kurt, mart 2014





Iz foto dokumentacije: Gimnazija s jednim krilom


Fotografija potiče iz 1898. godine, kada je napravljena zgrada samo sa jednim krilom, i to onim do šetališta.
Drugo krilo je napravljeno 1902. godine.
Interesantno, pojava prvih bicikla na ulicama Mostara, te daleke 1898. godine.
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago