Veležova donatorska Crvenu noć, 10. maja 2024.

 

Uveliko traju pripreme za tradicionalnu donatorsku Crvenu noć Fudbalskog kluba Velež, koja će ove godine biti održana 10. maja u salonu Infinity, poznatijem kao Havana.

Iz Upravnog odbora kluba ističu da očekuju spektakularnu noć, na kojoj će biti prisutan veliki broj fudbalskih velikana, onih koji kontinuirano doprinose razvoju kluba, dugogodišnji prijatelji Veleža, poslovni ljudi, osobe iz javnog, kulturnog i sportskog života, te svi oni koji godinama gaje ljubav prema Rođenima.

Praznik susreta onih koji vole Velež

Pod već dobro poznatim sloganom ”Sve nas ista ljubav spaja”, Crvena noć će, kako ističu iz organizacionog tima, okupiti oko 400 zvanica.

”Prošle godine smo napravili značajan iskorak u organizaciji Crvene noći u odnosu na sve ranije. Ove godine obećavamo da ćemo tu stepenicu podići još i više, te na taj način utrti put za sve one buduće Crvene noći koje su pred nama. Biće to pravi praznik susreta svih onih koji bezuslovno vole Velež godinama, bez obzira na sve dobre i loše strane koje mogu pratiti jedan klub. Na našu veliku radost, ali zahvaljujući radu i trudu ove Uprave, već odavno govorimo samo o uspješnim sportskim i infrastrukturnim projektima. To ćemo posebno proslaviti na ovoj Crvenoj noći”, rekao je Senad Kevelj, predsjednik Upravnog odbora FK Velež.

Fudbalske legende stižu u Mostar

Sa posebnom radošću i ponosom može se istaći da na ovogodišnjoj Crvenoj noći očekujemo legendardne bivše Veležove vedete poput Envera Marića, Džemala Hadžiabdića, Blaža Sliškovića, Vukašina Petranovića, Mehe Kodre, ali i brojne druge sadašnje i bivše sportiste, poput proslavljenog reprezentativca i NBA zvijezde Mirze Teletovića, člana legendarne generacije košarkaške reprezentacije naše domovine Samira Lerića ,te najbolje i najpopularnije sportašice Bosne i Hercegovine plivačice Lane Pudar, a svoje prisustvo potvrdio je i nekadašnji kapiten fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine, danas novoimenovani direktor reprezentativnih selekcija, Emir Spahić.

”Velež je bio i oduvijek će ostati čista ljubav i stil života. Nije to samo stav ove Uprave, to je stav svih onih koji kroz jedan cijeli vijek i s generacije na generaciju prenose ljubav prema klubu. Mi ćemo nastojati na Crvenoj noći oživjeti sve uspomene koje je Velež godinama stvarao, ali i predstaviti nove buduće projekte”, poručili su iz Uprave FK Velež.

Ukoliko želite biti dio donatorske Crvene noći i dati svoj doprinos razvoju kluba, detaljne informacije o načinu učešća možete pronaći na LINKU.

Za one Rođene koji nisu u mogućnosti prisustvovati Crvenoj noći 10 maja, a ipak žele podržati klub – posjetite službenu web stranicu kluba, gdje možete pronaći sve detalje koji vas mogu zanimati.

Fudbal je više od igre, a Velež je više od fudbala, poručuju na kraju iz FK Velež.

(NovaSloboda.ba)

Gala koncerti u povodu Dana Evrope

 

Povodom obilježavanja Dana Evrope, zelenog svjetla za pristupne pregovore BiH sa EU i 20. godišnjice najvećeg proširenja EU, Ured EU u BiH i države članice EU u saradnji s Narodnim pozorištem i Sarajevskom filharmonijom 25. aprila, upriličiće Gala koncert, tokom kojeg će biti izvedena Betovenova deveta simfonija, pod dirigentskom palicom renomiranog belgijskog stručnjaka za Bethovena Jana Caeyersa.

Koncert će se prenositi uživo na trgu Suzan Sontag ispred Narodnog pozorišta, a javnost se srdačno poziva da učestvuje u ovom posebnom događaju koji počinje u 19.30. Koncert će se prenositi i na BHRT-u 9. maja, na Dan Evrope.

Organizacija koncerta je dobar primjer principa saradnje „zajedno smo jači“ i Tim Evrope, uz uspješan zajednički rad Ureda EU u BiH, ambasada zemalja članica EU, Narodnog pozorišta i Sarajevske filharmonije. Diplomatski ured Belgije u BiH osigurao je učešće maestra Caeyersa na koncertu, Ambasada Španije učešće soprana Rocia Fausa, Ambasada Poljske učešće mecosopranistice Magledalene Plute, Sarajevska filharmonija učešće tenora Amira Saračevića, a Ambasada Slovačke učešće baritona Daniela Čapkoviča. Mještoviti hor “Camerata Slovenica” pozvala je Ambasada Slovenije. Ambasade Češke i Mađarske dale su finansijski doprinos, a preostale troškove snosi Ured EU u BIH.

Betovenova deveta simfonija premijerno je izvedena u Beču 7. maja 1824. godine, pa je koncert ujedno i proslava 200. godišnjice ovog remek-djela. “Oda radosti”, u četvrtom stavu koji poziva sve ljude da postanu braća, utjelovljuje vrijednosti na kojima je utemeljena Evropska unija i izabrana je za himnu Evropske unije. EU i njene zemlje članice su u više navrata isticale svoju opredijeljenost da podrže Bosnu i Hercegovinu na putu ka članstvu u EU.

Gala koncert u Narodnom pozorištu je prva aktivnost programa obilježavanja Dana Evrope za 2024. godinu. 11. maja u isto vrijeme održaće se koncerti u Banjaluci, Mostaru, Sarajevu i Tuzli. Održaće se i niz drugih aktivnosti, uključujući Dane evropskog filma i aktivnosti usmjerene na mlade.

(NovaSloboda.ba)

Coachella se vratila!

23. Festival muzike i umjetnosti u dolini Coachella održan je u Empire Polo Clubu u Indiu, Kalifornija, vikendima 12-14. i 19-21. aprila 2024. Headlineri festivala bili su Lana Del Rey, Tyler, the Creator i Doja Cat.

Kao i svake godine, na festivalu se se okupile zvijezde i influenseri iz raznih zemalja. Za nas to znači: masovna festivalska moda koju idealno možemo iskoristiti kao inspiraciju za vlastiti izgled u nadolazećoj ljetnoj sezoni. Od ekstravagantnog do lakog za stilizovanje, za svakog se nađe ponešto, a naravno i muzički izvođači daju sve od sebe u modnom smislu, kao i uvijek.

Ovdje nekoliko najljepših i iznenađujućih izgleda zvijezda i promi osoba sa Coachella vikenda koji će vas dobro raspoložiti.

Legendarni Coachella festival iz godine u godinu daje ton aktuelnim festivalskim trendovima, koje stilove svakako trebamo imati na našem radaru, gdje se mogu kupiti i šta izlazi ove sezone

Ove godine, model Alessandra Ambrosio u trendu se opredjeljuje za kožu na tri načina. Ona razbija kameni, crni look koji se sastoji od mikro kožnih šortsova, kožnih čizama i kožne jakne sa upadljivim resama razigranom bijelom bluzom u boho stilu. Obožavamo ovaj stilski crossover! Leonie Hanne i Coachella jednostavno pripadaju zajedno. Impresionirala nas je svojim odjevnim kombinacijama i prilikom desetog gostovanja na festivalu. Nekada u ležernijem izgledu u zemljanim tonovima, koji se sastoji od kargo pantalona i Miu Miu bandeau majice. Influenserka je također potpuno u trendu sa svojim izgledom gole suknje, kada je prisustvovala legendarnom događaju Coachella.

(
msn)

(NovaSloboda.ba)

Prije 500 godina – Početak nastanka NewYorka

 

500 godina svađe oko NewYorka

Dana 17. aprila 1524. Giovanni Da Verrazzano se iskrcao u zaljev ispred današnje metropole, ali je vjekovima Henry Hudson bio slavljen kao otkrivač New Yorka. Od Manhattana linijom D preko Bruklina do terminala stižete do ruskog Brighton Beach susjedstva. S prekrasnim pogledom na New York Bay, kafići na širokoj promenadi nude crveni i crni kavijar, buzhninu, shubu, crni čaj i blini. Odavde je nekada djelovala ruska Pravta, ruska mafija, poznata i kao "Banda u vrećama krumpira", koja je nudila prošvercane satove, nakit i zlato iz bivšeg Sovjetskog Saveza, no kupci su kasnije među krivotvorenim dragocjenostima u vrećama pronašli samo krumpir. U blizini Brighton Beacha, most koji povezuje njujorške četvrti Bruklin i Staten Island podsjeća na gotovo zaboravljenog istraživača istočne obale Severne Amerike, Verrazzano- Narrows Bridge. most Verrazzano-Narrows. Za razliku od gustog horizonta Manhattana, Staten Island ima prostrane parkove, jeleni pasu u šumama između naselja sa porodičnim kućama. Giovanni da Verrazzano rođen je 1485. u Castello di Verrazzano, dvorcu njegove porodice južno od Firence. Još kao mladić osjećao je potrebu da napusti Italiju. Nakon nekoliko godina u Siriji i Egiptu, područjima koja su se smatrala nepristupačnima, prijavio se u mornaricu u Francuskoj. Godine 1507. upoznao je Francisa I, kralja Francuske, koji mu je dao brod kojim je trebao napadati španske i portugalske brodove - da tako kažemo, kao "zvanični gusar" u kraljevoj službi.

Svjetska trgovina

Tada je francusko plemstvo sa sumnjom i ljubomorom posmatralo uspjehe istraživača Kolumba, Vespučija i Magelana, koji su tražili nove trgovačke puteve u Aziju i Ameriku. Francuska se plašila da će propustiti vezu sa svetskom trgovinom. Verrazzano je uvjerio francuskog kralja da financira ekspediciju kako bi se pronašao put oko Sjeverne Amerike prema Aziji, mnogo brži put od dugog i opasnog putovanja oko južnog roga Afrike. Verrazzano je krenuo put Sjeverne Amerike sa četiri broda. Izgubio je dva broda u olujama i teškom moru. Druga dva, "Delfina" i "Normanda", napadnuti su od strane španskih brodova. Sa "Delfinom", posljednjim od četiri broda, stigao je do obale Floride 17. januara 1524. godine. U nadi da će pronaći plovni put ili obilaznicu zemlje na zapadu na sjeveru, Verrazzano je plovio duž obale sve dok nije postao prvi Evropljanin koji je stigao u New York Bay u aprilu 1524. godine. Nije vjerovao rijeci, odlučio je da ne ide uzvodno, napustio zaljev i potražio prolaz sjevernije na obali.

Kanibali

U jesen 1524. godine, s početkom zime, morao je prekinuti ekspediciju na kanadskoj obali i vratiti se u Francusku. Pokušao je i sa drugim istraživačkim putovanjima, pristao je u Brazil 1526. i donio velike količine građevinskog materijala u Francusku. U martu 1528. stigao je do Kariba. Tamo je otkrio plodno, naizgled nenaseljeno ostrvo u blizini Jamajke. Prilikom pokušaja da ga zauzmu domoroci su ga iznenadili i zarobili. Dio grupe uspio je pobjeći i morao je gledati kako Verrazzana sijeku i jedu kanibali. U vjekovima koji su uslijedili, Verazzano je pao u zaborav. Naučnici su vjerovali da je engleski moreplovac Henry Hudson prvi otkrio New York Bay. I on je tražio put do Azije i 1609. godine pronašao je ušće široke rijeke na istočnoj obali - danas rijeke Hudson između Manhattana i New Jerseya. Vjerujući da je konačno pronašao vezu, Hudson je nastavio uzvodno sve dok se njegov brod nije nasukao. Međutim, nije odustao i pokušao je sa novom ekspedicijom 1611. godine, krenuvši na sjever duž obale sve dok nije stigao do Hudson Baya, koji je dobio ime po njemu, u današnjoj Kanadi. I njega je iznenadila hladnoća kanadske zime, ali nije želio da se vrati. Bio je siguran da je pronašao put. Bez hrane i na niskim temperaturama, posada se pobunila. Stavili su Hadsona i nekoliko njegovih sljedbenika u čamac, dali im pištolj i kantu punu žita i vratili se u Englesku. Hudson nikada više nije viđen.

Otkrivač

Do sredine 20. vijeka, Verrazzano je bio smatran manje nego vjerodostojnim drznikom, a Hudson ozbiljnim istraživačem. Tek oko 1950. godine naučnici su uspjeli analizirati prepisku između Verrazzana i kralja Francisa I, u kojoj je Verrazzano objasnio tok obale, biljaka i divljih životinja kako bi dokazao da je Italijan zapravo otkrio New York Bay. Godine 1959. počela je izgradnja mosta za Staten Island. Italijansko istorijsko društvo pozvalo je da ovaj most konačno oda počast pravom otkrivaču Njujorka, ali Robert Moses, uticajni urbanista, odbio je tu inicijativu jer nije bilo dovoljno naučnih dokaza. Italijanski lobi u SAD nije odustajao, kongresmeni i predstavnici senata poput gradonačelnika New Yorka bili su suočeni s peticijama sve dok W. A. Harriman, guverner New Yorka, nije najavio da će novi most dobiti ime po Verrazzanu. Ali to nije bio kraj. Student Robert Nash je 2016. godine u prijavi gradskoj upravi zatražio promjenu imena. Kada je most otvoren, Verrazzano je bio napisan samo sa jednim slovom Z. Most je konačno dobio svoje sadašnje ime 2018. godine, a otkrivač New Yorka dobio je uspomenu i priznanje koje je i zaslužio.

(news)

Z.N.

(NovaSloboda.ba)

Na plaži u Dakaru

 

Na plaži u Dakaru, u Senegalu, sljedbenici Bratstva Layène slave kraj mjeseca posta Ramazana festivalom prekida posta Id al-Fitr. Ovi muslimani, uglavnom obučeni u bijelo, primjer su vjerske tolerancije u zapadnoj Africi: žive prema Kuranu i Bibliji, slave Ramazan i slave Božić. Prije oko 140 godina, njen osnivač je sebe vidio kao reinkarnaciju proroka Muhameda, a sina osnivača vjernici smatraju Isusom Kristom koji se vratio na zemlju.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)

Rođeni sve bliži fudbalskoj Evropi

 

Velež – Sloga Doboj 1:0 (1:0)

Stadion Rođeni.

Sudija: Haris Halkić (Sanski Most)

Žuti kartoni: Ćaić, Guliashvili (Velež), Popara (Sloga Doboj)

Strijelci: 1:0 Guliashvili (30′)

Velež: Hadžikić, Oreč (od 23′ Vehabović), Zvonić, Hrkać, Šturm, Mlinarić (od 64′ Suljić), Čaić (od 76′ Šikalo), Pršeš, Guliashvili (od 76′ Peco), Džafić, Haskić (od 64′ Dino Halilović).

Sloga Doboj: Šćekić, Varga, Grabež, Milanović, Perković, Redžić, Popara (od 65′ Božićković), Kvesić, Mrzić (od 46′ Veselinović), Predragović (od 65′ Dujaković), Mrkaić.

Velež je pobjedom protiv Sloge Doboj napravio krupan korak ka fudbalskoj Evropi, dok su gosti zabilježili četvrti uzastopni poraz.

Fudbaleri Veleža dobro su započeli utakmicu sa Slogom Doboj i već u 2. minuti u šansi se, poslije kornera, našao Zvonić, ali nije dobro zahvatio loptu.

Potom je u prilici bio Guliashvili, čiji udarac brani golman Šćekić.

U 18. minuti, Haskić je petom uposlio Pršeša, čiji šut završava iznad prečke.

U 23. minuti, povrijedio se Oreč, pa je Klafurić u igru uveo Edu Vehabovića.

Terensku inicijativu Velež je krunisao golom u 30. minuti. Dosuđen je slobodan udarac na dvadesetak metara od gola gostiju, Guliashvili je snažno šutirao, lopta je pogodila nekog u živom zidu gostiju, prevarila golmana i završila u mreži – 1:0.

Gosti su prvi put zaprijetili u 37. minuti i umalo nisu izjednačili. Poslije centaršuta Kvesića, loptu je glavom zahvatio Grabež, a Hadžikić sjajno interveniše i vadi loptu ispod same prečke.

Samo što je počelo drugo poluvrijeme, prilika za Velež, ali šut Šturma iz slobodnog udarca završava iznad prečke.

U 55. minuti, dosuđen je slobodan udarac za goste. Veselinović je šutirao, lopta se našla u mreži, ali je sudija Halkić zbog ofsajda poništio gol, uz dosta protesta gostujućih fudbalera.

Velež ima terensku inicijativu, igra se odvija na polovini gostiju, ali nema promjene rezultata.

Tri minuta prije kraja regularnog toka utakmice, sreća je bila na strani Veleža. Poslije kornera, jedan od igrača Sloge pogodio je stativu.

Utakmici na stadionu Rođeni prisustvovali su novi selektor fudbalske reprezentacije BiH Sergej Barbarez i direktor reprezenatcije Emir Spahić.

(NovaSloboda.ba)

Iz stare štampe – Mostarska hronika, od 28. oktobra 1925. godine

 

U Jugoslavenskom listu od 28. oktobra 1925. godine, objavljena je rubrika “Mostarska hronika” koju je uređivao redovni dopisnik iz Mostara.

Mostarska Hronika

(Od našeg redovitog dopisnika)

Mostar 27. oktobra

-:-
Problem nove generacije pred Okružnim sudom

Jedan kolos u formi naslaganih spisa predstavlja arhivu, koja dokumentuje bijedno stanje i propali odgoj naše omladine.
Policiji se podnosi iz dana u dan preko 10 tužbi protiv raspuštene djece. Osamdeset procenata malodobnih u Mostaru policijski je kažnjeno i to radi razuzdanosti, zločina, krađe i sličnoga. U Mostaru nema uopšte ni jednoga djeteta, koje nije u društvu tih kandidata za haps. Ne verujemo,
da je ikada, najınlađa generacija bila tako raspuštena i nevaspitana kao današnja. Šta je razlog ovome trebalo bi da bude predmet za anketarnu debatu, koju bi naležni trebali da sazovu i za koju je u svoje doba dao inicijativu g. dr. Miklaušić. Ova se stvar dalje ne smije odlagati, jer o toj generaciji ovisi budućnost naše zemlje
Očajavajuća policija kanačno je strpala nekolicinu od ovih mangupa i kradljivaca u zatvor. Protiv njih se je vodila rasprava u okružnom sudu danas. Njih pet, Franjo Suton. Zvonko Suton, Preka Jozif, Benco Blaško i Ahmet Ćerkić sjedili su na optuženičkoj klupi. Među njima je bilo najmlađem 13 godina, a najstarijem 19 godina, Ta su mangupčad ležala već dulje vremena u istražnom zatvoru i čine utisak kao da im do slobode nije mnnogo stalo i da su se već prilično udomaćili u hapsu. Oni su optuženi radi raznih krađa. Među ukradenim predmetima nalaze se kokoši, pilići, lopate, krasne, motike. trešnje, stolnjaci, košulje i t.d. Kokoši su krali u mostarakog biskupa, motike kod baščovana, košulje i stolnjake po privatnim kućama, a ostalo gdje im je što prije došlo do ruka. Stvari su prodavali ispod ruke a pare međusobno dijelili.
Od njih su neki već više puta osuđivani, a svaki je vrlo dobro poznat policiji. Sud je nakon ispitivanja i vijećanja donio osudu sa kojom se osuđuju: Franjo Suton, Zvonko Suton i Jozef Preka po 5 mjeseei zatvora.Blaško Benco 2 mjeseca, dok se riješava Ahmet Ćorkić i upućuje se policiji
(pošto mu nema više od 13. godina) da ga ona kazni.

-:-
Strašno nevrijeme
Noćas je vladalo u Mostaru strašno nevrijeme. Poslije pola noći počeli su gromovi pucati nad samim gradom sa tolikom tutnjavom da se je čitava varoš uzbunila i zapalila. lampe. Preko noći je Neretva strašno nabujala i jutros već valja drveće koje kupi siromašni narod.

-:-

Željeznička stanica bez čekaonice

Naša željeznička stanica građena je lahuri i u doba kada se je mislilo, da će Mostar i u budućnosti ostati malo seoce. Nakon stotinu pregrađivanja i preudešavanja otpale su potpuno čekaonice, a za putnike koji se ne zdršavaju u željezničkoj restauraciji nema drugoga mjesta osim pod jednom verandom za koju se može kazati, da je bez krova, jer kad kiša pada mora čovjek pod njom stajati pod kišobranom.
Željeznička direkcija u Mostaru upozoravana je na ovu anomaliju, koja zadaje toliko neugodnosti putnicima tim više što gotavo svi vozovi koji saobraćaju sa Mostarom prolaze po noći, Nadamo se, da će konačno željeznička direkcija učiniti konac psovkama putnika na ovakove prilike tim, što će
popraviti sadanje stanje.

-:-
Ruševine grada Mostara
‚Na više strana u Mostaru mogu se primjetiti stare napuštene kuće, koje su srušene ili su se već gotovo srušiti. Na mnogim starim kućama vise ploče ogromne težine i mogu svaki čas da padnu. I te stare ruševine ne nalaze se samo po zapuštenim ulicama, već i po glavnim, tako da čovjeku prijeti pogibelj kad pokraj njih prolazi, Naša općina trebala bi o ovome da povode malo više računa, jer kada se dogodi kakva nesreća, (a ta se može dogoditi svaki čas) onda će biti kasno.

-:-

Teška nesreća
Ivan Čavić, zidar popravljao je zgrade knjižara Pachera. Nesretnim slučajem kliznula mu se noga i on je pao iz visine na glavu, te ostao na mjestu mrtav.

-:-
prilog: Okružni sud Mostar, 1893.

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)