Donnerstag, 22. Februar 2018

Šest decenija znaka „peace“





Jedan krug i tri crtice, i nacrtan je najpoznatiji simbol protesta na svijetu: Znak mira, ili poznatiji po njegovom izrazu na engleskom „peace“.
To je bio ugovoreni posao. Britanska inicijativa za borbu protiv nuklearnog naoružanja tražila je amblem za njihov proljetni protestni marš 1958. godine. Umjetnik Gerald Holtom ga je dizajnirao i predstavio 21. februara, prije tačno 60 godina. Prvi put je pokazan na maršu, koji je krenuo sa londonskog Trafalgar Square do oko 80 kilometara udaljenog Nuklearnog istraživačkog centra u Aldermastonu.
Ljudi su bili zbunjeni, pitajući se šta taj znak predstavlja. Da li su to bili inicijali Isusovog imena napisani grčkim alfabetom, ili pak aluzija na neke satanske stihove? Ili je to bio samo trag kokošijih nogu?
Sam Holton je dao dva objašnjenja. Pomenuo je Winklerovu abecedu, odakle je izvukao znakove kojim dva mornara, tokom vožnje brodova, komuniciraju pomoću dvije zastavice. Ukoliko se iskoriste položaji ruku za slova “N” i “D”, što su početna slova za “Nuclear Disarment”, nuklearno razoružavanje, dobije se poznati znak u obliku traga kokošije noge. Krug označava Zemljinu kuglu.
Kasnije je dao jedno lično tumačenje: “Bio sam očajan. Naslikao sam sam sebe kao očajnog čovjeka, sa rukama pruženim prema dole i površinom dlanova ispruženim prema vani”.
Zatim je to apstrahirao u krug i linije. Znak je munjevitom brzinom za ono vrijem obišao zemljinu kuglu i postao zajednički znak mira.
Holtom se suzdržao autorskih prava, kako bi znak bio što više korišten, na svakom mjestu i u svakoj prilici. Odmah je bio prihvaćen od miliona. A mnogi ga koriste i danas, 60 godina nakon njegovog nastajanja.
Bio je gotovo nezamjenjiv znak mladih u osamdesetim godinama prošlog vijeka, kada su ga skoro svi nosili na torbama vojničko-zelene boje, koje su se nosile preko ramena.
U novembru 2015. godine ponovo je dobio veliki značaj, nakon terorističkog napada u Parizu. Tada su njegove linije u krugu dobile oblik Ajfelovog tornja.
Gerarld Holtom sve ovo nije doživio. Umro je 1985. godine.
(express)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Keine Kommentare:

Kommentar veröffentlichen