Donnerstag, 31. Juli 2025

Jednom u životu – Kušati škampe na ribarskom brodu

 


Kako prepoznati zaista svježe škampe? "Kada vam prsti ne mirišu na ribu", kaže Ingemar Granqvist. Čovjek u svojim šezdesetim godinama je stručnjak za tu temu.

Njegovi plodovi mora služeni su na večeri povodom dodjele Nobelove nagrade i na vjenčanju jednog princa, a švedski nacionalni tim kuhara svake godine dolazi na njegov ribarski brod, kaže on. Svježije škampe nećete naći nigdje.

Od 1990. godine, Granqvist gotovo svakodnevno upravlja svojim MS Mira brodom iz luke Fjällbacka kako bi izvukao zamke za ribu. I gotovo isto toliko dugo vodi turiste. Tek 1960-ih ribari ovdje na divljoj zapadnoj obali Švedske počeli su loviti škampe. "Prije toga, niko ih nije htio jesti", kaže Granqvist.

Koristeći vitlo, on povlači konopac na kojem vise mamci za ribu na dubini od 40 do 80 metara. Kavezi su prekriveni algama; neki sadrže dvije ribe, drugi pet. Granqvist ih uklanja i stavlja novu haringu između dvije gumice kao mamac. Plivajuće rakove baca nazad u more, govoreći da za njih nema tržišta. Boljeg su okusa od pravog jastoga, koji se lovi samo u jesen. Granqvist jede jastoge samo na Novu godinu – "jer je to dio tradicije".

Uređaj za kuhanje je rustikalan: čelična posuda puna morske vode, u koju Granqvist ubacuje grijaći element. Čim voda proključa, ubacuje ulovljene škampe; nakon četiri minute su gotove.

Škampi se jedu sami i rukama: skinite oklop s glave, stisnite ga sa strane i nježno meso se odmah ljušti.

"Ako ih kuhate kod kuće u slatkoj vodi, nije isto", kaže Granqvist.

Nakon prvih nekoliko zalogaja, morate reći: Čovjek je u pravu.

(sdz)

(spagos)

Iz svijeta – Slike sedmice

 


Pomoć opasna po život

Konvoj pomoći od 25 kamiona upravo je bio prešao granicu u blizini Zikima na sjeveru Gaze kada su se začuli pucnji. Ono što je uslijedilo: vriskovi, haos i mnoštvo povrijeđenih ljudi, koji su - poput ovog palestinskog dječaka - brzo prevezeni u najbližu bolnicu na plahti. Najmanje 67 ljudi je poginulo u incidentu prošle nedjelje, prema podacima zdravstvene vlasti koju kontroliše Hamas. Izraelska vojska je izjavila da je ispalila samo upozoravajuće hice. Međutim, Ujedinjene nacije smatraju eskalaciju kao daljnji dokaz da distribucija pomoći koju organizuje Izrael košta više života nego što spašava.



Neobični kućni ljubimac?

U njemačkim domaćinstvima živi skoro 16 miliona mačaka, dobrih 10 miliona pasa – i najmanje jedan aligator. Gmizavac je registrovan u Elmenhorstu u Zapadnoj Pomeraniji i zove se "Gospođa Meyer": stara je 45 godina, teška 100 kilograma, dugačka 2,5 metra – što gospođu čini jasno drugačijom od ostalih gospođa Meyer u ovoj zemlji u barem jednom pogledu. Za bazen može zahvaliti svom vlasniku, Klausu Kaulisu, 77. Umjetnik je nekada nastupao sa svojim pratiocem u cirkusu, a kasnije su ostali nerazdvojni. Prostorije su osigurane, a vlasti su svjesne situacije. Niko se ne treba bojati, kaže porodica Kaulis – ali poštovanje nije loša stvar.



Voda do koljena

Manila. Prolomne kiše izazvane tajfunom pogodile su šire područje Manile, ostavljajući cijelu regiju pod vodom. Škole su zatvorene, a letovi otkazani.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Mostarske fasade raznih boja

 








Kako su nastale mostarske fasade obojene u razne boje?


Bila je to smiona ideja oplemenjivanja prostora crnogorskog slikara, koji je živio u Mostaru i bio prvi direktor Zavoda za zaštitu spomenika, pokojnog Mirka Kujačića (1901-1987).
Fasade su obojene krajem 1950-ih godina i pošto tada nije bilo postojanih fasadnih boja, sunce i kiše brzo su izblijedile boju, pa su magaze izgledale kao da je to nekad davno ofarbano. Ako pogledate Kujačićeve slike vidjeti ćete da je za fasade koristio istu paletu boja kao na svojim slikama.
Na slici se vidi i stepenište (Velike stepenice) kojim se silazi na Stari most, a ono je također djelo spomenutog slikara, koji se inspirisao dubrovačkim skalinama i iste sagradio na nekada strmom Hendeku zasutim pijeskom radi lakšeg pristupa konjima do Starog mosta.
Tako je srastanjem orijentalnog islamskog koncepta grada sa elementima arhitekture i urbanistike sredozemnih gradova poput Dubrovnika nastao jedan od najljepših i najuzbudljivijih gradskih ambijenata u svijetu.

(Mostar Stari grad)

Fotografije: Kujundžiluk, 1960.ih, 1982. 2025. (cidom.org)

Cidom.Team

Mittwoch, 30. Juli 2025

Iznad vrhova drveća

 


Huai'an, Kina. Informacije o gradu Huai'an, koji se nalazi na nivou prefekture, u istočnoj kineskoj provinciji Jiangtsu, ukazuju na živahnu društvenu scenu: Tramvajska pruga duga 20,3 kilometra sa 23 stanice, otvorena 2015. godine, smatra se posebnom atrakcijom za njegovih 4.556.230 stanovnika. 

Ako vam se to ne čini dovoljno, najbolje je pogledati iznad vrhova drveća: bezbrojne čaplje ovdje odmaraju u svojoj zavodljivoj gracioznosti.

(news)

(spagos)

Uzduž Tour de France 2025.

 





Tour de France 2025. je završen. U vremenu od 5. do 27. jula, biciklisti su provezli 21 etapu, u ukupnoj dužini od približno 3.338,8 kilometara.

Na svim etapama, uz stazu, bicikliste su pratili, bodrili mnogobrojni gledaoci i navijači, od koji su mnogi postali poznati, zahvaljujući TV prenosiu iz Movistara.

-Navijači na Tour de Franceu, koji ove godine završio u Parizu, poznati su po svojim šarenim kostimima i bučnoj podršci.

-Navijači čekaju pored puta peloton, glavnu grupu vozača, tokom 9. etape, koja je pokrivala 108 milja od Chinona do Chateaurouxa.

-Gledalac obučen kao Obelix iz stripova Asterix gleda utrku na 15. etapi između Mureta i Carcassonnea.

-Gledalac nosi kapu u bojama dresa s tufnama, koju nosi vodeći. klasifikacije brdskih staza na turneji.


Pobjednici po kategorijama su:


Žuta majica - Generalni poredak

1.Tadej Pogačar (UAE Team Emirates-XRG)

2.Jonas Vingegaard (Visma | Lease a Bike)

3.Florian Lipowitz (Red Bull-Bora-Hansma, i navijanjem na Tour de France.


Na slikama:

-Navijači trče uz austrijskog vozača Felixa Galla iz Decathlon AG2R La Mondiale na 14. etapi, posljednjoj etapi u Pirinejima.

-Navijači se mogu izuzetno približiti vozačima, kao ovdje s Enricom Masom iz Movistara na Mont Ventouxu tokom 16. etape.

-Poznati njemački biciklistički navijač Didi Senft, poznat kao Didi Đavo, navija za španskog vozača Ivana Garciu Cortingrohe)

Bijela majica - Poredak za mlade

1.Florian Lipowitz (Red Bull-Bora-Hansgrohe)

2.Oscar Onley (Team Picnic PostNL) + 2:01 minuta

3.Kévin Vauquelin (Arkéa – B&B Hotels) + 4:17 minuta

Zelena majica - Bodovna klasifikacija

1.Jonathan Milan (Lidl-Trek)

2.Tadej Pogačar (UAE Team Emirates-XRG) 240 bodova

3.Biniam Girmay (Intermarché-Wanty) 169 bodova Polka Dot Jersey

Planinska klasifikacija

1.Tadej Pogačar (UAE Team Emirates-XRG)

2 Jonas Vingegard (Visma | Lease a Bike)

3.Lenny Martinez (Bahrain-Victorious)

Timovi

1 Team Visma/Lease a Bike

2UAE Team Emirates-XRG

3Red Bull-Bora-Hansgrohe

(sport)

(NovaSloboda.ba)

Iz stare štampe – Razno iz Mostara, decembar 1929. godine

 




Jugoslavenski list od 8. decembraa 1929. godine objavio je rubriku pod naslovom “Razno iz Mostara”, sa više kraćih tekstova:


Razno iz Mostara

Mostar 6. decembra.


Vukovi u gradu

Jučer smo javili o pojavi vukova u nekim mjestima Hercegovine a naročito oko Drežnice gdje se viđaju u čoporima. Danas međutim možemo javiti jednu rijetkost, koja se nije odavno dogodila. Stanovnici u Zalik ulici koja se nalazi u granicama malta – dakle u gradu, opazili su noćas poviše svojih kuća u strani četiri velika vuka, koji su se bili približili njihovim stanovima. Kad su ovi počeli hakati, vukovi su se uplašili i pobjegli u brdo.


Popis cjelokupnih općinskih pokretnina.

Ekonomat gradske općine već dulje vremena radi na popisu, procjeni i otpisu cjelokupnog pokretnog inventara. Kako je do sada ova strana u gradskoj općini bila dosta manjkava, jer ranije gotovo nije ni postojala, to je posao dosta oštećen, naročito kad se želi potanko provesti popis i procjena. Ima mnogo pokretnina koje su neupotrebljive pa će ih se otpisati, a nakon ćemo iznijeti cifru procjenjenog inventara u pojedinim općinskim objektima.


Razmještaj ureda u Mostaru

Prema ranijim obavještenjima uredi u Mostaru imali su se razmjestiti kako smo to već javili. Ta je odluka međutim izmjenjena, pa će se prema tome ovdašnji uredi razmjestiti ovako: Sresko načelstvo u zgradu bivše velike županije, vlasnišzvo Jove Gredića; gradska općina u zgradu građanske škole; policija, obzirom na haps i podesnost prostorija u općinsku zgradu, gdje je sada sresko načelstvo a inšpektorat – kako smo ranije javili – u bivši privatni stan velikog župana.


Kujundžiluk ulica

U javnosti se je nekoliko puta govorilo o ovoj uici, a i naš list je o tome pisao. Ovo je bez sumnje jedna od najromantičnijih ulica grada Mostara, odmah uz Stari Most, koji je pravorekuć sastavni dio tog mosta. Stranac ako dođe u Mostar, svakako posjeti najprije most, a zatim i Kujundžiluk ulicu. Tu mu se međutim pruži strašan prizor. Nečistoća, smrad, đubrište vidi se u gomilama u toj ulici. Za vrijeme južnih vremena, gotovo je nemoguće tom ulicom proći od užasnog zaudaranja, jer tu se nalazi pored ostalog i sušiona ili praona koža nekog zakupnika, čije sluge, svakim danom isperu potocima krvi, koja se usiri i usmrdi, da je pravi škandal. Stanovnici i trgovci iz ove ulice apeluju na gradsku općinu, da se ovome doskoči.

O.H.S.

-:-

Tko želi?

Da ima ugodne Božićne blagdane, neka se obrati za Božićno drvce kao što i svakovrsnih nakita, te bonbonijera, kod Ljube Jurkovića, ulica Alekse Šantića.

-:-

U kinu

Senzacija svijeta!

Žena na Mjesecu

režija Fritz Lang

Dolazi!

-.-

prilog: Mostar, Zalik i brdo iznad Sj. logora (Gordana Miletić Buzaljko) i Kujndžiluk, 1923

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Dienstag, 29. Juli 2025

Ljudi plove Dunavom..

 


Ljetni karneval. Jednom godišnje, uvijek pretposljednjeg ponedjeljka u julu, Ulm slavi "Schwörmontag", koji datira od srednjovjekovne zakletve koju su polagali gradski oci. U jedanaest sati gradonačelnik drži govor građanima, a poslijepodne hiljade ljudi plove Dunavom u paradi u stilu karnevala. Kao i kod karnevala, klubovi i druge grupe grade raskošne tematske brodove koji ciljaju na političare. "Nabada" je vrhunac gradskog festivala.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)

Prije 36 godina – Zadnje „ružno pače“

 


Kada je model predstavljen na Sajmu automobila u Parizu 1949. godine, jedan novinar je samodopadno pitao da li automobil dolazi s otvaračem za konzerve. Citroën 2CV djelovao je toliko idiosinkratično da je, nakon što je u jednom članku nazvan "ružnim pačetom", sada jednostavno bio "2CV". Francuski pjesnik Boris Vian opisao ga je kao "vozni mentalni poremećaj".

Ali uprkos svim ismijavanjima, automobil, koji su razvili dizajner Flaminio Bertoni i inženjer André Lefèbvre, postao je hit. Proizvedeno je više od pet miliona primjeraka automobila s dvocilindričnim bokser motorom. Prvi modeli imali su devet konjskih snaga, ali do kraja je taj broj dosegao 30.

Kada je posljednji primjerak sišao s proizvodne trake u Mangualdeu, Portugal, 27. jula 1990. godine, i oproštio se uz muziku limene muzike, jedna era je završila. 2CV je bio kultni klasik. Za hipije, potrošačke kritičare, za ljude koji nisu zaista željeli voziti automobil. Bio je više od vozila; To je bio način života. Jedna stvar koju ovaj automobil, koji je vjerovatno češće bio prekriven naljepnicama "Bez nuklearne energije" od bilo kojeg drugog, nije bio: ekološki prihvatljiv.

I tako, pored nedostatka sigurnosti, stroži propisi o emisijama doveli su do prestanka njegove proizvodnje. Naravno, još uvijek ih viđamo na cesti (ili u filmovima).

I nekako, to vas uvijek oraspolože.

(welt)

(spagos)

Vrtoglava vožnja

 



Biciklistička utrka u Petareu (Venecuela). Biciklisti se utrkuju uskim ulicama ovog venecuelanskog grada, doma za više od 500.000 stanovnika u metropolitanskom području glavnog grada Caracasa. Biciklistička utrka vodi kroz uske uličice, uz stepenice - i pored znakova propadanja.

Petare je osnovan 1621. godine i nosi prekrasno ime Dulce Nombre de Jesús de Petare. Ali siromaštvo je očigledno na fasadama; zemlja - sa procijenjenih 300 milijardi barela nafte, najbogatija zemlja na svijetu - pati od politike Nicolása Madura Morosa iz Ujedinjene socijalističke partije, predsjednika od 2013. godine, kao i od politike njegovog prethodnika, Huga Cháveza, koji je vladao od 1999. do 2013. godine.

(welt)

(NovaSloboda.ba)

Montag, 28. Juli 2025

Evropsko prvenstvo u fudbalu za žene - Engleska odbranila titulu

 




Lavice su osvojile Evropsko prvenstvo drugi put zaredom. Izbjegle su dominantnu špansku ekipu i izborie izvođenje penala, u kojima su tri Iberke promašile, a Kelly je, po običaju, odlučila utakmicu.

Braniteljke titule protiv svjetskih prvakinja i repriza posljednjeg finala Svjetskog prvenstva - dvije dominantne reprezentacije decenije susrele su se u 14. finalu Evropskog prvenstva. Obe su osigurale svoje mjesto u finalu tek u produžecima: Engleska je pobijedila Italiju 2:1, Španija 1:0 protiv Njemačke. Trenerice Sarina Wiegman i Montserrat Tomé su se oslonile na svoju provjerenu centralnu odbranu, kao što su to učinile i u polufinalu. Kod Lavica, Carter je zamijenila Morgan, dok je Aleixandri (nakon što je odslužila suspenziju zbog žutog kartona) zamijenila Mariju Mendez. Tomé je također iznenadila sve uvodeći Atheneu umjesto Pine. Dvadesetčetverogodišnjakinja vjerovatno nije očekivala da će se tako često naći u svojoj polovini u uvodnim fazama.

Aktivne Engleskinje su u početku utakmice dominirale svojim dosljednim kontra-presingom. Russo je rano testirala Catu Coll (3'). Ali nakon samo pet minuta, zamah je oslabio jer je Španija iskoristila svoj posjed. Furia Roja je igrala svoju poznatu tika-taku, kružeći loptom jednim dodirom. Ipak, deset minuta nakon njihovog prvog pokušaja gola preko Esther (9'), skoro su zaostali. Međutim, Cata Coll je ispravila vlastitu grešku u pripremi igre odbranom Hemp. Umjesto 0-1, semafor je ubrzo pokazao 1:0 iz perspektive Španije. Nakon lijepe kombinacije po desnoj strani, igračica Arsenala Mariona pogodila je glavom (25').

Sa vođstvom iza sebe, njihova dominacija je nastavila rasti. Lavice nisu imale puno olakšanja i pretrpjele su još jedan poraz prije odmora. James, koja je započela utakmicu s problemom s gležnjem, ranije je napustila igru zbog povrede (40').

Kelly je ušla umjesto nje - prisilna zamjena koja će se isplatiti. Londonska igračica, koji je u prethodnim utakmicama primjetno oživila igru, unijela je vitalnost u ono što je do tada bila uglavnom bezopasna napadačka igra. Samouvjerena krilna igračica namjestila je Russoov izjednačujući gol (57'). Njen udarac glavom došao je niotkuda, jer je Furia Roja kontrolirala i početnu fazu drugog poluvremena.

Rezultat 1:1 dao je Engleskoj poticaj: braniteljke naslova su potom aktivnije radile, držeći Španjolke, koji su nastavili dominirati, podalje od vlastitog gola. Kao rezultat toga, posljednjih pola sata bilo je relativno rijetko sa šansama. Obe ekipe su samo jednom promašile početni gol. Kelly je spriječio Cata Coll (69. minuta), a Pinu Hampton (74. minuta), privodeći utakmicu do produžetke.

U 30 minuta produžetaka, tokom kojih je nivo energije tima bio opipljiv, Tomé tim je bio mnogo bliže postizanju odlučujućeg gola. Dok Engleska nije imala šanse da stvori gol priliku, Paralluelo je sama mogao dva puta dovesti do 2:1. Međutim, napadačica nije uspjela pravilno iskoristiti centaršut Oni Batlle (105. + 2') i udarac glavom Vicky (111. minuta). Slijedilo je izvođenje penala.

U izvođenju penala, Iberijke su izgubili živce. Tri od četiri pogotka su promašila mrežu – Hampton je obranila Marioni i Aitani, a Paralluelo je šutirala pored gola. Kelly je još jednom bila heroj. Napadačica, koja je dovela svoj tim do finala, i postigla odlučujući gol protiv Njemačke u finalu Evropskog prvenstva prije tri godine, zakucala je loptu visoko u mrežu, kao peti strijelac.

Britanci su potom proslavili odbranu titule pobjedom od 3:1 nakon penala. Za trenericu Sarinu Wiegman to je bio čak treći uzastopni trijumf u ovom takmičenju.

(kicker)

Evald Krnić i Emel Tiro pobjednici 459. skokova sa Starog mosta

 










Pobjednik 459. visinskih skokova sa Starog mosta u Mostaru u kategoriji skokova na glavu je Evald Krnić iz Crne Gore, dok je pobjednik u kategoriji skokova na noge Emel Tiro iz Mostara.

Drugo mjesto u kategoriji skokova na glavu osvojio osvojio je Gashi Florid s Kosova, a treće mjesto Dino Bajrić. U kategoriji skokova na noge drugo mjesto osvojio je Vanja Gološ, dok je trećeplasirani Đelsan Osmanovski.

Na tradicionalnim skokovima nastupilo je više od 42 skakača iz Bosne i Hercegovine i regije, a ove godine za razliku od prethodnih, skakali su i skakači iz Hrvatske i s Kosova.

Skakače je ocjenjivao stručni žiri u sastavu Alica Jakirović, Branko Bogičević, Semir Drocić, Samir Zukanović – Lile i po prvi put Alija Ajanić.

 Pobjednik 459. visinskih skokova sa Starog mosta u Mostaru u kategoriji skokova na noge Tiro je rekao kako mu je ovo treća pobjeda do sada.

“Svaka pobjeda ima posebnu vrijednost, ali ova treća je zaista posebna. Pripremao sam se cijelu godinu, iako me je bolest nakratko usporila. Bio sam pomalo zabrinut, ali sve je ispalo bolje nego što sam očekivao. Konkurencija je bila izuzetno jaka, ali na kraju je moj trud i predanost donio pobjedu. Skakati sa Starog mosta uvijek je nevjerovatan osjećaj, a činjenica da to činim od svoje 16. godine”, kazao je Tiro.

Pobjednik u kategoriji skokova na glavu Krnić, izjavio je da je konkurencija ove godine bila znatno jača nego prethodnih, ali da se ponosno vratio na vrh nakon što je prošle godine završio na drugom mjestu.

“Kao što ste mogli vidjeti, konkurencija je ove godine bila mnogo jača nego prethodnih godina. Iako sam 2022. i 2023. bio šampion, a 2024. godine sam završio na drugom mjestu, ali sada sam se vratio na vrh i ponosno ponovo zauzeo prvo mjesto. Zadovoljstvo mi je ogromno jer, kao što znate, Mostar je broj jedan kada su u pitanju skokovi. Nedavno smo imali i skokove u Podgorici, gdje smo imali odlične visinske pripreme. Bilo je mnogo sigurnijih skokova. Što se tiče vremena, iako je bilo oblačno, sat vremena prije skokova se razvedrilo i uslovi su postali idealni za uspješne skokove”, rekao je Krnić.

Dodao je kako je manifestacija bila izuzetno uspješna, s velikim brojem posjetilaca i odličnom atmosferom.

Najmlađi skakač na današnjem takmičenju bio je trinaestogodišnji Sandro Branković.

Uz centralni događaj, u sklopu manifestacije se i ove godine održao turnir u tavli, a pobjednik turnira je Draženko Vučina, član TK Zrinjski. Za kraj kompletnog programa predviđena je bakljada na mostu u 22 sata.

(NovaSloboda.ba)


Odmor za oči – Tiho, na šapama, kroz brdo Dammer

 


Neposredno prije izlaska sunca, fina magla vijori nad travom, planinska livada je tiha. Onda, iznenada, nešto se kreće: dva mala uha vire iz zelenila, pojavljuje se jedno mladunče, a zatim ga slijede još nekoliko. Razigrano, znatiželjno, budno. U skrivenom kutku na rubu brda Dammer (Donja Saska, Njemačka), čopor vukova se okotio. Renaturalizirane livade su tihe, nepristupačne, savršeno utočište. Mladunci imaju oko dva mjeseca i prvi put im je dozvoljeno da istražuju svoju okolinu. Na čistini, mališani se hrvu, valjaju kroz travu i drže se blizu jedno drugom. Jedno mladunče drijema, ostali njuškaju, posmatraju. Okreću glave, njihovi osjetljivi nosovi provjeravaju svaki pokret vjetra. Naslijeđe njihove vrste: oprez, instinkt, savršen sluh. Takvi prizori su rijetki. Fotograf prirode Matthias Niehues (59) iz Vechte zna koliko strpljenja zahtijevaju. "Moram izaći na ovo mjesto oko 50 puta da bih dobro snimio mladunce." Da bi to postigao, često ustaje već u 4 ujutro i satima leži dobro kamufliran u travi. "Iznad svega, drago mi je što sam mogao potpuno neometano posmatrati životinje", kaže on. Mladi vukovi u divljini – rijedak uvid u život zaštićene vrste. Njihov povratak oduševljava ljubitelje prirode, dok drugi sa zabrinutošću gledaju na rastući broj čopora. S povratkom u divljinu, vraća se staro pitanje: Hoće li to predstavljati prijetnju ovcama, kozama – a možda čak i nama?

(bams)

(NovaSloboda.ba)


Sonntag, 27. Juli 2025

Kanjon u plamenu

 


Prizor djeluje romantično: večer s veličanstvenim zalaskom sunca na Grandeur Pointu, vidikovcu na južnom rubu Velikog kanjona. Ali nježni narančasti sjaj nad moćnim stjenovitim krajolikom ima zlokoban uzrok - oblake dima. Preko puta ulice, na sjevernom rubu Nacionalnog parka Grand Canyon, bjesne dva razorna požara. Udar groma izazvao je požar 4. jula. U početku je uprava parka odlučila da dozvoli da gori na kontroliran način. Fatalna greška. Vjetrovi su raspirivali žar, a nekoliko dana iza toga su plamenovi požara, poznati kao Bijela kadulja i Zmajeva Bravo vatra, planuli na površini većoj od 200 kvadratnih kilometara. (Nezamislivo površina od 20x10km). Uništeno je više od 70 zgrada, uključujući administrativne zgrade i centre za posjetioce, brojne male kućice, a najznačajnija je historijska Grand Canyon Lodge iz 1937. godine.

(focus)

(NovaSloboda.ba)

Poraz Veleža na startu sezone

 



FK Sloga – FK Velež 2:1 (2:1)

Stadion: Stadion Luke – Doboj
Gledalaca: 750
Glavni sudija: Antonio Tomić (Krešev)
Strijelci: 1:0 Tatar (16′), 1:1 Lauš (35′), 2:1 Jović (39′)
Žuti kartoni: Tomašević (Sloga), Šturm (Velež)
Crveni karton: Tatar (Sloga 57′)

FK Sloga Doboj: Erić, Omić, Predragović (Kozar 75′), Tomašević, Milanović, Tatar, Savić (Dejanović 91′), Kunić (Mandić 68′), Mekić (Hasanović 75′), Jović, Varga.
Trener: Vule Trivunović

FK Velež Mostar: Dizdarević, Šerbečić, Hrkać, Šarić, Karjašević, Đurić (Haskić 60′), Šturm, Mešić (Milak 60′), Nukić (Pidro 13′- Antonić 24′), Ziljkić, Lauš (Raca 60′).
Trener: Goran Sablić  


Sloga, s igračem manje, savladala bezidejnog Veleža

Sloga Doboj je u premijernoj utakmici WWin lige BiH, koja se igra u novom formatu od 10 timova, savladala bezidejnu ekipu Veleža. Uspjeh domaćih je tim veći jer su od 58. minute igrali s igračem manje, pošto je Tatar dobio direktan crveni karton.

Domaći su bolje ušli u utakmicu i već u 16. minuti došli su u vođstvo. Poslije udarca Mekića, slabo je intervenisao golman Dizdarević, na odbijenu loptu natrčao je Tatar i poslao je mrežu.

U 35. minuti, Velež je izjednačio golom Lauša, koji je odličnim udarcem savladao Erića.

Samo pet minuta kasnije, domaći su ponovo došli u vođstvo. Lijepu akciju Savića, golom je završio Toni Jović za zasluženu pobjedu svog tima.

U 58. minuti, direktan crveni karton dobio je Benjamin Tatar, ali Velež nije uspio da iskoristi brojčanu prednost i Sloga je došla do punog plijena.

(sport)


Centralna manifestacija obilježavanja 27. jula – Dana ustanka naroda BiH

 


U povodu 27. jula – Dana ustanka naroda Bosne i Hercegovine, Savez antifašista i boraca NOR-a u Bosni i Hercegovini danas u Gornjem Vakufu – Uskoplju, na obnovljenom Partizanskom groblju organizuje Centralnu manifestaciju za Bosnu i Hercegovinu u povodu ovog važnog datuma u istoriji Bosne i Hercegovine.

Kapitulacijom Kraljevine Jugoslavije 1941. godine i njenom okupacijom i komadanjem za njene narode nastupio je period nezapamćenog fašističkog terora. Na poziv i u organizaciji KPJ, podignut je opštenarodni antifašistički ustanak, koji je u BiH počeo 27. jula oružanim napadom ustanika na Drvar i Bosansko Grahovo, koji su isti dan oslobođeni od domobrana i žandarmerije. Ovaj datum uzet je kao Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine protiv okupatora.

Do 1992. godine, obilježavao se kao jedan od najznačajnijih datuma i događaja u istoriji BiH. Danas je to zaboravljen datum i obilježavaju ga članovi Saveza antifašista i boraca NOR-a, te drugi antifašisti.

“Cijeneći da ideje antifašista iz 1941. godine, ideje slobode, jednakosti i socijalne pravde, jesu univerzalne ideje i ideje za kojima stremi i danas najveći broj građanki i građana Bosne i Hercegovine smatramo našom dužnošću skrenuti pažnju na tu činjenicu, jer partizanska borba i njihovi ideali rezultirali su slobodom i obnovom državnosti naše domovine nakon viševjekovnog zatiranja njenog identiteta.

U ime toga, svim antifašistima, te građankama i građanima Bosne i Hercegovine čestitamo 27. juli – Dan ustanka naroda BiH.

U vremenu kada su temeljne vrijednosti ustanika od prije 84. godine ponovo ugrožene, ovo je pravi trenutak da pozovemo sve Bosance i Hercegovce da se nadahnu odlučnošću ustanika iz 1941. godine i danas, demokratskim sredstvima, ponovo osvoje uskraćene slobode, jednakost i socijalnu pravdu.

Istovremeno, zahtijevamo od svih organa vlasti i svih političkih subjekata u državi da sa punom istorijskom odgovornošću uzmu sudbinu ove zemlje u svoje ruke i prioritetno počnu ispunjavati sve zadane nam uslove za kandidatski status za EU.

To će automatski zaustaviti sve ideje, želje i planove onih koji nam žele nametati bilo kakva rješenja suprotna duhu bosansko-hercegovačkog društva.

U protivnom, na dan ustanka iz 1941. godine, ne preostaje nam ništa drugo do odgovoriti na nedjelovanje našim djelovanjem.

Sve to ćemo glasno i konkretno u našim porukama iz Gornjeg Vakufa – Uskoplja reći i pozvati na akciju”, poručuju iz SABNOR-a BiH.

Pored svečarskog dijela danas će se uručiti i nagrade “Pobjednik”, plakete “27. juli” i Zahvalnice SABNOR-a u BiH istaknutim pojedincima i kolektivima, koji su svojim radom i angažmanom promovisali antifašističku misao i djelo.

(NovaSloboda.ba)

-;-



UABNOR Mostar

U susret skokovima sa Starog mosta – crtice o skokovima iz starih putopisa i štampe

 





1. Evlija Čelebija -- “Seyahatnâme”, 1664

"Otkako je sazidan ovaj visoki most, otada ovamo dolaze neki veziri, prvaci i visoki dostojanstvenici da ga vide. I sjedeći u čardaku, promatraju kako mnoga smiona djeca stoje spremna na ivici mosta. I kad se zatrče i skoče s mosta, padaju dolje u rijeku i lete u zraku kao ptice praveći svaki od njih neku posebnu vrstu akrobacije. Jedni skaču strmoglav, drugi sjedeći alaturka, a neki opet skaču u vodu udvoje, utroje i odmah srećno izlaze na obalu uspinjući se uza stijene, i dolaze gore na kraj mosta i primaju darove vezira i prvaka"

2. Moriz Hörnes -- “Dinarische Wanderungen, Cultur und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina”, 1894

“Neretva je ovdje tako duboka da se hrabri momci odvažuju da za malu naknadu, s najviše tačke mosta, visoke devedeset stopa iznad površine vode, skoče na glavu u rijeku koja juri. Pravi podvig koji izaziva jezu čak i odvažnim plivačima, kada s ove vrtoglave visine pogledaju dolje među kamene gromade u uskom koritu rijeke.”

3. „Muško pjevačko društvo u Mostaru“ – novine „Bošnjak“, 1894

“Poslije objeda izletnici se rastrkaše gradom, da vide šta je vrijedno pogledati. Izmegju ostaloga osobito je stara ćuprija, sagragjena u prvo vrijeme provale Osmanlija u našu domovinu, zanimala mostarske gostove, koji se živo čugjahu, čuvši, da djeca za deset novčića skaču sa vrha ćuprije u vodu.”

4. Anton de Waal – “Reisebilder aus Bosnien”, 1895

„Pristup mostu s obje strane je kroz stare odbrambene kule. Vlasti Mostara stale su ukraj smionoj zabavi mladih, koja se sastojala u tome, da su dječaci skakali s vrha mosta, s visine oko 20 metara, u dubinu bijesne Neretve ispod mosta.”

5. dr. Mihailo Polit-Desančić -- “Putne uspomene”, 1896

“Siđem se od srpske crkve opet u varoš i uputim se znamenitom starom mostu preko Neretve-onom mostu od kojeg je i Mostar svoje ime dobio. To je most vrlo visok, a Neretva je tu vrlo duboka, pa se nađe ipak koji detić da skoči sa velike visine mosta u Neretvu pa da ispliva.”

6. dr. Ante Tresić Pavičić -- “Bosna i Hercegovina-Putopisne crtice”, novine “Dom i sviet”,1896

“Neretva je pod mostom veoma duboka, pa su djeca sa najveće visine mosta ljeti skakala u nju, da se kupaju, na užas prolaznika. Da zaprieči nesreće, vlada je dala ograditi most na vrhu s jedne i s druge strane oštrom željeznom pregradom, i tako sad ne mogu djeca skakati, od straha da se ne nabodu na šiljke.

7. Julije Kempf -- “Putopisne crtice iz Bosne i Hercegovine-od Save do Adrije”, 1898

“Jednom mu je samo zaprijetila pogibelj od poplave, ali je ipak ostao čitav. S njega su znali dječaci kod kupanja skakati u duboku Neretvu, dok tu pogibeljnu šalu nije oblast zabranila.”

8. Milena Preindlsberger Mrazović -- “Bosniches Skizzenbuch”, 1900

“Ipak, Neretva zaslužuje posebnu pohvalu za ljepotu, koju ona osobito poklanja prilikom pogleda odozgo, s vrha mosta. Ona je ispod mosta duboka, djeca se zabavljaju skačući s mosta, uživajući na raznovrsnim formacijama obale. Neretva se provlači kroz horizontalno slojevite stijene, dijeli naizgled slobodno stojeće plutajuće plaže, formira grebene i pećine, kopa galerije i povlači velike gromade u korito, a njeni talasi ponekad šume, a ponekad huče.”

9. Blažena Křížková -- “„Tři obrázky ze slovanského jihu/Den v Mostaru”, novine „Nové pařížské mody”, 1901

“Prelazimo most, koji nadvisuje Neretvu jednim smjelim lukom. To je opet djelo Rimljana koji su vladali svijetom. S najviše tačke visokog luka, dječaci ljeti skaču u Neretvu. Za novčić koji mu je dao stranac, usuđuje se skočiti u dubinu od 20 metara. Ali mostarski policajac to ne smije vidjeti.”

10. Novine “Osvit”, 1907

“... skakanje u Neretvu sa Starog mosta opet je počelo. Ozbiljno opominjemo one kojih se to tiče, da već jednom stanu na kraj, jer je upravo nelijepo vidjeti one što skaču ...”

11. Dušan Mil. Šijački -- “S Avale pod Lovćen-kroz Bosnu i Hercegovinu”, 1910

“Stao sam na sred mosta i posmatrao kako sumorna Neretva huči udarajući od svoju kamenitu obalu i stenje u samom koritu, koje zadržava brzu vodu i praveći male slapove pruža lepu sliku. Korito Neretve, kada ga posmatrate sa mosta, čini se kao provalija. Pa ipak se čila mostarska omladina ne ustručava, da sa te visine, pri kupanju, glavački skače u reku. Takvi vratolomni skokovi najmiliji su sport mostarske srpske mladosti i iako je to, iz opravdanih razloga, policiski zabranjeno.”

12. Novine “Česká hospodyně-illustrovaný časopis rodinný”, 1913

“Šetamo glavnom mostarskom arterijom zvanom “Glavna ulica” do antičkog mosta iz rimskog doba. Ovaj spomenik stoji 19 m iznad površine hladne smaragdno-zelene rijeke Narente. Nekoliko muslimanskih "dječaka" trčkara okolo i nerazumljivim riječima nudi skok s mosta u zeleni tok zamamne Narente, koja svoje vode valja preko golemih gromada, a za mali bakšiš.”

13. Ignat Herrman – “Na čerstvem vzduchu, drobne vzpominky z minulosti”, 1913

“Razumije se da nas je doveo i do takozvane „rimske“, a zapravo turske ćuprije, koja se pruža u jednom luku dvadesetak metara iznad rijeke Neretve. Ovdje nam je ispričao kako su dječaci skakali sa mosta za puki krajcer, bacali se u prozirnu vodu dole u dubinu, a turisti su neumorno bacali krajcere u rijeku da se nagledaju ovog vratolomnog pozorišta. Ali sada su te stvari zabranjene, pa mališani samo mole za krajcere.“

14. Novine “Hlas národní obrany-Vojenský list”, 1924

“Preko Neretve vodi "stari rimski most", veličanstvena je to građevina, ali je ipak iz vremena turske vladavine, iz 1566. godine. Ispod mosta Neretva je sužena, i često jedva da teče između ogromnih stjenovitih gromada. Djeca skaču s mosta u rijeku pred strancima za malu nadoknadu.”

15. “Sezona kupanja i žega” - novine “Jugoslovenski list”, 1927

“Obala Neretve je posjećena mnogobrojnim svijetom bez razlike spola, a naručito je živo oko Starog mosta, pod kojim se kupa svaki dan nekolike stotine muškaraca i ženskinja. Priča nam kafanar koji u blizini mosta drži svoju kafanu, da je za njegov posao isplatnija jedna ljetna sezona, nego sve tri druge, dok je kod drugih obratno. Stari most, koji je visok 19-20 metara pun je svjetine, koja uživa gledajući, kako neki kupači skaču sa mosta uprkos tolike visine.”

16. “Filmska snimanja u Mostaru”- novine “Vreme”, 1927

“Juče je jedna njemačka filmska družina snimala interesantne delove grada Mostara i okoline. Četiri puta je snimljen jedan dečko koji je skakao u Neretvu sa mosta iz visine od 30 metara.”

17. “Dječak kojeg je štitio Allah”- iz njemačkih novina, 1931

“Prilikom njegovog boravka u Jugoslaviji naš izvjestilac je posmatrao jednog mladog Muslimana u Mostaru, kako skače sa 25 m visokog Rimskog mosta u tekuću Neretvu. Naš fotograf želio je ovaj smjeli skok uhvatiti kamerom, a momak se izjasnio da je spreman ponoviti skok za 5 dinara (25 pfeninga). Samo što ovo umjetničko djelo nije bezopasno, jer je Neretva na ovom mjestu prilično plitka, i skakač mora biti siguran u sebe da iz divlje rijeke izroni prije nego što dotakne dno.

Na pitanje da li se plašio ovakvog skoka mladić je odgovorio: Allah me štiti! I krenuo prema mostu bez oklijevanja, da izvede još jedan skok. Fotograf je napravio ovu sliku mladog Muhamedanca, kojeg je Allah štitio za 25 pfeninga."

18. “Stari most u Mostaru”-novine “Novi behar”, 1931

“1669. godine dođe u Mostar jedan pehlivan “imenom i ličnošću Šahin (soko)”, prebaci konop s jedne kule na drugu i pređe po njemu sa svojim učenicima. Bio je iznad Neretve 50 metara. Postoji o tome pjesma od 20 distihona, koju je spjevao suvremenik toga događaja Husami (Husejn Čatrnja), a i narodna pjesma o tome govori.

Danas nema pehlivana (ekvilibrista) koji bi prelazili preko konopa na tolikoj visini (na našoj slici se vide obje kule), ali ipak ima djece, koja ljeti, kada “zvizdan” upeče, skaču s mosta u Neretvu da se rashlade.”

19. “Švedski princ Eugen u Mostaru”-novine “Vreme”, 1937

“Posle toga princ Eugen izrazio je želju da razgleda znamenitosti i lepote grada, pa je u društvu dopisnika “Vremena” posetio stari rimski most. Nekoliko kupača doznavši da se princ Eugen nalazi na mostu, izveli su nekoliko lepih skokova sa mosta u vodu, sa visine od nekih 20 metara.”

20. “Et spring for 2 dinara-Skok za 2 dinara”- danske novine “Nordjyllands Social-Demokrat", 1937

"Fotografija je iz Mostara u Jugoslaviji, gdje mladići zabavljaju turiste skačući u rijeku Neretvu sa prelijepog Rimskog mosta. Cijena da vidite skok je 2 dinara."

21. “Kroz osiroteli Mostar”- novine “Pravda”, 1937

"Mostarske "liske" su postale čuvene..."Liska", u stvari, znači isto što kod Podgoričana "cikotić", kod Sarajlija "jalijaš" ili kod Splićana "mulac".

Mostarska "liska" prilazi putniku i zaustavlja ga bez obzira na bon-ton. Ponudi se za pratioca kroz grad...Pritom obeća da će putniku pokazati ono što nije "beli ni u snu vidio". Ako pristanete odvešće vas do Starog mosta, koga od vode razdvaja visina od 33 metra. Bez obzira na godišnje doba, "liska" će se ponuditi da skoči sa vrha mosta u vodu i da za pet minuta opet bude kod vas, samo ako pristanete da mu date "honorar". A on nije suviše skup. Tražiće vam u zimsko doba 10 dinara, u proleće i jesen 5 dinara a za vreme leta svega 2 dinara. Od toga on živi. Od njegovog vratolomnog skakanja sa 33 metra visine u hladnu Neretvu često puta se izdržava i neka stara i iznemogla žena ili starac-roditelji našega "liske".

Ali...Mostar se zabavlja...Plava Neretva protiče uvek istim tokom i peva istu pesmu."

22. “Turisti filmuju naše kupače koji skaču sa mosta” – novine “Jugoslovenski list”, 1939

“Jučer je doputovala u Mostar jedna grupa turista iz Njemačke, koji nose sobom aparate za filmovanje. Ova grupa turista zadržala se u toku dana duže vrijeme na mostovima u gradu s kojih naši omladinci-kupači skaču u Neretvu smjelo i odvažno, filmujući pojedine akrobatske momente.”

23. “Hercegovina i Hercegovci-Mostar”- novine “Vreme”, 1940

“Svi su dobri plivači, jer u hladnoj i brzoj Neretvi ne samo što treba biti dobar plivač nego i zdrav, da ga ne uhvati grč, da ga ne zahvati vir, da ne udari od kamenje, kada skače sa hridina, kada ih preskače po nekoliko metara…Kada se penje na Stari most i skače u Neretvu sa visine, koliko mi se čini, od sedamnaest metara…I ništa mu! Opklada je litar rakije!

24. “Yugoslavia, between East and West” - “The National Geographic Magazine”, 1951

“U Mostaru, koji nalikuje oazi, zatekli smo gomile ljudi okupljene uz glavni gradski most, kako gledaju odvažne mladiće u kupaćim gaćicama, koji iznova i iznova poniru sa njegove ograde u brzu rijeku dole ispod.”

25. “Arena smelih” – magazin “Tempo”, 1966

“I tako od 1664. godine kad je putopisac Evlija Čelebija na stranicama svog “Putopisa” zapisao nekoliko redaka o nekoj posebnoj vrsti akrobacije smione mostarske dece na obalama Neretve, iz godine u godinu, svakolg leta, kraj ograda dva mostarska mosta smjenjivale su se generacije odvažnih skakača u vodu.

Na toj mostarskoj arena smelih nastupali su, Jure Milas, Neđo Milivojević, Nazif Sefić, Omer Koluder i drugi predratni skakači. Kas su se oni počeli povlačiti sa ograda mostarskih mostova, njih su u izvođenju te neviđene atrakcije nasledili mladi entuzijasti: Neđo Šešeljević, Sekula Mučibabić, Vlado Cvitanović, Emir Balić, Šemsudin Čatrnja, Rajko Glogovac i drugi. Stasali i ponikli pod žarkim hercegovačkim suncem i strmim obalama Neretve, uz njih su počeli učiti veštini skokova u vodu poletarci: Dragan Zovko, Mirsad Pašić, Mugdim Kazazić, Mujo Guzin i desetine drugih mostarskih dečaka koji su se jednog dana proslavili sa veštim i odvažnim skokovima u vodu.

A kada je prije sedam godina Brodarsko društvo u Mostaru preuzelo patronat nad tom u Evropi jedinstvenom sportskom priredbom i svake godine na Dan borca organizovalo takmičenje skokova u vodu, na glavu i noge, most Maršala Tita bi tih dana postajao stecište nekoliko hiljada građana Mostara. Sa velikim oduševljenjem, publika bi pratila to takmičenje i divila se smelosti mladića.”

26. “Jeste čovjek kao ptica”- novine “Sloboda”, 1971

“U pauzi skokova da čujemo nekog od prisutnih. Evo šta kaže 54-godišnji Mostarac, Salko Begović, vidno obradovan:

-Ovi mladići dobro skaču, ali i u moje vrijeme, tamo negdje 1932-1933 bilo je dobrih skakača. Samo kad se sjetim rahmetli Džemala Voljevice ili Neđe Milivojevića zvanog Ruka. Trebalo je njih vidjeti kada su skakali.”

(prevodi: Armin Džabirov)

fotografije: skok sa Starog mosta, 1931. godine; skok sa Starog mosta, iz danskih novina-“Nordjyllands Social-Demokrat", 1937; Omer Prašljivić i Emir Balić, 1960-ih (Aida Prašljivić)

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago


(CidomTeam/20250715)

Samstag, 26. Juli 2025

Praznik žetve

 


Ukrajina je jedan od najvažnijih svjetskih proizvođača i izvoznika pšenice, a poljoprivreda je ključni izvor prihoda. Nakon početka rata 2022. godine, žetva je opala, ali uprkos stalnim ruskim napadima i miniranim poljima, ona i dalje dostiže oko 80 posto svog predratnog nivoa. Dovoljan razlog da ovi Ukrajinci u tradicionalnim nošnjama proslave tradicionalni praznik žetve pšenice u muzejskom selu u blizini Kijeva sredinom jula.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)

U nedelju tradicionalni 459. skokovi sa Starog mosta

 



Tradicionalni 459. skokovi sa Starog mosta održaće se u nedelju 27. jula s početkom u16 sati. Očekuje se nastup više od 40 skakača iz Bosne i Hercegovine i regiona, a ove godine će, za razliku od prethodnih, skakati i skakači iz Hrvatske i sa Kosova. Uz centralni događaj, u sklopu manifestacije će se i ove godine organizovati turnir u tavli, koji će započeti u subotu, a završiti u nedelju ujutro, dok je za kraj kompletnog programa predviđena bakljada na mostu, u nedelju u 22 sata.

Skakače će ocjenjivati stručni žiri u sastavu Alica Jakirović, Branko Bogičević, Semir Drocić, Samir Zukanović – Lile i po prvi put Alija Ajanić. U revijalnom dijelu će nastupiti skakači veterani i gosti iz susjednih zemalja.

„I ove godine žiri čine bivši skakači, nekadašnji šampioni skokova, od kojih su trojica već uspješno ocjenjivali takmičare. Manifestacija ponovo ima međunarodni karakter, doći će nam prijatelji iz Crne Gore, Slovenije, Srbije, Hrvatske i sa Kosova, tako da očekujemo da će biti velika konkurencija“, kazao je predsjednik Kluba skakača “Mostari“ Lorens Listo.

Zahvalio je institucijama i kompanijama koje su podržale organizaciju Skokova. To su Turistička zajednica Kantona Sarajevo, Red Bull, Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoline HNK-a, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a, Ministarstvo privrede HNK-a, BH Telecom, BH Pošta, Coca Cola, Fortuna tours, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Grad Mostar, Sportski savez Grada Mostara, Turistička zajednica HNK-a, Turistička zajednica Grada Mostara, Sarajevo osiguranje, Mikrokreditna fondacija Lider, Hercegovina auto i HA hotel.

Medijski partneri su FACE televizija, Radio Stari grad i Radio Mix. I ove godine, skokove će direktno prenositi FACE televizija. Cijena ulaznice je 10 KM.

(NovaSloboda.ba)