Na društvenim mrežama se prethodnih dana pojavilo nekoliko slika koje prikazuju cvjetanje ljubučice, beharanje i pupanje voćki.
Narodni običaji i vjerovanja o cvjetanju voća u kasnu jesen su različita, ali u svakom pogledu izazivaju znatiželju.
Neka od vjerovanja u vezi sa tim predviđaju zimu koja će biti jaka, hladna i oštra.
Na slikama: Ljubičica na Buni kod Mostara (Vinka), behar voćki u Morugi (Fadil) i pupanje cvijeta hadžibeg u jednoj mostaskoj avliji (Ibrahim).
(spagos)
Godišnja rasprodaja koju svi jedva čekaju s spiskom za kupovinu otkako je internet šopinga, brzinom munje se proširila iz Amerike na ostatak svijeta. Iako gotovo da nema onoga koja ne zna što je i kad je Crni petak, malo ko zna kako je crni petak nastao i zašto se baš zove crni.
Crni petak 2021.
Svake godine najpoznatiji dan za kupovinu je u novembru, a ove godine je to 26.11.
Kako je Crni petak započeo?
Termin Crni petak u početku se povezivao s financijskom krizom, a ne kupovinom i rasprodajama. U petak 24. septembra 1869, došlo je do velikog pada tržišta zlata u Americi, što je uzrokovalo sveopštu recesiju, a taj petak nazvan je crnim petkom. Međutim, kasnije Crni petak kao dan za šoping postaje mnogo popularniji od istorijeskog događaja u devetnaestom stoljeću, te crni petak postaje oznaka za šoping dan, Black Friday ili Crni petak, kada se veliki broj trgovaca odlučuje za rasprodaje, a kupci kupuju velike količine robe.
Jedna teorija kaže kako je taj Crni petak nastao kada su trgovci primijetili da nakon američkog praznika Dana zahvalnosti, nitko ništa ne kupuje, te da su se trgovci našli u „crvenom”, i taj pad je bio toliko izražen da su te dane lokalno počeli nazivati „crni dani” za trgovce. Stoga su u petak poslije Dana zahvalnosti počeli davati ogromne popuste, da bi povećali prodaju, a kada su kupci shvatili da ih nakon Dana zahvalnosti očekuju velika sniženja, počeli su na njima kupovati sve i svašta, uključujući čak ono što im treba za Božić i praznike.
Druga teorija ili objašnjenje naziva crni petak kaže kako pojam crni petak datira iz šezdesetih godina kada je policija u Philadelphiji počela koristiti izraz „crni petak” kako bi objasnila trku i haos, krajem sedmive, nakon Dana zahvalnosti, kada bi veliki broj turista i stanovnika ruralnih područja došao u grad i započeo svoju kupovinu za praznike.
Fenomen Crnog petka
Novembarska rasprodaja razvojem komunikacija brzo se proširila globalno, te gotovo da nema trgovca na svijetu koji ne razmišlja o tom danu i kako ugodno iznenaditi svoje kupce. Uz SAD, Veliku Britaniju, koncept Crnog petka proširio se globalno u gotovo sve države, uključujući Brazil, Indiju, Francusku, Njemačku i sve druge države.
Na primjer u Kini slave svoju verziju Crnog petka na svoj šoping praznik 11. novembra, koji nazivaju Singles’ Day. U originalu nastao kao protivteža Valentinovu, Danu zaljubljenih, a kasnije je postao najveći šoping događaj.
U Meksiku ga nazivaju El Buen Fin, što bi značilo dobar kraj, ali u većini drugih država sačuvao je prevod originalnog naziva Crni petak.
Ipak, gotovo sve države, ne uključuje baš sve države svijeta, jer se neke države odupiru konzumerizmu i ne podstiču rasprodaje na taj dan.
Je li “crni novembar” novi Crni petak?
Posljednjih par godina fenomen Crnog petka se toliko proširio da se popusti pod nazivom Crni petak oglašavaju kroz cijeli novembar, pa sve do Božića i završnih prazničnih rasprodaja. Povećani zahtjevi potrošača i takmičenje među trgovcima doveli su do poplave „crnih petaka” i pravog haosa u kojem se ne zna ni što je crni petak, ni kad je crni petak.
Broj promocija koje se nazivaju „crni petak” kroz posljednjih nekoliko godina se udeseterostručio, pa ne čudi da se već koristi pojam „crni novembar”. Ovaj trend se nastavio već i u ovoj godini, pa se već sredinom oktobra počelo sa promotivnim popustima naziva Crni petak ili Black Friday.
Opirali se konzumerizmu ili ne, ljudi su shvatili kako je crni petak odlična prilika za povoljan šoping, pa svi koji imaju neke želje koje izlaze iz okvira njihovog budžeta, vrijedi pričekati Crni petak i provjeriti može li se proći malo povoljnije.
(podsjetimo.covermag)
(spagos)
Dramskim muzičko-plesnim performansom “Jedna si jedina, Bosna i Hercegovina” osnovne i srednje škole Grada Mostara obilježile su u srijedu naveče Dan državnosti BiH.
Svečanost je održana u Narodnom pozorištu, a u njoj su učestvovale 22 osnovne i srednje škole Mostara, Centar “Los Rosales” i Muzička škola I. i II. stupnja.
“Svi učestvuju u jednoj prekrasnoj pozitivnoj priči i jako je lijepo vidjeti toliko mladosti, toliko kreativnosti koje posvećuju svojoj domovini, Bosni i Hercegovini. Djeca će pokazati tu svoju ljubav, svoja visoka umijeća kroz stihove, ples i muziku i mislim da će poslati jednu ovako lijepu priču o Mostaru i BiH, zajedništvu, pozitivizmu i unapređenju našeg života i suživota”, kazala je uoči svečanosti direktorica Četvrte osnovne škole Mostar Seada Kuštrić.
Ministar obrazovanja HNK-a Rašid Hadžović naglasio je kako je čast i Ministarstvu i njemu kao ministru što su osnovne i srednje škole Mostara organizovale ovakav jedan program, koji će prezentirati u povodu Dana državnosti BiH.
“Naša domovina BiH zaslužuje da se redovno obilježavaju i podržavaju svi oni značajni datumi koji utiču na svijest naše djece, kako bi ona i u budućnosti čuvala tradiciju BiH kao države svih njenih naroda”, poručio je ministar Hadžović.
Mladi violinista Antonio Šarić, koji je jedan od učesnika programa, izrazio je nadu kako će se njegova numera na violini svidjeti mnogobrojnoj publici.
“Sviraću treći stavak Vivaldijevog ljeta. Pripremam to otprilike od početka ljeta, trudio sam se i nadam se da će vam se svidjeti”, poručio je.
(NovaSloboda.ba)
Učenici osnovne škole "Mujaga Komadina" iz Mostara su, povodom Dana državnosti, snimili pjesmu 'Zemljo naša vječna i jedina', za koju je snimljen i spot.
"Svake godine naše škola pripremi bogat kulturni program povodom Dana državnosti.
Ove godine zbog poštivanja epidemioloških mjera odlučili smo da na drugačiji način obilježimo jedan od najznačajnih datuma u historiji Bosne i Hercegovine. Spot je sniman na više lokacija na području Mostara, Stoca, Blagaja i Počitelja.
Naša nastavnica Belma Jazvin Serdarević je maestralno pripremila učenike koji su u Muzičkom centru Pavarotti snimili pjesmu.
Prelijepi kadrovi djece koja pjevaju pjesmu čistog srca, ostavit će vas oduševljenim.
Zahvaljujemo se svim pojedincima i institucijama koji su nam pomogli na bilo koji način", poručeno je iz ove škole.
Naziv pjesme: Zemljo naša, vječna i jedina
Snimatelj: Harun Pilav
Muzika i tekst: Emir Mejremic i Adela Sabic;
aranžman: Emir Mejremić
link za pjesmu:
(spagos)
Na današnji dan, 25. novembra 1943. godine održano je prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) u Mrkonjić-Gradu.
Na tom zasjedanju donesena je odluka o obnovi državnosti BiH, te se na taj dan slavi Dan državnosti BiH.
Naime, potvrđene su historijske granice, koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne, te je Bosna i Hercegovina definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.
Bosna i Hercegovina je tada obnovila svoju državnost, izgubljenu 1463. godine kada je potpala pod upravu Osmanskog carstva. Sve do tada, narodi BiH nisu živjeli u samostalnoj državi.
Zasjedanje ZAVNOBiH-a, kojem su prisustvovali istaknuti predstavnici Srba, Hrvata, Bošnjaka i nacionalnih manjina, definiralo je BiH kao jedinstvenu i nedjeljivu državu u kojoj će svi narodi imati ista prava, odnosno da BiH neće biti "ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska", zbratimljena zajednica svih njenih naroda.
Zaključci sa zasjedanja ZAVNOBiH-a potvrđeni su na drugom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) u Jajcu 29. novembra 1943, a nakon oslobođenja 1945. godine, Bosna i Hercegovina je dobila grb i zastavu, koji su bili njeni simboli sve do 1992. godine.
Referendumom za nezavisnost održanom od 28. februara do 1. marta 1992. godine u skladu sa standardima međunarodne zajednice, BiH je obnovila svoju nezavisnost i od 20. maja 1992, postala je ravnopravnom članicom UN-a, kada je i postavljena zastava s ljiljanima ispred sjedišta UN-a na East Riveru u New Yorku.
Uslijedila je agresija na našu zemlju i rat za njezinu odbranu okončan je Općim okvirnim sporazumom za mir, parafiranim 21. novembra 1995. godine u Daytonu.
Nažalost, danas se 25. novembar obilježava samo u Federaciji BiH, dok zvaničnici Republike Srpske ovaj datum svake godine iskoriste da podcrtaju kako su za njih granice Bosne i Hercegovine određene na zasjedanju ZAVNOBiH-a prestale postojati Dejtonskim sporazumom 1995. godine.
Tako je Ustavnom sudu BiH ove godine upućena apelacija iz NSRS-a za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine i Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Republike Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 6. jula 2017. godine u potpunosti odbacio ove zahtjeve.
Sretan nam Dan državnosti!
Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine saznala je rivale u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo koje se igra u Australiji naredne godine, a izabranice Gorana Loje igrat će u grupi protiv Japana, Kanade i Bjelorusije.
Nakon fantastičnog nastupa na Evropskom prvenstvu proteklog ljeta i osvojenog petog mjesta košarkašice BiH su se izborile za kvalifikacije koje nam mogu donijeti premijerni nastup na Svjetskom prvenstvu.
U kvalifikacijama će nastupiti najboljih 16 selekcija planete i tu će biti podijeljene u četiri grupe. Naše košarkašice imaju veliku šansu jer čak tri selekcije od četiri iz grupe idu na Mundobasket 2022. godine.
Žrijeb kvalifikacionih grupa održan je u švicarskoj Ženevi, a parove je izvlačila proslavljena srbijanska košarkašica Sonja Vasić.
Voljom žrijeba odlučeno je da košarkašice BiH igraju protiv Japana, Kanade i Bjelorusije.
Kvalifikacioni turniri će se igrati u tri grada, to su Beograd, Washington i Osaka, a kvalifikacije se igraju u februaru naredne godine. Svi mečevi bit će odigrani u terminu od 10. do 13. februara 2022. godine, a Svjetsko prvenstvo igra se u septembru u Australiji.
Grupe kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo:
Grupa A (Beograd): Srbija, Australija, Brazil i Južna Koreja.
Grupa B (Beograd): Francuska, Kina, Nigerija i Mali.
Grupa C (Osaka): Japan, Kanada, Bjelorusija i Bosna i Hercegovina.
Grupa D (Washington): SAD, Belgija, Rusija i Portoriko.
Daćemo sve od sebe da ostvarimo istorijski uspjeh
Selektor ženske košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine Goran Lojo s nestrpljenjem je očekivao današnji žrijeb kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Australiji naredne godine.
“Možemo biti zadovoljni, jer vidimo da je u žrijebu bilo težih grupa. To i dalje ne znači da nas ne čeka težak zadatak, jer sve ove ekipu su bolje plasirane na FIBA world ranking listi – Kanada je četvrta selekcija svijeta, Japan osma, a Bjelorusija jedanaesta. Mi smo tek na 27. mjestu, ali to i dalje na znači da nemamo šta tražiti u Osaki. Naprotiv, idemo tamo da damo sve od sebe i odigramo kako najbolje znamo te, nadam se, po prvi put u istoriji ostvarimo plasman na Svjetsko prvenstvo”, kaže selektor Lojo za zvaničnu stranicu KS BiH.
Prvu utakmicu u kvalifikacijama za SP naša reprezentacija igra protiv Bjelorusije, zatim slijede okršaji sa Kanadom i Japanom.
(sport)
Kit Orka (Orcinus orca) radoznalo viri iz talasa i pri pogledu na morskog orla konta: Kakva li si to ti čudna ptica? Orka traži isključivo samo haringe (Clupeidae) .
Svake jeseni kod Lofotenskih ostrva u severnoj Norveškoj, dolazi do jednog prirodnog spektakla. Tada ovi kitovi prate jata haringa, koje se potom presele u Vestfjord.
Sve to privlači stotine turista. I ovu ptica takođe.
Pametni bjelorepi orao (Haliaeetus albicilla) nada se takođe da će doći do svog ukusnog obroka.
(bams)
(Novasloboda.ba)
