Nula euro novčanica: Ima li je stvarno i čemu služi?

Ona izgleda kao prava euro banknota, ima tipične sigurnosne karakteristike, odobrena je od Evropske centralne banke (EZB), ali nije sredstvo plaćanja: 0 euro novčanica.

O čemu se radi?

Novčanica je ljubičaste boje, veličine novčanice od 20 eura, ima vodene žigove, bakarne trake, hologram, mikro slova, nevidljive boje, serijska slova, kontrolne brojeve kao i tipične motive zemalja EU. Sve kao i prava euro novčanica. Sve, ali nominalnu vrijednost od 0 eura.

Ideja o štampanju bezvrijedne novčanice potiče od Francuza Richarda Fallea. On je od aprila 2015. godine kod štamparije vrijedonosnih papira Oberthur, koja je licencirana štamparija francuskih euro novčanica, štampao stotine hiljada novčanica od 0 eura.

Štamparije se, pri tome, morala pridržavati svih pravila EZB, i osigurati da se ova novčanice, ipak, razlikuje od pravih.

Novčanice se prodaju u turističkim centrima preko prodajnih automata, kao i u muzejima. Posao ide veoma dobro, a nakon Francuske, od 2016. godine, novčanice su se pojavile u Njemačkoj, sa njemačkim motivima.

„0 euro novčanica nije sredstvo plaćanja. To je samo jedna reklamni geg, prodaje se kao suvenir, a služi djelimično za privlačenje donacija”, objašnjavaju stručnjaci.

Na primjer, u Zoološkom vrtu u Duisburgu prodaju se za 3 eura, a na njima su oslikane životinje iz ovog zoo. Prva izdanja od po 5 hiljada komada su već rasprodata. Slične akcije su provela i neka udruženja, koja su na novčanicama oslikala istorijske motive, a prihod od prodaje ide isključivo u svrhu održavanja i rekonstrukcije ovih objakata.

Neka ograničena izdanja su postigla toliku popularnost da su im se cijene popele i na nekoliko stotina eura.

Ovo su kolekcionarske stvari, a one dobijaju na vrijednosti, kada im je broj ograničen.

U međuvremenu, prodaja se proširila i u drugim evropskim zemljama, tako da su od 2017. godine dostupne i u Austriji, Holandiji, Portugalu, Luksemburgu, Švicarskoj, Italiji, Grčkoj i San Marinu, a uskoro će ih slijediti Litvanija, Slovačka i Vatikan.

(web)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Nešto više od straha i veselja

Oni se uvijek pojavljuju kao ukrštanje karnevala i noći vještica. Šareno i opušteno, sa lobanjama i skeletima. Ipak ,„Dia de los Muertos“ je nešto više od straha i veselja.

Meksikanci poštuju ovaj dan, Dan mrtvih, kako bi se prisjetili njihovih mrtvih, kao na slici u Mexico Cityju.

Prema jednom njihovom starom vjerovanju, mrtvi im dolaze u posjetu svake godine na kraju žetve, i to se proslavlja. Sa muzikom, plesom i žrtvenim ponudama.

UNESCO je ovu proslavu uvrstio na Listu nematreijalne kulturne baštine čovječanstva.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Tužni pogled

Ronioci i plivači reaguju sa najvećim respektom, ako se negdje u dubokim morima susretnu sa bijelom ajkulom. Sa 3,90 metara dužine, ona se ubraja u najveće morske grabljivice, a uz to, veoma je raspoložena da prva napadne.

Kada je fotograf Jacek Dybowski (52) ugledao ovu ajkulu u dubinama Crvenog mora, u blizini egipatskih Bratskih ostrva, kod njega se javio osjećaj sažaljenja.

„Jadna kreatura morala je patiti od veoma jakih bolova“, kazao je uz opis ove fotografije.

Jedan plastični dio, kao omča stezao se iza glave ajkule, i pri tome se duboko usjekao u škrge. Vjerovatno ajkula ovu omču nosi već godinama. Kako je riba rasla, omča se sve više urezivala u njeno tijelo. Da li je ovakav okovratnik relikt neke mreže, plastični prsten sa nekog broda, ili šlauf sa nekog ronioca, bilo je teško utvrditi.

Dybowski je sliku ajkule postavio u seriji fotografija o maltretiranju ajkula, kao opomenu vladama u svijetu, sa porukom da je konačno vrijeme da se one pobrinu za smanjenje bacanja plastičnog otpada u okeane.

Zapravo, fotograf je ajkulu želio osloboditi ove omče, ali mu se to dobro djelo, ipak, činilo preopasnim.

(focus)

(NovaSloboda.ba)

Sretan Dan državnosti Bosne i Hercegovine

Današnji dan, 25. novembar, se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Prvo zasijedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) je održano 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu.

Na tom zasijedanju je donesena odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene historijske granice, a Bosna i Hercegovina je definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.

Na današnji dan, 25. novembra 1943. godine, Bosna i Hercegovina je obnovila svoju državnost, koju je izgubila 1463. godine, kada je Bosna potpala pod upravu Osmanske imperije.

Nekoliko dana nakon toga, spomenuta odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasijedanju AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Jajcu. BiH je, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb.

Zaključak zasijedanja ZAVNOBiH-a je da je Bosna i Hercegovina tom odlukom definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava.

Na zasijedanju ZAVNOBIH-a potvrdilo je i izglasalo 247 vijećnika ZAVNOBIH-a svih bh. naroda.

(spagos)

Neuobičajene rentgenske snimke

Davnog 8. novembra 1895. godine Wilheim Conrad Röntgen otkrio je, po njemu nazvane, rentgenske zrake. Za to otkriće dobio je Nobelovu nagradu i promijenio način rada ljekara zauvijek.

Danas čak i umjetnici koriste rentgendske zrake, kao na primjer Nick Veasey, koji je sebi dao u  zadatak, sve moguće predmete i stvari snimiti rentgenom. Rezultati su fascinirajući.

Nadrealista Salvador Dali je 1936. godine kombinovao gipsani odlivak jednog jastoga sa telefonskim aparatom. Ovaj čudnovati eksponat nazvao je Jastog-telefon.

Kabriolet Volkswagen – buba sa spuštenim krovom dopustio je poglede duboko u unutrašnjost.

Pisaće mašine se danas ne susreću svakodnevno. Rentgenskim snimkom ovaj staromodni aparat pobudio je interes, a unutrašnje filigranske linije su jednostavno fascinirajuće.

Ovdje mala zagonetka? Šta bi ovo moglo biti? Džepni računar, digitron? Ili laptop? Ni jedno od ovog. Na slici je rentgenski snimak jednog iPhone 6.

Nick Veasey nije rentgenom snimao samo stvari, nego i žive ljude. Na slici je bivši gitarist grupe “Guns N’ Roses”, Slash, koji je ogoljen do kostiju.

Kao i ljudi, i roboti na snimcima izgledaju izuzetno.

Zupčanici slične filmske kamere ne vrte se već odavno. Međutim, ono što je unutra, zadivljuje.

Cvijeće je lijepo i bez rentgen aparata. Pod x – zrakama, ovaj Iris Silverado djeluje slikovito.

A kofer na ovoj slici očigledno pripada nekoj dami. Cipele sa štiklom, i ništa više, osim cipela.

A jedan motor Harley Davidson izgleda basnoslovno. Motorista sa kožnom jaknom i sunčanim napočalama, obaveznim uz ove motore, izgleda baš cool.

Elvis Presley, kralj Rock and Rolla, ni pod rentgenskim zrakama nije izgubio ni malo od njegove karizme.

Kakva mašina: motor Douglas zadržao je šarm svoga vremena i pod x – zrakama.

Jedna tipična Chanel ženska tašna? Pogledom u unutrašnjost, uz pomoć x zraka, čini se da je vlasnici tašne zaštita i sigurnost vrlo važna stvar. Pri tome se čini da u tašni nema ni helera.

Nekada neizbježan aparat za zabavu i razbibrigu, budi niz sjećanja. Radio kasetofon. Danas sve to, i još mnogo više, sadrži skoro svaki mobitel.

(web)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Transatlantski akt prijateljstva

Svakog dana na društvenim mrežama budu postavljeni milioni fotografija. Danas jedna od njih, iz digitalne kamere čuda, postavljena prethodnih dana.

Niklas Winter (29) ekstremni sportista iz Munchena, Njemačka, u američkoj saveznoj državi Utah pokazao je još jedan znak njemačko-američkog prijateljstva.

Na visini 500 metara iznad tla, balansirao je na 2,5 centimetara širokoj sajli razapetoj između dva zračna balona, u bojama zastava ove dvije zemlje.

(focus)

(NovaSloboda.ba)

Svetost svjetla

Sada nije vrijeme nošenja laterna niti paljenja svijeća, nego je vrijeme Ghee lampi i mirisnih dimnih štapića. Ghee je pročišćeni maslac od Ayurverde. Ghee je, istovremeno, i hrana i lijek.

Hindusi ovaj mjesec obilježavaju svietlom i postom, slaveći njihove bogove. Uveče jedu zajedno i mole se, kao na slici u Shri Shri Lokenath Brahmachar templu u Daki, Bangladesh. Tako je nazvan po svetom Baba Lokenathu, koji je baš u ovim krajevima doživio duboku starost od 160 godina, a  njegovim sljedbenicima propovjedao mudrost i ljubav.

Vjernicima je govorio: „Vi ne možete znati ko sam ja, ali molite za mene svojim srcem. I ja ću vas osloboditi svake bijede“.

(stern)

(NovaSloboda.ba)