Promocija knjiga „Perom i kamerom o Mostaru“ i „Stambol u Mostaru“ 14. augusta 2018.

U okviru manifestacije Mostarsko ljeto održaće se promocija dvije knjige: “Perom i kamerom o Mostaru”, autorskog trojca Tibora Vrančića, Smaila Špage i Ismaila Brace Čampare i “Stambol u Mostaru”, autora Tibora Vraničića.

Promocija knjiga će biti održana 14. augusta (utorak) 2018. godine u Centru za kulturu Mostar (Rade Bitange, 13) s početkom u 20:30 sati.

Prva knjiga “Perom i kamerom o Mostaru” je formata B5 tvrdog uveza, a koja na 267 stranica donosi veliki broj zanimljivih tekstova o Mostaru koje su napisali brojni inostrani putopisci s kraja 19. i početka 20. vijeka posjećujući naš grad. Svi ti utisci o Mostaru predstavljaju svjedočanstva jednog istorijskog vremena i želja je autorskog trojca sačuvati ih od zaborava.

Prvi je to pokušaj stavljanja na jedno mjesto brojnih putopisaca koji su posjetili Mostar. Putnik od prije stotinu i više godina nije bio kao današnji – što brže „protutnjati” nekom destinacijom. Onovremenom putniku nije bilo dovoljno samo nijemo posjetiti neko mjesto, usput pregristi nešto na brzinu i nastaviti dalje. Naprotiv, on se zanimao za način života ljudi, on je razgovarao s njima, posjećivao ih u njihovim domovima, očaravala ga je istorija zemlje u koju je došao, njihova kuhinja i običaji, on je primjećivao svaku malenu stijenu obraslu mahovinom, raspukli šipak, granu smokve koja je virila ponad nekog duvara, zelenu boju Neretve, obične ljude.

Uz to, u knjizi su obrađeni i brojni fotografi iz istog perioda (skupa s njihovim fotografijama grada) koji su kamerama ovjekovječili Mostar, te stoga knjiga predstavlja jedan amalgam ova dva žanra – putopisa i fotografije. Fotograf s početka dvadesetog vijeka je snimao likove i predjele prvim fotoaparatima i brižljivo čuvao staklene ploče, kako bi ih objavio u knjizi ili pokazao zemljacima, rušeći tako stereotipe koje je zapadni svijet stvorio prema ovoj zemlji.

Knjiga je, takođe, obogaćena brojnim fotografijama starog Mostara, pa stoga predstavlja uistinu jedno bogatsvo koje valja sačuvati za buduća pokoljenja.

Knjiga je posvećena nedavno preminulom članu autorskog trojca, Ismailu Braci Čampari, za čijeg života je obrađen najveći broj tekstova i fotografija u knjizi.

Druga knjiga “Stambol u Mostaru” je isto formata B5 tvrdog uveza koja na 137 stranica pokušava da starim tekstovima otrgne od zaborava neke manje poznate događaje koji su se dogodili u Mostaru prije više od jednog stoljeća. Tekstovi su prikupljeni iz brojnih starih knjiga objavljenih u prošlosti Mostara.

Namjera autora je pokazati jednu bogatu prošlost grada koja je sazdana od sitnih, naoko nevažnih stvari, ali koje su imale svoju rolu u tkanju povijesti grada. Ti događaji mogu biti koristan materijal za učenje iz prošlosti, za korist budućnosti, kako se neke loše stvari ne bi ponovile, a neke dobre uzele za primjer mlađim generacijama.

Tekstovi su obogaćeni kolor fotografijama starog Mostara koje je kistom oživio Miodrag Milićević, a rađene su na osnovu predloška starih originalnih fotografija Mostara. U odabiru tekstova autora su vodili sljedeći kriteriji: da budu zanimljivi, da otkrivaju nešto značajno ili da rasvjetljuju neku manje poznatu činjenicu, te je usto nastojao biti objektivan u izboru koliko god je to moguće.

(autori)

I na odmoru kapiten

30 stepeni Celzijusa. Uz to, tirkizno plavo more ispred Ibize, a pod nogama jedna charter jahta, koja košta 7.000 eura po danu.

Golman njemačke fudbalske reprezentacije Manuel Neuer pobrinuo se za dobar odmor. Vrlo je moguća da samo na ovakav način može zaboraviti blamažu koju je doživio na Svjetskom prvenstvu u Rusiji. Ispadanje nakon grupne faze takmičenja, uključujući 4 gola u vlastitoj mreži, znači istorijski najlošiji plasman njemačke reprezentacije na svjetskim prenstvima do sada.

Umjesto pobjedničkog pokala u ruci, Neuer se ispružio sa vidnim stomačićem, i u stilu Kipa sloboda iz New Yorka, držeći u ruci mobitel, želeći za vječnost obilježiti trenutak luksuza na 22 metra dugoj jahti „Pershimg Sensation 72“.

Ovaj izlet sa suprugom Ninom i grupom prijatelja dobro mu je došao.

Prethodna fudbalska godina, najbolje bi bilo reći, bila je za zaborav. Prvo je, zbog povrede ispao iz tima Bayern Munchena na nekoliko mjeseci, i mogao je samo gledati kako njegovi suigrači gube u Ligi šampiona i domaćem kupu. Nakon toga je slijedio SP desaster. Dobro je da Bundesliga počinje tek 24. augusta, kada za njega startuje i nova šansa.

Vjerovatno će do tada nestati i ovog stmačića.

(focus)

(NovaSloboda.ba)

Zadnje sekunde u životu mladog galeba

Slika prikazuje zadnje sekunde u životu jednog malog crnoglavog  galeba. Jedan mnogo veći tamnoleđi galeb dočepao se mladunčeta u nekom gnijezdu i ponio ga u kljunu.

Nakon krađe, za njim su poletila dva odrasla crnoglava galeba, vjerovatno roditelji mladunčeta. Akcija spašavanja nije uspjela, jer je galeb lovokradica još u letu progutao živo mladunče i okončao potjeru.

Svjedok ovoj drami iznad ostrva Farne  pred obalom Nordhumberlanda bio je škotski fotograf Laurie Campbell, koji je uz fotografiju napisao: „Sve je trajalo manje od minute, a onda se odjednom sve završilo“.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)

Lorens Listo pobjednik 452. skokova sa Starog mosta u Mostaru

Lorens Listo pobjednik je tradicionalnih 452. skokova sa Starog mosta, dok je Igor Kazić najbolji u skokovima na glavu.

Listo je 12. put uzastopno osvojio prvo mjesto o koš nedostaje samo jedna pobjeda da se izjači sa Emirom Balićem, koji je jedini 13 pza pobjeđivao.

Drugi u kategoriji skokova na glavu bio je Mustafa Šarić, a treći je Dino Bajrić.

Kao rijetko kada, pobjednik u skokovima na glavu odlučen je tajnim glsanjem, jer su Igor Kazić i Adis Boškailo imali po 110 bodova. Na kraju je pobjednik pehar pripao Kaziću. Drugi je Boškailo, a treće mjesto pripalo je Ediju Finku.

Na 452. skokovima sa Starog mosta učestvovala su 42 skakača, i to 24 skakača na noge i 18 na glavu – lasta.

(NovaSloboda.ba)

Neka nova Južna Afrika, slike razlika

Nadanja za jedan bolji život u Južnoj Africi bila su velika. Nove elite tolerišu korupciju, dok zemlja siromaši. Generacija Mandela je bila nada Južne Afrike. Odrasli su u slobodi. Ipak, danas se nalaze u sred korupcije i lošeg upravljanja. Siromašni su i zaboravljeni.

Slike u prilogu su napravljene na trkama konja u Durbanu, gdje se javlja novi gornji sloj, zajedno sa političarima zemlje. Na privatni party, kao ovaj sa slike, mogu ući samo oni koji plate ulaznicu od 500 eura.

Siromaštvo u međuvremenu zahvata i bijelce, i to sve više, kao djecu na slici u jednoj opštini u Johanesburgu.

Nelson Mandela je još uvijek posvuda prisutan, ovdje u kućicama u Ndevani, istočnoj provinciji. Tu se ništa nije promijenilo ni za cent.

Lina Deliwe je jedan od rijetkih koji se vratio u mjesto njegovog djetinjstva. Takođ, i jedan od rijetkih koji pomaže ljudima.

U jednom razredu u srednjoj školi u Ndewani ima i do 80 đaka. Nema skoro nikakve opreme, a nastavnici su veoma loše obrazovani.

Podjela na siromašne i bogate najbolje je vidljiva iz vazduha, kao što se vidi na slici, u zapadnom Johanesburgu.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Danas 452. skokovi sa Staroga mosta

Danas će se u Mostaru, s početkom u 16 sati, održati 452. tradicionalni skokovi sa Starog mosta.

Broj skakača još uvijek nije poznat, a znaće se nakon današnjeg liječničkog pregleda prijavljenih skakača.

Ovogodišnji žiri čine predsjednik Emir Balić, zatim Mirsad Deda Pašić, Alica Jakirović, Semir Drocić te Semir Kazazić, a ocjenjivat će se prilazak mostu, odraz, let, te upad u vodu.

Legendarni mostarski skakač Emir Balić izjavio je kako se “mostarska lasta” skače samo u Mostaru, a drži da je ona stvorena i datira još od riječi i zapažanja Evlije Čelebije za vrijeme njegova boravka u Mostaru.

Jedan od najboljih skakača sa Staroga mosta Lorens Listo kaže kako bi bilo poželjno da za vrijeme skokova ne bude snimanja dronovima ili bilo kakvih drugih ometajućih faktora, jer za skok je potrebna, kako navodi, grobna tišina, pogotovo ako se radi o skoku na glavu.

“Ukoliko bude dronova, postoji mogućnost da se skokovi zaustave sve dok se oni ne uklone”,izjavio je Listo, koji danas napada 12. titulu u kategoriji skokova na glavu. Rekord sa 13 pobjeda drži Emir Balić.

(Novasloboda.ba)

Otišla još jedna legenda: Oliver Dragojević

Poznati pjevač Oliver Dragojevič preminuo je jutros u Splitu u 71. godini života.

Dragojević je umro jutros u 5 sati u splitskoj bolnici, tačno godinu dana nakon što mu je dijagnosticiran rak pluća.

Vijest o smrti Slobodnoj Dalmaciji javila je porodica pjevača.

(NovaSloboda.ba)

U zemlji čudesa

Uprkos činjenici da ljudi jedu samo neke dijelove ovih životinja, u nekoliko kineskih trgovina uočeno je da u prodaju stavljaju ajkule u jednom komadu.

U određenim područjima zemlje kineska policija koristi guske kao alternativu psima. Kažu da ptice imaju izvrsnu viziju i sveukupno agresivno ponašanje.

Neki kineski gradovi stanicama podzemne željeznice imaju automate koji prodaju žive rakove u plastičnim kutijama koji se drže na stalnoj temperaturi od 5 stepeni.

Ako ste zaglavljeni u saobraćaju, možete nazvati servis koji će poslati dvije osobe. Jedan od njih će se pobrinuti za vaš automobil, a drugi će vas odvesti na motoru do željene destinacije.

Ponekad firme instaliraju zaštitne mreže oko zgrada kako bi spriječile pokušaj samoubistva.

Zbog visokog nivoa smoga širom zemlje, kineske trgovine prodaju bocu svježeg zraka u nekoliko različitih okusa.

Ubrzana gradnja dovela je do toga da postoji čitav niz gradova u kojima nema nigdje nikoga.

Ova šuma je dio UNESCO-ve Svjetske kulturne baštine s masivnim kamenim formacijama starim 270 miliona godina.

Iako su žene koje služe u vojsci normalne za mnoge zemlje, kineska vojska je poznata po ekstremno atraktivnim ženama koje nose uniformu

(factismo)

Z.N.

(Novaslobod.ba)

Krvavi mjesec, najveće pomračenje Mjeseca u ovom stoljeću

Mostar, 27. jula 2018. FBPhoto

Ko je vidio, vidio. Ko nije nek čeka naredno stoljeće.

Ljudi širom svijeta zadivljeno su posmatrali najduže pomračenje Mjeseca u ovom stoljeću, fenomen koji je poznat kao Krvavi Mjesec. kako je ovaj veliki nebeski spektakl izgledao u pojedinim dijelovima svijeta, može se vidjeti u galeriji.

Ovaj fenomen nastaje prilikom ulaska Zemljinog prirodnog satelita u njenu sjenu, odnosno kada se Zemlja nađe između Sunca i Mjeseca. Najduže pomračenje Mjeseca u ovom stoljeću trajalo je sat i 43 minute.
Lunarne ekstenzije bile su vidljive s bilo kojeg mjesta na Zemlji gdje je noć, a barem dio pomračenja bio je vidljiv iz Evrope, Bliskog istoka, Afrike, Australije, većeg dijela Azije i Južne Amerike. Sjeverna Amerika i Grenland su ovom prilikom u potpunosti propustila Krvavi Mjesec.

Održani 68. po redu skokovi u Beli Drim u Đakovici

Tradicionalni, 68. po redu skokovi sa mosta u Đakovici održani su proteklog vikenda. 

Skokovi se oobavljeju sa 12 i po metara visokog Švanskog mostu (Ura e Fshajtë) u rijeku Beli Drim,  (Drini i Bardhë) koji se nalazi na pola puta između Prizrena i Đakovice.

U takmičarskom dijelu nadmetalo se 12 predstavnika i to sa Kosova i Albanije, a zbog situacije sa vizama nisu došli skakači iz BiH.

Po lijepom vremenu i u prisustvu više hiljada ljubitelja skokova u vodu sa Švanskog mosta, visokog 12 i po metara, najprije su skalali najmlađi, a onda je jedan od veterana simboličnim skokom otvorio te 68. po redu skokove u Beli Drim.

Skokovi su se izvodili u dve kategorije: na noge i glavu ili takozvani lastavica stil.

Kod prvog stila poželjno je da skakač prilikom ulaska u vodu napravi što manji pljusak dok je u skokovima na glavu obrnuto.

“Ovo je peta godina kako mi iz SO Đakovica organizujemo ovo takmičenje. Imamo pionire, veterane i 12 onih u takmičarskom delu. Njih 11 je sa Kosova i jedan iz Albanije. Trebali su da dođu takmičari iz BiH, ali su nam u poslednjem trenutku javili da ne mogu da stignu zbog veoma oštrog viznog rezima između Kosova i BiH”, rekao je Ferid Gaši iz SO Đakovica.

Gonđe Dija Baša je među rijetkim ženama koja je mlada skakala sa mosta u Beli Drim.

“Kao desetogodišnjakinja skakala sam sa mosta na noge, a sa 15 godina u stilu lastavice. Sa 17 godina htela sam da skačem sa Starog mosta u Mostaru, ali mi organizatori tada nisu dozvolili. Kada sam postala punoletna skočila sam i ja sam prva žena sa prostora bivše Jugoslavije koja sam skakala sa tog neverovatno lepog mosta u Mostaru. Ovo je dosta rizični sport pa je to i razlog žasto nema žena ili one retko nastupaju. Bez obzira na to, ja veoma volim ovaj sport. Neponovljiv je to doživljaj kada letiš ka vodi sa tolike visine. I moja deca dobro plivaju i skaču sa ovog mosta“, kaže Gonđe Dija Baša.

Vedat Krasnići iz Đakovice ove godine se, kaže, nadmeće po treći put. 

“Prilikom skoka adrenalin je neopisivo velik i to me tera da svake godine ponovo skačem. Zaista je neopisovo zadovoljstvo. Neko smatra da je rizično, ali meni je to veoma lepo. Nastaviću da skačem dok mogu“, kaže Vedat Krasnići.

Denis Musić iz Skadra u Albaniji bio je jedini takmičar van Kosova na 68. skokovima u Beli Drim.

“Drugu godinu zaredom učestvujem na ovom takmičenju – stil lastavica. Ovo je izvanredno iskustvo, a mi u Skadru nemamo ovakav vid takmičenja pa zato dolazim na Kosovo. Vežbao sam ovde skokove i ako je bilo pomalo i straha skočio sam sa 12 i po metara. Zadovoljan sam bodovima koje sam dobio. Adrenalin je neopisiv. Voleo bih da jednog dana skačem i u Mostaru. To mi je san”, navodi Musić, čiji su roditelji iz Crne Gore i Srbije.

Organiziacija takmičenje je bila na visokom nivou. Osim spasilačkih i ronilčkih ekipa, bila je prisutna medicinska i ekipa vatrogasne jedinica. Sve je prošlo u najboljem redu, a incidenata nije bilo.

(AA)

452. skokovi sa Starog mosta u nedelju 29. jula u 16:00 sati

1960.

U Mostaru će se u nedelju, s početkom u 16 sati, održati 452. tradicionalni skokovi sa Starog mosta. Još uvijek se zna tačan broj skakača, jer prijave stižu, a tek nakon ljekarskog pregleda znaće se ko će učestvovati u skokovima na noge i glavu.

Organizator tradicionalnih skokova je Klub skakača u vodu “Mostari”, a za bezbjednost skakača i gledalaca brinuće se pripadnici PU Mostar, kajakaši, spasioci, vatrogasci i članovi kluba “Mostari”.

(NovaSloboda.ba)

Pitanje vremena: Ledeni brijeg pred Grenlandom

Pet kilometara dugi ledeni brijeg, iza šerenih kuća mjesta Inaarsuit na Grenlandu, djeluje kao poslijednja opomena pred klimatskom katastrofom. Ovom selu sa 169 stanovnika, koje se nalazi na zapadnoj obali Grenlanda, oko četiri sata leta sjeverno od glavnog grada Nuuka, prijeti potop.

Plutajuća masa glečera je nestabilna, nekoliko gromada se već odlomilo od brijega i pljusnulo u more, što je izazvalo talas plime, koja prijeti da uništi čitav Inaarsuit. Dio ovog mjesta je već evakuisan. Stanovnici su u stvari navikli na grenlandske ledene brijegove, ali jedan ovako veliki, još se nije pojavljivao. U međuvremenu je ledeni monsrum već trebao potonuti.

Prethodne zime, Arktik je bilježio rekordne sumnjive plus temperature. U februaru je led bio toliko tanak, kao nikada do sada, još od 1978. godine, od kada se ovdje vrše meteorološka mjeranja.

Otkidanje ledenih brijegova je u uskoj vezi sa klimatskim promjenama. Okruženje Inaarsuita je zapravo hladni pol Grenlanda. Prosječna temperatura u julu iznosi 5,5 stepeni, a u martu minus 20,1 stepena Celzijusa.

Iz fizičkih razloga, ledeni brijeg viri iz vode tek sa svojom jednom sedminom. A to je posebno opasno za plovidbu brodova.

Zaliv u kome se glečer zaustavio naziva se Baffin Bay, koji se proteže do obala Kanade. Nazvan je tako po jednom moreplovcu, koji ga je oplovio 1616. godine.

U blizini mjesta Inaarsuit nalazi se mjesto pod nazivom Upernavik, što u prevodu znači “Mjesto gdje se provodi proljeće” i gdje  vladaju tradicionalno najbolji uslovi za lov polarnih medvjeda.,

(focus)

(NovaSloboda.ba)

Aktuelni leksikon: Cool Biz

Različite kulture imaju različite načine kako izaći na kraj sa vrućinom. Na Bermudima kratke pantalone uz odijelo nisu ništa neobično, u Španiji se ljudi provode jednu popodnevnu siestu, a u Italiji čak i bankarski službenici tokom ljeta imaju košulju raskopčanu do pupka.

U Japanu prkose toplom vremenu uključivanjem klima uređaja i hlađenjem prostorija na osjetljivih 16 stepeni Celzijusa. Tako se jedino mogu održati strogo pravila odjevanja poslovnih ljudi po kojem se od žena zahtijeva da nose pantalone. Muškarci ni u kom slučaju ne smiju zaboraviti kravatu.

Iako je lijepo dočepati se finog posla u birou, to ipak ima jedan ozbiljan nedostatak. Košulja mora biti zakopčana do gornjeg dugmeta, a kravata je obavezna. U ljetnim mjesecima, uz takav način odijevanja, tjelesna temperatura poraste barem za 2 stepena. Zbog toga je japansko Ministarstvo za zaštitu okoline još 2005. godine počelo jednu kampanju pod nazivom Cool Biz, koja poslovnim ljudima omogućava da se od maja do oktobra oblače malo opuštenije, baš iz razloga zaštite okoline. Cilj, manja potrošnja energije za hlađenje prostorija.

Trajalo je sasvim kratko dok se Cool Biz nije sasvim udomaćio. To se čak prenijelo i na političare, tako da danas nije ništa neobično, na zvaničnim susretima, u ljetnim mjesecima vidjeti japanskog političara bez kravate.

(sdz)