S one strane Ankoridža

Samo jedna petina Aljaske ima puteve. Udaljene krajeve sjevernog kraja Amerike snabdjevaju tvrdoglavi piloti sa svojim letjelicama. Na tom putu ih je pratila Acacia Johnson sa svojom kamerom.

Kulise iz snova: Četiri aviona lete u formaciji duž rijeke Knik. Mladi piloti prate iskusne pilote kako bi učili od njih.

Mama može sve, čak i letjeti: Ne postoji put do Bettlesa, gdje Kristin Knight Pace živi sa svojom porodicom. Zbog toga porodica umjesto automobila ima Stinson Voyager iz 1946. godine. Slijeću bilo gdje, čak i na ledene plohe.

Svijet leda: Greben u bijelom ispred sela Mertavik označava obalu zaleđene rijeke Ninglick.

Zona utovara: Par pilota priprema svoj avion s propelerom Otter za transportni let (gore desno)

San o letenju: Šestogodišnjak se igra sa modelom aviona kojom je letio njegov deda.

Nakon posla: Piloti se sastaju kod logorske vatre.

700.000 ljudi živi na površini većoj pet puta od Njemačke. Snabdijevanje iz zraka: Seoski poglavar udaljenog zaseoka Newtok pomaže pilotu da istovari hranu iz aviona Cessna karavan.

Luksuzni uslovi: Prava pista kao ovde u zaljevu Toksuk na Beringovom moru je rijetkost na Aljasci.

Ranije su ovdje mnogi umirali. Oluje ovdje nisu šala. Baka još leti: instruktorka letenja Heidi Reuss ima 87 godina i leti već 60 godina. Kad će prestati? Za baku nezamislivo.

Možda je ova priča malo staromodna. Ona priča o avanturistima. O ženama i muškarcima koji lete u jednomotornim avionima jer tamo, na kraju svijeta, neko čeka pismo ili lijek, ili novu konzervu paradajz sosa da se nađe na polici u kuhinji.
„Zato se spuštaju svuda“, kaže Acacia Johnson. „Svugd,e, i gdje nema piste.“ To je prilično čest slučaj na Aljasci. Ponekad na Aljasci postoji samo ledena ploča koja pluta u moru. "Poznajem pilote", kaže Johnson, "koji sleću na morski led."
Nagrada za hladnoću-

Mnoge fotografije u ovoj seriji snimljene su u ekstremno teškim uslovima. Zimi temperature na Aljasci mogu pasti ispod minus 30 stepeni. Izazov ne samo za pilote, već i za fotografkinju Acaciu Johnson i njenu kameru. Uprkos tome, ona obožava raditi u ledenim prostranstvima najsjevernije američke države. “Svjetlo u arktičkoj zimi je jednostavno magično. I trpim hladnoću zbog toga.

Iz geografije:

Ankoridž, (Anchorage, engleski: sidrište) je grad u zaljevu Cook Inlet u američkoj državi Aljaska. Sa 291.247 stanovnika (prema posljednjem popisu iz 2020.), Anchorage je daleko najveći grad na Aljasci i njegov najvažniji industrijski centar. Anchorage je administrativno sjedište istoimene pokrajine.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Partizansko spomen-groblje u Mostaru među 11 najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Evropi

Partizansko spomen-groblje u Mostaru ušlo je u uži izbor među 11 najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Evropi.

Popis od 11 najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Evuropi objavili su Evropa Nostra – europski glas civilnog društva posvećenog kulturnoj i prirodnoj baštini i Institut Evropske investicione banke, a povodom 10. godišnjice Programa 7 najugroženijih koja se obilježava u 2023. godini, saopšteno je iz Evropa Nostre.

Pored Partizanskog spomen-groblja u Mostaru, na popisu su se još našli Željeznička stanica Kortrijk u Belgiji, Posjed i Kraljevski muzej Mariemont, Morlanwelz u Belgiji, Tvrđava Tchakvinji, Zugdidi u Gruziji, Kompleks kuća časnih sestara, bivše moravsko naselje u Kleinwelki u Njemačkoj, zatim Vila (“Konaki”) Gidasa, Aleksandrija u Grčkoj, Muzej Herman Ottó, Miskolc u Mađarskoj, Memento Park, Budimpešta u Mađarskoj, Kulturni pejzaž Paštrovske gore u Crnoj Gori, Kulturni pejzaž Svetog Stefana, Paštrovići u Crnoj Gori, te Bistričke vodenice, Petrovac na Mlavi u Srbiji.

U saopštenju se navodi kako je odabir izvršen na osnovu izuzetnog značaja baštine i kulturne vrijednosti svakog od ovih lokaliteta, kao i na osnovu ozbiljne opasnosti s kojom se oni danas suočavaju.

“Nivo angažmana lokalnih zajednica i posvećenost javnih i privatnih aktera očuvanju ovih lokacija ocijenjeni su kao ključne dodatne vrijednosti. Drugi kriterij odabira bio je potencijal ovih mjesta da djeluju kao katalizator održivog razvoja i kao sredstvo za promoviranje mira i dijaloga unutar svojih lokaliteta i širih regija”, dodaje se.

Uži izbor 11 ugroženih lokaliteta kulturne baštine napravilo je međunarodno Savjetodavno vijeće, koje se sastoji od stručnjaka iz domena istorije, arheologije, arhitekture, konzervacije, analize projekata i finansija.

Nominacije za Program 7 najugroženijih lokaliteta za 2023. godinu podnijele su organizacije članice, pridružene organizacije ili pojedinci, članovi mreže Evropa Nostra iz cijele Evrope, kao i organizacije članice Evropske alijanse za kulturnu baštinu.

Za Program 7 najugroženijih za 2023. godinu Partizansko spomen-groblje je nominovala IDEAA Mostar uz podršku gradonačelnika Mostara, Galerije DESSA i Evropa Nostra Srbija.

“Predlagač se zalaže za adekvatnu pravnu zaštitu Partizanskog spomen-groblja nakon proglašenja spomenikom od nacionalnog značaja još u januaru 2006. godine, za evropsko i međunarodno priznanje njegove izuzetne istorijske i umjetničke vrijednosti, kao i za razvoj održive obnove, plana održavanja i upravljanja ovim izuzetnim memorijalnim područjem, te za izdvajanje potrebnih sredstava – iz lokalnih, nacionalnih i evropskih izvora – za kvalitetnu realizaciju ovakvog sveobuhvatnog plana”, pojašnjeno je u priopćenju.

Savjetodavno vijeće Programa 7 najugroženijih komentarisalo je kako originalni dizajn Partizanskog spomen-groblja u Mostaru namjerno izbjegava korištenje političke ili vjerske simbolike, ali koristi kozmološke simbole koji podsjećaju na pretkolumbijske ostatke i možda, takođe, upućuju na slične elemente prisutne na srednjovjekovnim lokalitetima u Bosni i Hercegovini.

“Kao takav, to je izvanredan primjer visokokvalitetne komemorativne kulture ukorijenjene u antifašističkim idealima unutar SFR Jugoslavije. U trenutku kada Evropa nastoji afirmisati i staviti mnogo jači naglasak na vitalnu važnost zajedničkih vrijednosti koje čine samu osnovu cijelog europskog projekta, ovo značajno mjesto sjećanja koje se nalazi na zapadnom Balkanu trebalo bi biti obnovljeno uz podršku lokalnih, nacionalnih i europskih fondova i zaštićeno za sadašnje i buduće generacije”, naglašeno je u komentaru.

Izvršni predsjednik mreže Evropa Nostra prof. dr Hermann Parzinger je kazao kako ovaj uži izbor pokriva širok spektar spomenika i lokaliteta kulturne baštine koji se suočavaju s različitim vrstama ozbiljnih prijetnji.

“Lokalne zajednice i organizacije civilnog društva duboko su posvećene očuvanju ovih izuzetnih primjera našeg zajedničkog nasljeđa, ali im je potrebna šira podrška. Stoga pozivamo lokalne, regionalne, nacionalne i evropske aktere, kako javne tako i privatne, da udruže snage s inicijativom Evropa Nostra i našom mrežom članova i partnera kako bi osigurali održivu budućnost za ove lokacije koje su ušle u uži izbor”, zaključio je Parzinger.

Konačna lista 7 najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Evropi za 2023. godinu biće objavljena u aprilu

(NovaSloboda.ba)

Nominacije za nagrade Oscar 2023.

 

Službeno su predstavljene nominacije za ovogodišnju, 95. dodjelu nagrade Oscar. Allison Williams i Riz Ahmed objavili su imena nominiranih za ovogodišnju filmsku nagradu Oscar koja će se održati 13. marta u Los Angelesu. Ceremonija dodjele Oskara održat će se u Dolby teatru u Los Angelesu s Jimmy Kimmelom kao voditeljem.

Najviše nominacija ove godine ima "Everything Everywhere All at Once" sa 11 nominacija. Na drugom mjestu s devet nominacija je Netflixov "All Quiet on the Western Front" u kojem glumi Bosanac Edin Hasanović. Osam nominacija je ponio film "Elvis".

Najbolji film:

Za najbolji film nominirano je deset naslova:

Avatar:

The Way of Water,

The Banshees of Inisherin, Elvis,

Everything Everywhere All At Once,

The Fabelmans,

Tar,

Top Gun: Maverick,

Triangle of Sadness i

Women Talking.

Najbolja glumačka ostvarenja:

U kategoriji najbolje glavne glumice nominirane su:

Cate Blanchett za Tar,

Ana de Armas za Blonde,

Andrea Riseborough za To Leslie,

Michelle Williams za The Fabelmans i

Michelle Yeoh za Everything Everywhere All at Once.

Za najboljeg glavnog glumca nominirani su:

Austin Butler za Elvisa,

Colin Farrell za The Banshees of Inisherin,

Brendan Fraser za The Whale,

Paul Mescal za Aftersun i

Bill Nighy za Living.

Nagrada za najbolju sporednu glumicu:

Angele Bassett (za Black Panther: Wakanda Forever),

Honga Chau (za The Whale),

Kerry Condon (za The Banshees of Inisherin),

Jamie Lee Curtis (za Everything Everywhere All at Once) te

Stephanie Hsu (za Everything Everywhere All at Once).

U kategoriji najboljeg sporednog glumca nominovani su:

Brendan Gleeson za The Banshees of Inisherin,

Brian Tyree Henry za Causeway,

Judd Hirsch za The Fabelmans,

Barry Keoghan za The Banshees of Inisherin i

Ke Huy Quan za Everything Everywhere All at Once.

Najbolji scenarij:

Za najbolji nagrađeni scenarij mogli bi biti nagrađeni autori filmova

The Banshees of Inisherin,

Everything Everywhere All at Once,

The Fabelmans,

Tar ili

Triangle of Sadness.

Najbolji adaptirani scenarij za film:

All Quiet On the Western Front,

Glass Onion: A Knives Out Mystery,

Living,

Top Gun: Maverick i

Women Talking.

Najbolji međunarodni film:

All Quiet on the Western Front (Njemačka),

Argentina, 1985. (Argentina),

Close (Belgija),

Eo (Poljska),

The Quiet Girl (Irska).

Oscar za najboljeg režisera:

Martin Mcdonagh za The Banshees of Inisherin,

Daniel Kwan i Daniel Scheinert za Everything Everywhere All at Once,

Steven Spielberg za The Fabelmans,

Toddu Field za Tar i

Ruben Ostlund za Triangle of Sadness.

Neočekivano:

Najveća iznenađenja dogodila su se u glavnim glumačkim kategorijama, a odnose se na izostanak Toma Cruisea s popisa kandidata za najboljeg glumca, te Viole Davies s popisa najboljih glumica.

S druge strane, na istom popisu je malo ko očekivao ime Ane de Armas, kao i irskog glumca Paula Mescala.

Velikim iznenađenje je i izostanak nominacije režisera Jamesa Camerona za film Avatar: Put vode, koji je u samo mjesec dana prikazivanja oborio brojne rekorede te postao pretendent za film desetljeća.

Iznenađenjem se smatra i uvrštavanje drame Women Talking u društvo najboljih filmskih ostvarenja.

(web)

(NovaSloboda.ba)

Zemlja puna pirinča

 

Ovakve monumentalne geometrijske panorame obično dolaze iz Kine. Međutim, uposleni radnici nam ukazuju da se u ovom slučaju nalazimo u Indiji, tačnije, u zapadnobengalskom gradu Santipuru sa 289.000 stanovnika. Stručna literatura ne pominje ovaj grad ni po čemu drugom, osim po postojanju željezničke stanice u njemu.
Ili da: ovdje se prave prekrasne Saris. I poljoprivreda je važna: ljudi na slici razvlače ogromne količine pirinča u redove. Nakon sušennja, preradiće ga u pirinčano brašno.

(news)

(NovaSloboda.ba)

Iz stare štampe: Sokolski dom u Mostaru, crtež iz 1930-tih

Početkom dvadesetog stoljeća, a posebno između dva svjetska rata, u cijeloj Europi, pa tako i u Mostaru, počinje se širiti sokolski duh te se osnivaju brojna sokolska društva koja su među mlade uvodili sve vidove sportova, gimnastike i rekreacije. Na samim su počecima skoro svi sportovi u Mostaru bili pod kapom sokolskih društava. Tako se i nogomet ispočetka igrao u „Hrvatskom sokolu” osnovanom 1905. g. koji je imao prostorije u Hrvojevom domu. Na lokaciji današnje zgrade Narodnog pozorišta bile su prostorije Srpske sokolske organizacije „Obilić” osnovane nakon samo godinu dana. Kasnije je ovaj Sokolski dom preseljen na Glavnu ulicu, na potezu između prvog mostarskog nebodera i robne kuće Razvitak. Godine 1909. osniva se i „Muslimanski soko.”

Između dva svjetska rata pojavila se i ideja o izgradnji jedne zgrade za potrebe svih sokolskih društava u Mostaru. Načinjen je i nacrt budućeg sokolskog doma pa mu je dato i ime – Sokolski dom Aleksa Šantić. Gdje je tačno bila planirana gradnja, koja nije realizirana, nismo uspjeli saznati.

Prilog: nacrt nastao 1930-tih.

Priredili: Tibor Vrančić, Smail Špago, Armin Džabirov

(NovaSloboda.ba)

U kandžama biljke mesožderke

 

Dva pjegava salamandera (Ambystoma maculatum), polako umiru u jednom Parku prirode u Kanadi ispred šarene pozadine: grimizna biljka mesožderka, cjevolovka (Sarracenia), postala je sudbina za ove životinje. Biljka mesožderka lovi svoj plijen listovima u obliku zvona, koji se nazivaju i čašama. Istraživači su tek nedavno otkrili da biljke osim insekata hvataju i mlade vodozemce.
Fotografkinja Samantha Stephens, koja je snimila ovu fotografiju, pobijedila je na takmičenju “Close-up Photographer of the Year”, “Fotograf godine izbliza”.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)

Fejzina kafana – druženje nedeljom

 

Fejzina kafana počinje polahko, ponovo u svoje okrilje da okuplja kao i prije svoje Ljubučake.

I ove nedjelje oni koji su mogli došli su na kafu i ugodan razgovor.

Raditi se nije moglo jer je cijeli dan padala kiša.

Za one koji ne znaju svake nedjelje mogu doci u 10 sati na kafu i druženje.

(ljubusaci.com)

...Odlazak u Ljubuški na konak, u amidže Selima bio bi nam praznik. Selim je radio kao šofer u Autotransportu, dugo godina stanovao na Glavici, a kasnijih godina na Vodici. Centar svijeta tada nam je bila Fejzina kafana, i bašča iza kafane. Uvečer se tu skupljalo i staro i mlado, a ako ništa drugo, našlo bi se posla proći kraj Fejze, makar natočiti hladne vode na česmi na Gožulju, ili na Vodici. Kod Fejze smo odgledavali prve TV emisije na aparatu koji je bio zaključavan u ormaru i za potrebe uvečer, postavio bi se na prozor biblioteke, tako da se program mogao gledati iz bašče. U sjećanju su mi i odlasci u Ljubuško kino, sa rođacima, Osmanom, Safetom, Ramizom, Zijom, Mujom. Bilo je malo podalje spustiti se iz gornjeg grada na dno Ljubuškog, tada, ali nikada nije bilo nikakvih problema. Odgledali bi film, od 8 do 10 i polahko uzastranu. A u bašči kod Fejze, i u ta doba puno. Neko priča, neko igra karata, neko šaha, a najvatreniji tavle...

(Iz mog teksta: Moj Ljubuški, pogled sa Gradske očima jednog Mostarca.)

(spagos)