U nedelju sat unazad

 

U noći s subote na nedjelju, tačnije 31. oktobra u tri sata iza ponoći prestaje ljetno i počinje zimsko računanje vremena. Tada ćemo kazaljke u tačno 3 sata pomjeriti 60 minuta unazad - na 2 sata.

Praksa je da se sat pomjera svakog posljednjeg vikenda u oktobru čime se sa ljetnog prelazi na zimsko računanje vremena.

Vraćanjem na zimsko računanje vremena sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti, pa će dani imati manje svjetla u popodnevnim satima. U noći kada se vraćaju kazaljke ljudi će, pak, moći spavati jedan sat duže.

Uvođenje tzv. ljetnog računanja vremena izvorno je predloženo radi štednje energije kao "Daylight Saving Time" (DST). Prvi je 1784. godine predložio Benjamin Franklin u jednom eseju koji je poslao urednicima jednog pariškog lista. Prelazak je prvi put službeno proveden u dijelu Kanade 1908. godine, a potom su ga slijedile ostale zemlje.

Pomijeranje kazaljki sa ljetnog na zimsko računanje ubrzo bi moglo biti prošlost, s obzirom da je Evropski parlament još u martu 2019. godine izglasao ukidanje pravila do kraja 2021. godine. Međutim, odluka još uvijek nije na snazi zbog toga što zemlje Evropske unije nisu odredile da li će se primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena.

(klix)

Spektakularne znamenitosti koje su nestale 2021.

 

Darwinov luk, ostrvo Darwin, ostrva Galapagos, Ekvador

Ova 43 metara visoka formacija stijena na jugoistočnoj obali ostrva Darwin dobila je ime po velikom teoretičaru evolucije Charlesu Darwinu i bila je jedna od najpoznatijih lučnih stijena na svijetu. Ne samo da je to bila savršena prilika za fotograsiranje, već je bila i vrhunsko mjesto za ronjenje.

Ali 17. maja 2021. godine znamenitost se iznenada slomila, ostala su samo dva stuba.

Prema web stranici Scuba Diver Life, ronioci su kolaps posmatrali u 11:20 po lokalnom vremenu. Razlog je bila prirodna erozija.

Jurassic Coast, Dorset, Engleska

Obala Jurassic u južnoj Engleskoj bila je izuzetno je popularna među turistima, a poznata je po fosilima, pješčanim plažama i impresivnim stijenama poput Durdle Door, Durdle vrata (na slici).

Na ovom području su stijene oduvijek padale. Međutim, u ranim jutarnjim satima, 13. aprila 2021. godine, jedan dio obale u dužini od oko 300 metara jednostavno se odlomio i više od 4.000 tona kamenih gromada palo je na donju plažu.

To je bio najgori odron kamenja u Velikoj Britaniji, u posljednjih 60 godina. Odron je bio uzrokovan promjenama vremena i erozijom. Kada pada kiša, ona prodire u pukotine, tu se smrzne, tlo postaje mekše, a pukotine se šire.

Vjeruje se da je ovaj proces bio ubrzan velikim temperaturnim promjenama u aprilu - vrućim danima i prohladnim noćima.

(msn)

(Novasloboda.ba)

Stare slike pričaju: Gostiona Jagnje i okolni poslovni prostori

                                   

U knjizi “Mostarski leksikon, autora Tibora Vrančića o nekadašnjem kultnom objektu u Mostaru napisano je:

“Uz trasu stare željezničke pruge, na uglu križanja ulica Kolodvorska (prije Moše Pijade) i Mostarskog bataljona, izgrađena je odmah iza završetka Prvog svjetskog rata dvokatna stambeno-poslovna zgrada u čijem se prizemlju nalazio ugostiteljski objekt – bila je to kultna gostionica Kod jagnjeta, poznatija kao Jagnje. Na katovima su bili stanovi. Objekt zavidnih dimenzija odlikovao se elementima historicističke gradnje neobaroknih karakteristika. Ispočetka je gostionica bila vlasništvo Ivankovića, da bi ju kao i cijelu zgradu nacionalizirali nakon Drugoga svjetskog rata. pa se na drugom katu zgrade 1945. g. otvorila Narodna biblioteka i tu radila sve dok nije preselila u novoizgrađeni Dom kulture na Rondou. Međutim, Jagnje je istu funkciju zadržalo sve do 1992. g. Nakon zadnjeg rata cijela se zgrada urušila od granatiranja i tako stoji do današnjega dana.”

Na fotografiji koju je uradio poznati fotograf Anton Zimolo 1926. godine, a koja se nalazi u arhivi Muzeja Hercegovine u Mostaru, uvećanjem se mogu pročitati slijedeći nazivi:

-Ivanković, Gostiona kod Jagnjeta, pisano latinicom i ćirilicom na fasadi sa obe strane.

-Ploča sa nazivom:Ulica Miroslava Tyrsa, Češkog istoričara.

-Tourist Office- Putnik

-Dentist-Zubar: M.Smoljan

Podatke je uvećanjem pročitao Aid Čizmić

Jedna fotografija, a toliko podataka.

Prilozi:

-fotografija Jagnje, 1926. Anton Zimolo, JU Muzej Hercegovine Mostar

-fotografija, sa uvećanim detaljima

-gostiona Jagnje oko 1980. godine.

Priredili: Smail Špago, Tibor Vrančić, Armin Džabirov

(NovaSloboda.ba)

Demonstracija moći

 

Četvorica alpinista u njihovim odijelima izgledaju poput astronauta koji će uskoro osvojiti neku čudnu planetu. U skladu s tim, prvi čovjek u koloni nosi zastavu Narodne Republike Kine ispred sebe. Međutim, muškarci u bijelim kombinezonima su kineski policajci koji patroliraju na granici s Kazahstanom, u regiji Xinjiang u zapadnoj Kini. Tamo kineska vlada brutalno potiskuje muslimanske manjine Ujgura i Kazahstana. Mnogi od njih bi htjeli da se presele u susjednu državu, ali im to nije dozvoljeno.

Još jedna demnstracija moći Kine - čak i u snježnoj pustoši.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Ne zaboravi!

 

Lagano umire onaj koji ne putuje,

onaj koji ne čita,

onaj koji ne sluša muziku,

onaj koji ne nalazi zadovoljstvo u

sebi.

Lagano umire onaj koji uništava vlastitu

ljubav,

onaj koji ne prihvata pomoć.

Lagano umire onaj koji je pretvoren u roba

navika

postavljajući si svaki dan ista ograničenja,

onaj koji ne mijenja rutinu,

onaj koji se ne usuđuje odjenuti u

novu boju,

i ne priča s onima koje ne poznaje.

Lagano umire

onaj koji bježi od strasti

i njenog vrela emocija

onih koje daju sjaj očima

ili napuštenim srcima.

Lagano umire

onaj koji ne mijenja život kad nije zadovoljan

svojim poslom ili svojom ljubavi,

onaj koji se ne želi odreći svoje sigurnosti radi

nesigurnosti,

i koji ne ide za svojim snovima;

onaj koji si neće dozvoliti

niti jednom u svojem životu

da pobjegne od smislenih savjeta ...

Živi danas, učini danas, reskiraj danas!

Ne dozvoli lagano umiranje!

Ne zaboravi biti sretan!

(Dunja/facebook/20211012)

Pablo Neruda (12 July 1904 – 23 September 1973)

Jedan od najpoznatijih pjesnika na svijetu i dobitnik Nobelove nagrade za književnost, Neftali Rikardo Rejes, slavu je stekao pod pseudonimom Pablo Neruda.

Rođeni Čileanac, Pablo je sa samo mjesec dana starosti ostao bez majke. Sa pisanjem je počeo u ranom djetinjstvu, da bi već u srednjoj školi objavljivao svoje radove u časopisu “Sutra”. Odlučio se za studije francuskog jezika i pedagogije.

Bio je dio revolucionarnog pokreta, što se značajno odrazilo na teme kojima se bavio. Radio je u konzulatima u Rangunu, Parizu i Meksiku. Funkcija senatora dodijeljena mu je 1945. godine kada se vratio u Čile. Nedugo nakon toga je morao pobjeću u Evropu jer se nije slagao sa tadašnjim predsjednikom, a povratak u rodnu zemlju omogućen mu je 1952. godine.

Umro je 1973, ostavivši iza sebe desetak knjiga poezije.

(spagos)

Zaboravljena zanimanja – Čistač cipela

                             

Ovaj posao je praktički kod nas izumro.

Čistač cipela je bio naziv za zanimanje u kome osoba čisti, glanca ili polira cipele, čizme ili neki slični komad obuće. Ono se najčešće obavljalo na improviziranim štandovima u ulici ili u prostorima uz samu ulicu, pri čemu su mušterije obično bili pripadnici srednje ili više klase, odnosno osobe koje su sebi mogle priuštiti luksuznu obuću kojom su nastojale pokazati svoj društveni status. Čistači cipela su, s druge strane, najčešće bili pripadnici niže klase.

(mo_history)

Čistači cipela su svoje štandove najčešće postavljali na trotoarima najfrekventnijih ulica u gradovima, ispred željezničkih i autobuskih stanica. U Mostaru je to bila ulica Mostarskog bataljona pa sve do Putnika na Musali.

Gledajuči slike u prilogu sjetih se jedne anegdote koju sam davno čuo, a koja se desila jednom poznaniku, prilikom jedne njegove posjete Sarajevu, polovinom prošlog stoljeća. Došao je u Sarajevo a da nije ni primjetio koliko su mu cipele bile blatnjave.

Na to mu je ukazala jedna žena, čistač cipela na Bašćaršiji, do koje je također stigao pješke sa željezničke stanice. Ispred nje je stalo sanduče, ustvari štand, za čišćenje, na koje je mušterija stajala jednom pa drugom nogom, dok mu je čistač čistio, mazao kremom i glancao cipelu. Nakon što bi jedna cipela bila gotova, stavljao bi drugom, a nakon završetka čišćenja plaćao je čistaču za njegov majstorluk. Obično je negdje na sandučetu bila postavljena tabla na kojoj je pisala cijena čišćenja cipela. Žena, čistačica je ponudila da mu očistiti cipele za pet banki, (50 dinara) iako je na tabli ispred nje stajalo da je čišćenja stoja (100 dinara). Vjerovatno je bilo malo mušterija, a puno čistača, velika konkurencija, na nekoliko metara jedan od drugog. Čoivjek je pristao. Čistačica mu je očistila jednu cipelu, pogledala ga i rekla, puno su ti prljave cipele, moraćeš mi dati stoju za čišćenje. On joj se usprotivio, govorieći da je pristao na čišćenje po cijeni od pet banki. Čistačica se nadala da on neće otići sa jednom čistom a drugom priljavom cipelom. Riječ po riječ i čovjek ode od nje. Na nekoliko korka, za svojim sandučetom, sjdio je drugi čistač. Čovjek ga upita: Koliko je čišćenje? na što čistač odgovori: Stoja!

A jedna? Pola od toga, reče čistač. Čovjek stavi onu prljavu cipelu na sanduče, ovaj mu je očisti, a čitavo vrijeme se čulo glasno roncanje one prve čistačice. Nakon završenog posla čovjek plati čistaču pet banki i udalji se.

Bilo je ovako, ako nije bilo drugačije. Ali je barem zgodno ispričano.

I gornja priča, kao i slike u prilogu, podsjetiše me na ovu priču, koju sam čuo prije dobrih šezdesetak godina.

(spagos)

Novo ime?

 

(prenešena, prevedena kolumna iz časopisa Express od 21. oktobra 2021.)

Facebook želi da se preimenuje. Tako izvještavaju insajderi kompanije iz SAD. Ovo ne bi trebalo da ima bilo kakve veze sa najnovijim ispadom, već da odražava širok portfolio grupe - uključujući Instagram i WhatsApp. Ko to vjeruje! Umjesto sumnjive poslovne prakse, Mark Zuckerberg očigledno više voli da se riješi opterećenog imena.

Možda će PR odjel u Silikonskoj dolini čak pronaći nešto prikladnije.

Šta kažete na ime “fakebook”? Kao što je poznato, platforma također prednjači u širenju lažnih izvještaja i teorija zavjere.

Ili "Farcebook"? Ništa drugo nisu strategije kojima koncern iskorištava porezne rupe u svijetu. Takvo preimenovanje bi zapravo bilo logično. Jer i na netu važi slijedeće: ako ne kažeš svoje pravo ime, letiš van.

(express/kolumna/Plet van Riesenbeck)

(spagos)