Noćas dodjela Oscara 2025: Ko će osvojiti najvažniju filmsku nagradu?

 

Ovogodišnja dodjela Oscara će se održati u noći sa 2. na 3. marta 2025. Filmofili širom svijeta s nestrpljenjem iščekuju dodjelu nagrada za najvažnije filmske nagrade. Kakve su prognoze, ko će pobjediti?

Miki Madison, "Anora"

Karla Sofia Gaskon, "Emilia Perez" 

Demi Mur, "The Substance" 

Očekuje se da će filmovi "Anora", "The Brutalist" i "Wicked" osvojiti najviše Oskara, sa po tri trofeja. Očekuje se da će filmovi "Emilia Pérez", "The Supstance" i "Conclave" osvojiti po dva Oskara?

Kompletan spisak nominacija za Oscara 2025.

Najbolji glumac u sporednoj ulozi

Jura Borisov, "Anora"

Kiran Kalkin, "A Real Pain"

Edvard Norton, "A Complete Unknown"

Gaj Pirs, "The Brutalist"

Džeremi Strong, "The Apprentice"

Najbolja glumica u sporednoj ulozi

Monika Barbaro, “"A Complete Unknown"

Ariana Grande, "Wicked"

Felisiti Džons, "The Brutalist"

Izabela Roselini, "Conclave"

Zoe Saldana, "Emilia Perez"

Najbolji glumac u glavnoj ulozi

Edrien Brodi, "The Brutalist"

Timoti Šalame, "A Complete Unknown" 

Kolman Domingo, "Sing Sing"

Ralf Fajns, "Conclave"

Sebastijan Sten, "The Apprentice"

Najbolja glumica u glavnoj ulozi

Sintija Erivo, "Wicked"

Karla Sofia Gaskon, "Emilia Perez" 

Miki Madison, "Anora" 

Demi Mur, "The Substance" 

Fernanda Tores, "I’m Still Here" 

Najbolji scenario

"Anora"

"The Brutalist"

"A Real Pain”"

"September 5"

"The Substance"

Najbolji režiser

Šon Baker, "Anora”"

Bredi Korbet  "The Brutalist" 

Džejms Mangold, "A Complete Unknown"

Žak Audiard, "Emilia Pérez" 

Korali Fargeat, "The Substance"

Najbolji film

"Anora"

"The Brutalist"

"A Complete Unknown"

"Conclave"

"Dune: Part Two"

"Emilia Pérez"

"I’m Still Here"

"Nickel Boys"

"The Substance"

"Wicked"

Najbolji adaptirani scenario

"A Complete Unknown"

"Conclave"

"Emilia Pérez"

"Nickel Boys"

"Sing Sing"

Najbolja fotografija

"The Brutalist"

"Dune: Part Two"

"Emilia Pérez"

"Maria"

"Nosferatu"

Najbolji kostim

"A Complete Unknown"

"Conclave"

"Gladiator II"

"Nosferatu"

"Wicked"

Najbolji animirani igrani film

"Flow"

"Inside Out 2"

"Memoir of a Snail"

"Wallace & Gromit: Vengeance Most Fowl"

"The Wild Robot"

Najbolji animirani kratki film

"Beautiful Men"

"In the Shadow of Cypress" 

"Magic Candies"

"Wander to Wonder"

"Yuck!"

Najbolji live Action kratki film

"A Lien"

"Anuja"

"I’m Not a Robot"

"The Last Ranger"

"The Man Who Could Not Remain Silent"

Najbolja šminka i frizura

"A Different Man"

"Emilia Perez"

"Nosferatu"

"The Substance"

"Wicked"

Najbolja numera

"The Brutalist"

"Conclave"

"Emilia Perez"

"Wicked"

"The Wild Robot"

Najbolji dokumentarni film

"Black Box Diaries"

"No Other Land"

"Porcelain War"

"Soundtrack to a Coup d’Etat"

"Sugarcane"

Najbolji kratki dokumentarni film

"Death by Numbers"

"I Am Ready, Warden"

"Incident"

"Instruments of a Beating Heart"

"The Only Girl in the Orchestra"

Najbolja montaža

"Anora"

"The Brutalist"

"Conclave"

"Emilia Pérez"

"Wicked"

Najbolji internacionalni film

"I’m Still Here"

"The Girl with the Needle"

"Emilia Pérez"

"The Seed of the Sacred Fig"

"Flow"

Originalna numera

"El Mal", Emilia Pérez

"The Journey", The Six Triple Eight"

"Like a Bird", Sing Sing

"Mi Camino", Emilia Pérez

"Never Too Lat", Elton John: Never Too Late"

Najbolja produkcija

"The Brutalist"

"Conclave"

2Dune: Part Two"

"Nosferatu"

2Wicked"

Najbolje miksanje zvuka

"A Complete Unknown"

"Dune: Part Two"

"Emilia Perez"

"Wicked"

"The Wild Robot"

Najbolji vizuelni efekti

"Alien: Romulus"

"Better Man"

"Dune: Part Two"

"Kingdom of the Planet of the Apes"

"Wicked"

(welt)

(spagos)

Saopštenje Veleža: Nećemo dozvoliti da skandalozno suđenje Jelića prođe nezapaženo

 

Povodom sinoć odigranog 50. po redu mostarskog gradskog derbija na stadionu pod Bijelim Brijegom, Fudbalski klub Velež Mostar izražava svoju duboku zabrinutost i nezadovoljstvo zbog izuzetno kontroverzne sudijske odluke glavnog sudije večerašnjeg meča, Frane Jelića, navodi se u saopštenju Veleža, koje donosimo u cijelosti.

“Bosanskohercegovačka sportska javnost imala je priliku svjedočiti jednom od najvećih fudbalskih derbija u našoj domovini, ali i šire. Pored dobre igre našeg tima, nažalost, moramo konstatovati da je utakmicu obilježila očigledna greška glavnog sudije, koji nije dosudio više nego jasno igranje rukom kapitena HŠK Zrinjski, Nemanje Bilbije, nakon čega je uslijedio pogodak za ovaj tim. Pomenuta greška sudije Jelića je time veća obzirom da mu je iz VAR sobe sugerisano da je situacija kod prijema lopte kapitenja HŠK Zrinjski “sporna”, ali je isti ostao pri svojoj odluci i tako direktno uticao na rezultat utakmice. Fudbalski klub Velež Mostar smatra da je ovakav propust skandalozan i nedopustiv u derbi utakmicama, gdje se očekuje najviši nivo suđenja i objektivnost.

Svjesni smo da se greške dešavaju, ali u ovom slučaju smatramo da je očigledno prekršeno pravilo fudbalske igre, i to pred očima javnosti, kako onih na stadionu, tako i svih onih koji su utakmicu pratili putem malih ekrana, što izaziva ozbiljne sumnje u regularnost i objektivan pristup suđenju večerašnjeg meča. Ovakve situacije ozbiljno podrivaju integritet takmičenja i dovode u pitanje pravičnost samih utakmica, gdje konačan rezultat nije pokazatelj igračkih sposobnosti, viteške borbe i fudbalskog znanja, već rezultat greške čovjeka čiji je prevashodni zadatak da na terenu sprovodi pravila fudbalske igre, a što u večerašnjem meču zasigurno nije uradio sudija Jelić.

Fudbalski klub Velež smatra da ovakvi postupci ne smiju proći nezapaženo, te će učiniti sve da upoznamo sve relevantne institucije s ovim incidentom i zatražimo odgovarajuće reakcije. Pozivamo nadležne organe Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine da u što kraćem roku detaljno analiziraju ovu situaciju i donesu adekvatne mjere kako bi se očuvala pravda i integritet fudbalskog takmičenja u našoj domovini.

Uvjeravamo vas da nećemo dopustiti da ovakve greške utiču na našu posvećenost sportu, ali istovremeno zahtijevamo da se za buduće utakmice osigura da suđenje bude na najvišem mogućem nivou, u cilju zaštite interesa svih učesnika i poštovanja pravila igre.

Upravni odbor FK Velež Mostar koristi ovu priliku da još jednom iskaže bezrezervnu podršku našim momcima, na čelu sa šefom stručnog štaba Irfanom Buzom i njegovim pomoćnicima, te sa sigurnošću vjerujemo da će već u narednim mečevima njihov posvećen i naporan rad doći na naplatu i da će naši Rođeni ostvarivati rezultate kakve svi želimo. Mostar u srcu, Velež do groba!”, stoji u saopštenju Upravnog odbora FK Velež.

(NovaSloboda.ba)

Neregularnim golom Velež poražen u gradskom derbiju 

Abramović donio Zrinjskom pobjedu u mostarskom derbiju, Bilbija igrao rukom prije postignutog gola

Mostarski derbi odlučio sudija Jelić!

WWIN liga BiH 24/25

HŠK Zrinjski  –  FK  Velež Mostar   1:0

Stadion: Stadion pod Bijelim Brijegom – Mostar
Gledalaca: 4800
Glavni sudija: Frano Jelić (Široki Brijeg)
Strijelci: 1:0 Aramović (86′)
Žuti kartoni: Abramović, Kiš (Zrinjski), Halilović, Šikalo, Hrkać (Velež).

HŠK Zrinjski Mostar: Marić, Ivančić (Kiš 70′), Savić, Pranjić (Abramović 60′), Surdanović, Jakovljević (Mašić 46′), Topić (Majić 90+4), Šunjić, Memija, Tičinović, Bilbija.
Trener: Mario Ivanković.

FK Velež Mostar: Hadžikić, Halilović, Pršeš, Hrkač, Mlinarić, Šikalo, Haskić, Savić, Išasegi, Šturm, Srećković (Đurić 73′).
Trener: Irfan Buz

Fudbaleri Zrinjskog pobijedili su Velež rezultatom 1:0 u mostarski derbiju odigranom u okviru 20. kola WWin lige BiH.

Bila je to borbene utakmica poprilično izjednačenih protivnika, u kojoj su domaći imali nešto više ozbiljnijih prilika.

U prvih poluvremenu, Zrinjski je najveću šansu propustio u 22. minuti, kada je Nemanja Biblija pogodio prečku.

Pitanje pobjednika riješeno je u 86. minuti. kada je s desetak metara iskosa suprotni ugao Veležovog gola pogodio Karlo Abramović.

Na poziv iz VAR sobe, glavni sudija Frano Jelić pregledao je situaciju koja je prethodila golu. Lopta je u ruku pogodila asistenta Bilbiju, a Jelić je procijenio da nije bilo namjernog igranja rukom i priznao gol.

(sport)

(spagos)

Prije 102 godine – Poruka Bambija

 

Zlatne vuge radosno kliču, golubovi guguću. Jedno novorođenče, međutim, osjeća samo majčino milovanje. I kako god intimna veza počela, takva treba i ostati. Utoliko je strašnije što je majku ustrijelio lovac, a mlado lane se od tada moralo samo probijati kroz gustiš.

„Bambi. Životna priča iz šume” – 2. marta 1923. objavljen je roman Feliksa Saltena (1869–1945) o najpoznatijem jelenu na svijetu, kojeg Dizni ne samo da je pretvorio u jelena, već i u preosjetljivo stvorenje kojemu se suze neprestano kotrljaju iz velikih očiju. To nije moglo biti ono što je Salten imao na umu. Austrijski pisac nije stvorio simpatičnog junaka niti napisao knjigu za djecu. Originalni “Bambi” je duboka bajka za odrasle, u kojoj se nagovještavaju strahote rata i eksploatacije prirode. Ali jevrejski autor u švajcarskom egzilu nije imao nikakvog uticaja na animirani film, koji je objavljen 1942. Godine 1933. prodao je filmska prava za 1.000 dolara. On ostaje zadivljujuća figura. Dugo se smatrao autorom anonimno objavljene “Priče o bečkoj prostitutki” pod nazivom “Josefine Mutzenbacher”. Ovo nije dokazano. Međutim, njemu se jasno pripisuje pornografska novela nedavno otkrivena u obliku rukopisa. A postoji još jedan biografski detalj u koji nema sumnje: kreator Bambija, laneta koje je izgubilo majku tokom lova, i sam je bio strastveni lovac.

(welt)

(spagos)

Mubarek Ramazan

 

Ramazan je najsvetiji mjesec u islamskom kalendaru, tokom kojeg muslimani poste od zore do zalaska sunca, uzdržavajući se od hrane, pića i drugih tjelesnih zadovoljstava. Ove 2025. godine prvi dan ramazanskog posta je 1. marta. Ramazanska vaktija za 2025. Islamske zajednica u Bosni i Hercegovini je objavljena.

Mjesec ramazan je posebno značajan jer je u njemu započela objava Kur'ana, što ga čini vremenom pojačane duhovnosti, molitve i dobročinstva.

Najduži post ove godine tokom ramazana (29. marta) trajat će 14 sati i 20 minutu (početak posta 03:55 – iftar 18:15). Najkraći post biće prvog dana ramazana (1. marta) i trajat će 12 sati i 52 minuta (početak posta 04:48 – ifatr 17:40)

Prema Kur'anu, post je propisan kao sredstvo duhovnog pročišćenja i bogobojaznosti:

Prva teravija (namaz koji muslimani tokom ramazana obavljaju u džamiji poslije iftara) je 28. februara.

Ramazanska vaktija za 2025.

Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, zalaskom sunca u petak, 28. februara, nastupa mjesec ramazan i tada će se klanjati prva teravija, dok će prvi dan posta biti u subotu, 1. marta.

Nakon mjeseca posta dočekujemo Ramazanski bajram, jedan od dva najveća praznika, a bajram-namaz je u nedjelju, 30. marta. Ramazanski bajram traje tri dana.

fotografija: džamja, selo Gradska, Ljubuški, SalkoČ.

(spagos)

1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Herrcegovine

 

Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine nacionalni je praznik koji se obilježava 1. marta svake godine, a kojim se proslavlja nezavisnost Bosne i Hercegovine od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine održan je na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u završnoj fazi disolucije bivše SFRJ. Održan je 29. februara i 1. marta, a označavao je opredjeljivanje građana ka budućnosti zemlje, a ujedno je bio i uvod u rat.

Punoljetni građani Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine glasali su o nezavisnosti Bosne i Hercegovine na referendumu na kojem je jedino pitanje bilo:

Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?

Nezavisnost su podržali uglavnom Bošnjaci i Hrvati, dok je veći broj Srba bojkotirao referendum usljed poziva Srpske demokratske stranke da Srbi ne glasaju na referendumu. Referendumu je pristupilo ukupno 2.073.568 glasača što je predstavljalo izlaznost od 63,6%. Od ukupno izašlih na glasanje njih 99,7% glasalo je za nezavisnost, a 0,3% protiv te odluke. Rezultati referenduma prihvaćeni su 6. marta iste godine u Skupštini Republike.

Ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. mart proglašava Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine i državnim praznikom potpisao je predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 6. marta 1995, neposredno nakon okončanja rata u Bosni i Hercegovini i tačno tri godine nakon što je Republička izborna komisija Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine potvrdila rezultate referenduma o određivanju statusa Bosne i Hercegovine.

Prethodno je Zakon o 1. martu donijela Skupština Republike Bosne i Hercegovine, 28. februara 1995. No, na osnovu ovog akta, danas se Dan nezavisnosti obilježava samo u jednom dijelu teritorije Bosne i Hercegovine, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Parlament je 28. februara 1995. donio odluku da se 1. mart slavi kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Dan nezavisnosti prvi put je proslavljen 7. aprila 1995. Evropska ekonomska zajednica priznala je ovaj dan kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

(bs.wikipedia)

Kad molitva utihne

 Stotine crkava dugo su služile u potpunosti sekularnim svrhama. Fotograf Theodor Barth pokazuje da i bez vjernika u njima ostaje dobar duh.

Mjesecima nakon smrtonosne poplave, došlo je vrijeme da se izvještava o St. Andreasu – crkvi koju su oko 1.000 stanovnika Ahrbrücka uglavnom sami izgradili 1960-ih. Obilna kiša 14. jula 2021. godine opustošila je crkvu. Šteta je bila toliko velika da je biskup Trira naredio da se crkva Svetog Andrije sruši. Otpora je bilo, ali konačno je posljednja misa pročitana ispred crkve 16. septembra 2022. Tako je crkva „ponižena“, lišena zaređenja, kao i sama zgrada, čak i spolja. Njen veličanstveni prozorski front sa biblijskim motivima pohranjen je u Menhengladbahu od jeseni prošle godine.

Theo Barth je dokumentovaao posljednju službu u Svetom Andreasu. Poslije mu je na pamet palo pitanje: Šta se zapravo radi sa viškom crkava, ako se ne sruše? „Davno, davno sam već fotografisao nešto ovako za časopis Stern“, kaže on. Tada je zatvaranje crkve još uvijek bilo neuobičajeno, “ali danas bi se tako nešto trebalo dogoditi gotovo svuda”. Theo Barth još nije završio svoj projekat, koji je finansirao VG Bild-Kunst. Želi posjetiti više crkava i svjedočiti o više transformacija. I ako se ne dogodi čudo, sigurno će ih biti mnogo više.

Na slikama:

01Wettringen

Bolzen, gdje su časne sestre nekada pjevale: Momci iz grada Münsterlanda treniraju pred licem raspetog Krista. Saborna crkva, podignuta 1927. godine, osveštana je 2009. godine. Od 2018. godine služi kao fudbalska dvorana za popularni mali fudbal.

02Amsterdam

Sister Sledge sviraju u Paradisu, jednom od najpoznatijih mjesta uživo u Holandiji. Bivšu crkvu je ranije koristila „Vrije Gemeente“, koja ju je dala izgraditi nakon što se krajem 1870-ih godina odvojila od protestantske glavne struje glavnog grada.

03Aachen

2016. godine posljednja misa je pročitana u Svetoj Jelisaveti na sjeveru ovog biskupskog grada. Ubrzo nakon toga, sveta zgrada je pretvorena u prvu njemačku „digitalnu crkvu“: coworking prostor i dom za start-up i kreativce, uključujući centar za događaje.

04Ofterdingen

Novoapostolska crkva u gradu južno od Tibingena stajala je prazna sedam godina. Zatim su se 1982. Margarete i Alois Payer (na slici) uselili u halu od 230 kvadratnih metara. Naučni bračni par je sam izgradio police od crkvenih klupa za neke od svojih sada više od 40.000 knjiga.

05Kleve

Ono što je nekada bila protestantska Crkva uskrsnuća u okrugu Kellen sada je bokserska arena. Početkom decenije, kongregacija je odlučila da napusti svoju tradicionalnu bogomolju, ali ne i da je sruši. Investitori su omogućili da klub “Boxfabrik” ovdje pronađe svoj novi dom.

06Venecija

Vjekovima je crkva Svete Chiare na otoku Murano u laguni služila raznim vjerskim redovima sve dok ih Napoleon nije protjerao. Crkva je propala. Porodica Belluardo je 2012. godine počela da je obnavlja kao galeriju, mjesto događaja i radionicu za „puhanje“ stakla. Tradicionalni zanati ostrva sada se tamo mogu iskusiti uživo.

07Maastricht

Nekada samostan Reda svetog krsta, luksuzni Kruisherenhotel sada se nalazi u centru metropole provincije Limburg. Elegantno ćete večerati u gotičkoj crkvi punoj svjetla.

08Venecija

Grad u laguni doživio je nekoliko talasa skrnavljenja brojnih crkava i manastira – od vladavine klera-terora Napoleona do danas. Obnovljene građevine svjedoče o bogatoj istoriji. Na Bijenalu, kao što se ovdje vidi, nekadašnje bogomolje služe kao izložbeno mjesto.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Slikom i rječju kroz mostarska naselja i mahale – Glavna ulica

 

Nastavljamo sa serijalom – Glavna ulica

U najkraćem, uz stare slike, slijedi objašnjenje osnovnih pojmova iz Mostara.

Glavna ulica. Lokalitet, ulica. Glavna ulica najčešći je naziv ove ulice, koja se proteže na lijevoj obali paralelno s tokom rijeke Neretve od naselja Tekija na jugu, pa sve do Zalika na sjeveru grada. I u prošlosti, a i danas, ona je glavna komunikacija iz pravca sjevera prema jugu i obrnuto, a u osmansko vrijeme bio je to i jedini putni pravac u i iz Mostara. Budući je ulica od iznimnog značaja, svoje je ime mijenjala mnogo puta kroz povijest. U osmansko vrijeme zvali su je Mostarska džada, dolaskom Austrougarske zvala se: Veliki mostarski put, Stari mostarski put, Glavna džada, Carska džada i Hauptstrasse Carina. Na nekim mjestima ulica je bila preuska pa je 1907. g. izvršeno proširenje ulice od Više djevojačke škole pa sve do Šarića džamije. Nakon Prvog svjetskog rata zvala se Glavna ulica Carina, a za vrijeme NDH između 1941. i 1945. Ulica Safet-bega Bašagića, da bi nakon toga između 1945. i 1949. g. postala Staljinova, pa između 1949. i 1954. Đure Pucara Starog. Tek od 1954. g. postala je ulica Maršala Tita. Bila je ona centar svih zbivanja kako u osmansko vrijeme tako sve do zadnjeg rata. U njoj je bilo nekoliko džamije, trgovi, prodavnice, zanatlijske radnje, škole, ali i gubilište za izvršavanje smrtnih kazni. Nakon završetka zadnjeg rata, ova ulica gubi značaj što se tiče okupljanja naroda jer se on premješta u Srednju ulicu.

Objašnjenje je preuzeto iz knjige Mostarski leksikon, autora Tibora Vrančića, izdanje 2020.

Prilog:

Fotografija br. 1 - Glavna ulica 1900-ih;

Fotografija br. 2 - Glavna ulica 1929;

Fotografija br. 3 - Glavna ulica - ispred zgrade Divizije (NAMA) 1920-tih

Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(CidomTeam)