Sonntag, 3. März 2019

U učionici


Tri drvene klupe, jedna slomljena stolica sa točkićima, jedna spužva i tabla.
Učionica u Kufayru u blizini provincije Idlib, jedva da liči na ono što mi nazivamo školom. Nesređena prostorija sa još uvijek vidljiviom ožiljcima rata. I pored svega, sedam učenika u razredu su radosni što mogu prisustvovati nastavi.
Nekada je obrazovni sistem u Siriji bio primjer za čitav arapski svijet, a sada je na samom dnu. Region Idlib još uvijek se smatra bastionom pobunjenika, koji se bore i međusobno. Nekoliko sati nastave bez straha, veliki je poklon za ovu djecu.
Slika nas vrati četvrt vijeka unazad.
(stern)
(NovaSkloboda.ba)

Samstag, 2. März 2019

Novi vidikovac iznad Mostara



(objavljeno na portalu klix.ba 1. marta 2019.)

Još se bolje vidi natpis "BiH volimo te"

Povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine Brdsko-biciklističko udruženje MTBA Mostar uredilo je novi vidikovac na brdu Fortica s kojeg se pruža prekrasan pogled na Mostar, ali i na natpis "BiH volimo te"
Đani Rahimić, predsjednik MTBA Mostar, za Klix.ba kaže kako je godinu dana nakon izgradnje vidikovca i postavljanja zastave završen još jedan vidikovac. 




"Ovo je već postalo popularno među turistima koji posjećuju Mostar, tako da Fortica ponovno postaje interesantno izletište za Mostarce i njihove goste. U povodu 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine upriličeno je svečano podizanje državne zastave i intoniranje himne BiH uz prisustvo više stotina učenika srednjih škola s područja Mostara koji su pješačili do Fortice kako bi obilježili ovaj značajan datum za našu domovinu", kazao je Rahimić.

Prisutnima se obratio ratni komandant Šerif Špago, a predavanja su održali i profesori Adnan Džolota i Elmedin Ljevo.

Rahimić podsjeća kako, iako nije zvaničan toponim, Fortica je ustaljen naziv za brdo iznad Mostara preko kojeg vodi lokalni put za Podveležje, a najvjerovatnije potiče od talijanske riječi fortezza ili utvrda, prema austrougarskim i talijanskim utvrdama koje se na njemu nalaze. 



"Brdo Fortica je oduvijek bilo izletište mnogih Mostaraca koji za vrijeme velikih ljetnih vrućina izlaze na njegove obronke uživajući u pogledu na svoj grad. Uz to, Fortica je i mjesto na kojem su Mostarci odavali i odaju počast pojedinim ličnostima i događajima koji su posljednjih stotinjak godina obilježili grad na Neretvi", kazao je.



Tako su u vrijeme dok je na ovim prostorima vladala Austro-Ugarska, na samom vrhu bili ispisani inicijali cara Franje Josipa prvog (FJI) sa simbolom krune. Bila je to zahvalnost za brojne objekte koji su izgrađeni u gradu na Neretvi za vrijeme austrougarske vladavine. 


"Početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka mostarska omladina došla je na ideju da na Fortici iskaže svoju ljubav prema Josipu Brozu Titu. Bio je to, koliko je poznato, prvi slučaj u Jugoslaviji da se na taj način iskazivala ljubav i poštovanje prema predsjedniku SFRJ. Od kamenja je napravljen simbol štafete mladosti i pored nje je ispisano TITO. Kada je 4. maja 1980. godine umro Josip Broz Tito, mladi Mostara su ispod Titovog imena ispisali "VOLIMO TE" i tako još jednom iskazali ljubav prema njemu", kazao je.

Slova su bila visoka deset, a široka osam metara. Taj naziv je stajao sve do posljednjeg rata. 



"Tada je na Fortici ponovo došlo do preslagivanja kamenja. Ostalo je 'VOLIMO TE', a ime TITO je preinačeno u BiH. Od tada na ovom brdu stoji 'BiH VOLIMO TE', uz naknadno napravljeni simbol Starog mosta. Ovaj natpis ispisala je omladina grada, čime je iskazala svoju odanost i ljubav prema domovini – Bosni i Hercegovini. Prošlog 1. marta na ovom mjestu izrađen je vidikovac na koji je postavljen 30 metara visok jarbol sa zastavom Bosne i Hercegovine veličine 12x6m čime je proslavljen Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine", podsjetio je na historiju Fortice i njenih natpisa Đani Rahimić.
(klix.ba)

Veležov juriš na titulu i povratak tamo gdje mu je i mjesto









Velež današnjom utakmiocom protiv Čapljine kreće u osvajanje šampionske titule i povratak  u vrh bh fudbala, gdje mu je i mjesto. Navijači Veleža ubijeđeni su da će njihovi ljubimci uspjeti u namjeri da se vrate u Premije ligu BiH i zato se očekuje da će danas na stadion Rođeni biti ispunjen do posljednjeg mjesta i da će se pjesmom proslaviti pobjeda.
Najveći Veležov rival u borbi za prvaka, Olimpik, domaćin je Vitezu i “vukovi s Otoke” s pravom očekuju nova tri boda.
U ostalim susretima očekuju se zinimljive i do kraja neizvjesne utakmice.
(NovaSloboda.ba)

Crni leopard snimljen u Keniji




Crni panter živi: Jedan rijetki leopard je snimljen u Keniji, a kako tvrde naučnici, to se desilo prvi put nakon 100 godina. Nakon što je životinja primijećena u mjestu Lakipia, u centralnom području Kenije, naučnici sa Instituta za konzervativna istraživanja iz Zoo San Diego, okupljeni oko Nicholasa Pilfolda, prošle godine su na tom području instalirali osam kamera.
I zaista, vrlo brzo dobili su sveti gral afričkih biologa – fotografiju super rijetkog crnog leoparda, prvog koji je u Africi snimljen nakon 100 godina!
Mlada ženka snimljena je kako se kreće sa većom ženkom leoparda, koja je normalne boje i pretpostavlja se da joj je to majka.
Crni leopard zapravo ima melanizam, stanje koje je suprotno od albinizma i koje je rezultat gena koji uzrokuje višak pigmenta u koži i dlaci životinje, pa zbog toga bude potpuno crna. Vijesti o crnim leopardama decenijama se šire Kenijom, ali je naučna potvrda njihovog postojanja izmicala već 100 godina.
Fotografije su objavljene u januarskom žurnalu “Ekologija u Africi“ i predstavljaju prvi naučni dokaz da ovo biće i dalje postoji u Africi. Posljednja fotografija napravljena je 1909.godina  u Etopiji i danas je dio kolekcije Državnog muzeja prirodne istorije u Washingtonu.
“Svako ima priču da ga je vidio, ali niko nije imao dokaz za to, pa su crni leopardi postali mit, legenda, nešto neuhvatljivo i magično”, priča Pilfold, pa nastavlja: “Godinama smo razgovarali sa starim vodičima, koji su prije mnogo godina vodili turiste u Keniji, u vrijeme kad je lov na životinje bio dozvoljen, polovinom prošlog vijeka. Oni su nam govorili da su ga vidjeli, ali da se crni leopard ni tada nije smio loviti”
Postoji devet podvrsta leoparda koji žive od Afrike do istoka Rusije. Njih 11 posto su melanistični, tvrdi Pilfold, ali se susreću samo na jugoistoku Azije, gdje tropske šume nude mnoštvo sjenovitih područja. Melanizam je dodatna kamuflaža u takvim staništima, što predatorima daje prednost u lovu.
Pilfold je u šali dodao da je vrlo zanimljivo što se crni leopard pojavio u području na kome se, u Marvelovom univerzumu nalazi Wakanda, izmišljeni dom superheroja Crnog Pantera.
“Zamislite te slučajnosti. Jedino mjesto gdje se u Africi mogu vidjeti crni leopardi, je mjesto gdje u Marvelu živi Crni Panter”, rekao je Pilfold, stoji u časopisu „Nacionalna geografija“.
(web)
(NovaSloboda.ba)

Freitag, 1. März 2019

Dan nezavisnosti 1. mart 2019.


















(tekst koji slijedi objavljen je na portalu radiosarajevo.ba 1. marta 2019. godine, fotografije portali, facebook)

U Bosni i Hercegovini danas se obilježava 27. godišnjica od proglašenja državne nezavisnosti.

Prvog marta 1992, drugog dana referenduma za nezavisnost ove zemlje, ustanovljeno je da je 98 procenata od 65 posto građanki i građana ove zemlje, koliko ih je izašlo na referendum, poručilo da su “za nezavisnu državu svih njenih naroda”.
BiH je svoju nezavisnost zatražila u vrijeme raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), nakon Hrvatske i Slovenije. Vrijedi napomenuti da je 11. oktobra 1991, na sjednici Skupštine BiH, izglasan Akt o reafirmaciji suverenosti Republike nakon čega su bh. predstavnici napustili organe SFRJ, čekajući sporazum o budućnosti zemlje.
Mjesec dana ranije, ratna dešavanja iz Hrvatske već su stigla i u BiH, napadom Jugoslavenske narodne armije (JNA) na hercegovačko selo Ravno.
Pitanje na referendumu glasilo je: “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“ Dvadeset i četvrtog oktobra, na Palama (u blizini Sarajeva), a pod političkom palicom Srpske demokratske stranke (SDS), formirat će se tzv. Skupština srpskog naroda u BiH koja će 9. januara 1992. Deklaracijom proglasiti i Srpsku Republiku.
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, pak, bit će osnovana u Grudama, 18. novembra 1991. A, u Skupštini BiH, srpski poslanici oštro će reagirati na Akt o reafirmaciji suverenosti. Pozvat će, stoga, i na bojkot referenduma; pamte se riječi ratnog zločinca Radovana Karadžića koji je u tom periodu, u Skupštini BiH, zaprijetio: “Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak.”
Odgovorio mu je prvi predsjednik BiH Alija Izetbegović:
“Njegov (Karadžićev, op. pr.) način izlaganja, njegove poruke možda na najbolji način objašnjavaju zašto mi možda više i nećemo da ostanemo u Jugoslaviji (…) zašto i drugi neće da ostanu u toj Jugoslaviji. Takvu Jugoslaviju kakvu hoće gospodin Karadžić neće više niko. Neće, možda, niko više osim srpskog naroda. Takvu Jugoslaviju su u očima jugoslavenskih naroda, Slovenaca, Hrvata, Makedonaca, Albanaca, Mađara, Muslimana… jednostavno omrzli, kao i u očima Evrope i svijeta.” Referendum se proveo, a posmatrači koji su ga nadgledali priznat će našu zemlju kao „nezavisnu i suverenu državu u međunarodno priznatim granicama“. Međutim, u poslijepodne, 1. marta, u Sarajevu se desio još jedan događaj koji se dobro pamti: ranjen je sveštenik Radenko Miković, a ubijen tzv. srpski svat Nikola Gardović (otac mladoženje), na vjenčanju ispred Stare srpske crkve na Baščaršiji), što će SDS, uz rezultate referenduma, te noći iskoristiti za podizanje prvih srpskih barikada u Sarajevu. (Za ubistvo Gardovića optužen je Ramiz Delalić Ćelo, no ubijen je prije nego što je proces završen, op. pr.) Paravojne jedinice postavit će takve “kontrolne punktove” i u Bosanskom Brodu, Derventi, Bosanskom Šamcu… JNA će otvoreno stati na srpsku stranu.
U Sarajevu će prve barikade brzo biti uklonjene, no, već početkom aprila 1992. počinje “formalni” početak rata i agresije na BiH i opsade na Sarajevo, što će trajati sve do potpisivanja Dejtonskog sporazuma, krajem 1995.
Rezultati referenduma proglašeni su 6. marta 1992, od kada (retroaktivno) važi međunarodno priznanje o teritorijalnoj nezavisnosti.
Ujedinjeni narodi, 22. maja te godine, izglasat će da postanemo članicom Generalne skupštine, dok će bh. skupština u februaru 1995. za Dan nezavisnosti proglasiti 1. mart.
Dvije i po decenije nakon referenduma, u zemlji u kojoj su samo tri naroda konstitutivna, a Ostali od europskih sudova moraju tražiti prava, od dva Dejtonom utvrđena entiteta, samo jedan obilježava Dan nezavisnosti – Federacija BiH.
U Republici Srpskoj danas je radni dan.
Radiosarajevo.ba


Na tački ledišta


Na prvi pogled, figura na slici čini se kao pefektna Irokese frizura koja se ocrtava u krajoliku.
Na zalasku sunca, Olesja Ushakova iz Krasnojarska u Sibiru, prosula je lonac vrele vode u vazduh, koji je bio tako hladan  da se tekućina u sekundi pretvarila u led. Jedna lijepa slika za društvene medije, gdje se društvo proteklih dana odmjeravalo u bacanju vrele vode u hladan vazduh, pod motom: Ko će postaviti najspektakularniju fotografiju?
Naravno, to funkcioniše samo u krajevima sa ekstremnom hladnoćom. Kao na slici, gdje je proteklih dana mjerena temperatura ispod minus 40 stepeni celzijusa. Ili, na sjeveru Amerike, gdje su zabilježene i prve opekotine vrelom vodom, kod onih koji nisu vični izvođenju ovakve vježbe.
(stern)
(NovaSloboda.ba)

U sjećanju


Halil Špago 1926 - 1997.

Fatima Špago 1932 - 2017.

fotografija iz 1996.

(spagos)