Slikom i riječju kroz mostarska naselja i mahale - Balinovac

 

U ovom serijalu, koji ćemo objavljivati subotom, pokušat ćemo malo prošetati ulicama, mahalama i značajnijim mjestima Mostara. Naime, često se susrećemo s pitanjima raje, gdje se nalazi neko naselje, mahala, ili sokak u Mostaru, pogotovo od mlađe raje, u koju ubrajamo sve one koji su rođeni krajem prošlog, i od početka ovog stoljeća. Javljaju se i raja iz dalekog svijeta s pitanjima koja su sasvim razumljiva za one koji u Mostar dođu samo tokom odmora, ljetnih ferija, i kombiniraju boravak u Mostaru s odlaskom na more, ili u druga mjesta, u posjetu rodbini. I onda se, u razgovorima, odjednom susretnu s pitanjem: A gdje se to nalazi?

Uz stare slike kao priloge, donijet ćemo ukratko objašnjenje osnovnih dijelova Mostara. Rado ćemo u ovaj pregled uključiti sve ono za što bude interesovanja, i što budemo znali objasniti.

Balinovac. Toponim, mahala. Balinovac je zapadni dio Mostara koji je nekada predstavljao sami početak naseljenog grada. Jedna od 14 mostarskih muslimanskih mahala bila je i Baba Beširova mahala. Mahala je nastala u drugoj polovici 16. stoljeća i to oko tada izgrađene Baba Beširove džamije, a ime je dobila po njenom osnivaču Baba Beširagi, zapovjedniku jednog odreda turske plaćene vojske. Mahala se protezala od džamije na Balinovcu, a njena krajnja točka bila je Ćatića kula, poslije koje se prostire Bakamovića imanje do Bakšima, a dalje su počinjali Ilići. Postoje čak tri verzije nastanka imena ove mahale. Prva verzija navodi da je ovu mahalu osnovao Baba Bešir Bakamović prije 1585. godine i da je otada nosila naziv Baba Beširova mahala pa da je od Babinovac u narodu nazvana Balinovac (Balnovac). Druga verzija govori da je naziv mahale nastao nakon izgradnje malte (carinarnice) na ovom mjestu i budući se naplaćivala maltarina (pristojba) za svu robu koju su seljaci (pogrdno nazivanima balije) dovozili u grad te da je otud nastalo ime Balinovac. Treća verzija kazuje da je mahala Balinovac dobila naziv po familiji Bale koja je imala značajne posjede u Zahumu. Najstariji pisani dokument o spomenutoj porodici datira iz 1711. g., gdje se u sudskim spisima navodi Bale Alija. Zanimljivo je da ne postoji ni jedna karta grada iz austrougarskog perioda i ranije s navedenim toponimom Balinovac te da je stoga očigledno da to nije zvaničan naziv nego onaj koji je bio upotrebljavan isključivo u narodu.

Objašnjenje je preuzeto iz knjige Mostarski leksikon, autora Tibora Vrančića, izdanje 2020.

Fotografije: Balinovac 1887.

Balinovac (Ćiro Raič) 1964.

nove slike: Balinovac, Gugo, 2024.

Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(CidomTeam)