Freitag, 3. Mai 2024

O rastinju na Partizanskom (partizansko.info)

 


U svojih gotovo šezdeset godina postojanja Partizansko spomen-groblje u Mostaru je došlo od vrhunske hortikulturalne uređenosti do potpune zapuštenosti. Ovdje se prisjećamo biljaka koje su nekad krasile najveći mostarski spomenički kompleks.

O stanju Partizanskog spomenika (koje u velikoj mjeri važi i za 2024. godinu), napisano je u jednom izvještaju 2005. godine:





(…) Stanje zelenih površina

Partizansko spomen-groblje spomenik je i gradskog pejzaža. Prirodni okvir kompleksa čine šikare autohtonog drveća i grmlja oplemenjene čempresima i alepskim borovima čime je postignuta mediteranska forma pejzaža te utisak jedinstva spomenika i prirode. Šira zona oko objekta pošumljena je 60-tih godina te su ta stabla danas dostigla svoju punu fiziološku zrelost. Strme padine spomenika bile su nepravilno ozelenjene nasadima mediteranskih zimzelenih trajnica (ruzmarin, lavanda, santolina-zelena i siva te kadulja). Dekorativno zelenilo je zbog neaktivnosti nastavilo svoj prirodni rast.

Danas se ispod samonikle vegetacije (pavit i kupina) mogu naći ostaci ovih vrsta koje su odrvenile i zakržljale. Iako je protekao dulji period neodržavanja cijeli kompleks pruža sliku bogato ozelenjenog prostora na kojem se ističu ogromne krošnje alepskog bora i vretenasta stabla čempresa.

Da bi zelene površine nastavile da egzistiraju i vratile svoj nekadašnji izgled potrebno je izvršiti
detaljno uklanjanje samonikle divlje vegetacije koja se ne uklapa u koncepciju rješenja i guši
postojeću vegetaciju. Rekonstrukcija travnjaka, površina pod trajnicama i grmovima može se vršiti
etapno i naknadno kroz novu sadnju i održavanje.

Izvor: dokument “Proglašenje Partizanskog spomen-groblja nacionalnim spomenikom”, Grad Mostar, Odjel za urbanizam i graditeljstvo; br. 07-42-1958/05; maj/svibanj 2005.





Rastinje koje je planski ukrašavalo spomen-kompleks prvih 27 godina:

Grmasto cvijeće

Zimzeleno i listopadno grmlje

Polegle četinjače

Borovica (Juniperus horizontalis)

Visoke četinjače

Fotografije: wikimedia i google search.



Mapa cvjetnih površina:

… Na samom spomeniku pod travom je 5.345 kvadratnih metara, od čega je šest terasa 1.326 kvadratnih metara. Cvjetna površina iznosi 2.950 kvadratnih metara.(…) Izvor: “Partizanski spomenik u Mostaru.”


galerija fotografije na linku:

O rastinju na Partizanskom - Partizansko spomen-groblje


Izvor: “Partizanski spomenik u Mostaru” (1980.). Fotografije: Slobodan Krstanović i Ćiril Rajić (Raič).

(partizansko.info)

Donnerstag, 2. Mai 2024

Abigail, bijeli kengur

 



Ovo može biti zabavno: mali, snježno bijeli kengur uskoro će skakati kroz ograđeni prostor u Marlow Bird Parku u blizini Rostocka, Njemačka. Među četiri novorođene životinje, jedan je albino. Njeno ime: Abigail.

U parku ptica Marlow (okrug Zapadna Pomeranija-Rügen) pojavila se nova atrakcija: jedan od četiri novorođena Benettova kengura je albino ženka. Krštena je Abigail i snježno bijela je, sa ružičastim brkovima i tipičnim crvenim očima. "Abigail je sada toliko velika, da će majkinu torbu za svoje prve pokušaje skakanja, napustiti u narednih nekoliko sedmica", objavio je u ponedjeljak park za ptice u blizini Rostocka. Još tri mlade životinje sa "normalnim" sivo-smeđim krznom također trenutno gledaju iz majčine torbice. Ukupno dvanaest Benettovih kengura živi u pristupačnom, ograđenom prostoru.

Sličan slučaj je već bio 2011.

Abigail je klasična mutacija i tipičan albino. Ovo je apsolutna rijetkost, jer se albinosi javljaju samo jednom na svakih 10.000 rođenih u prirodi. Tijelu nedostaje poseban pigment koji se zove melanin. Važan je za boju očiju, kože i krzna. Ako u tijelu nema melanina, koža i kosa će biti bijele, kod svih vrsta. Oči izgledaju kao da su crvene.

Zanimljivo: Abigail je već drugi albino kengur u Marlowu. Međutim, Alberta, koja je rođena 2011. godine, umrla je prije skoro dvije godine. Alberta se smatrala manjom senzacijom i čak je imala svoje potomstvo u Marlowu.

(welt)

(NovaSloboda.ba)

Prvomajski grah u Mostaru

 









Međunarodni praznik rada obilježen u Mostaru dijeljenjem graha

Proslava Međunarodnog praznika rada, uz sindikalni grah, održana je u srijedu na Šetalištu u Mostaru, a Mostarcima je grah dijelio gradonačelnik Mostara Mario Kordić.

Kazao je kako je pripremljeno 1.000 porcija graha koje danas namjeravaju podijeliti sugrađanima.

Zahvalio je Uniji nezavisnih sindikata koja svake godine ponovo stavi u fokus Međunarodni praznik rada.

“Ovo je, nažalost, samo jedan dan kada se prisjetimo svih nepravdi i mislim da bi trebali češće razgovarati o problemima koje ljudi imaju. Danas svjedočimo kako ljudi masovno odlaze iz ove države tržeći bolje uslove i plate”, naveo je mostarski gradonačelnik istakavši kako su naši privrednici svjesni bez kakvih kvalitetnih ljudi su ostali.

Po njegovim riječima, rješenje je u poboljšanju uslovaa i plata kako ljudi ne bi odlazili iz BiH.

“Mi smo kao Grad u posljednje tri godine uradili koliko smo mogli kako bismo dali svoj doprinos, jer nama je dužnost da učinimo sve kako bi što više ljudi ostalo ovde”, kazao je Kordić navodeći primjer uvođenja neradne nedelje za trgovce.

Predsjednik Unije nezvisnih sindikata Josip Milić kazao je kako je najviše penzionera došlo na sindikalni grah, jer kako je kazao, došli smo u takva vremena, nažalost, da ljudi od jedne porcije ili onoga što će ponijeti kući mogu sedam dana živjeti.

Govoreći o stanju radništva u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Milić je naveo kako situacija nije bajna.

“Inflacija je svakim danom sve veća. Kao što znate, evo mi u prosvjeti smo imali dva štrajka upozorenja protiv Vlade HNK-a, a u pripremi je i generalni štrajk”, kazao je Milić izrazivši nadu u to da će se kroz Mirovno vijeće uspjeti dogovoriti s Vladom kako bi se izbjegao generalni štrajk.

Takođe, upozorio je na to kako stanje nije zadovoljavajuće ni u vrtićima i na fakultetima, te ocijenio kako vlada nezadovoljstvo cjelokupnog obrazovanja.

Milić je naveo kako su, uz pomoć gradonačelnika Mostara, uspjeli realizirati dijeljenje graha građanima Mostara, te je zahvalio je Crvenom krstu koji je sve pripremio i dostavio.

Na gradskom šetalištu zatekli smo Dragana Kukića iz Mostara, koji je kazao kako su radnička prva danas jako loša. Ocijenio je kako bi trebalo jako puno toga učiniti da bi se popravila prava, te naveo da je uz bolje plate nužna i novčana stimulacija radnika.

Inače, na današnji dan 1886. godine u Chicagu je protestovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizovane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenisala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je demonstranata uhapšeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petoro ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju. U spomen na krvoproliće u Chicagu, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. maja svake godine održavati radničkie protesti. Već od sljedeće 1890. godine, taj datum postaje međunarodnim danom opšte solidarnosti radništva.

(NovaSloboda.ba)



Čekajući završetak obnove – Stare razglednice

 


Hotel Neretva u Mostaru

Hotel koji u srcu starog grada Mostara dominira iznad lijeve obale modre rijeke Neretve i u kojem su boravili brojni svjetski lideri, od cara Franje Josipa do Josipa Broza Tita, kao i brojne poznate ličnosti i turisti iz cijelog svijeta, izgrađen je 1892. godine u vrijeme Austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini i po projektu Alexandera Witteka, austrougarskog arhitekte i šahovskog velemajstora. Alexander Wittek čiji su objekti prepoznatljivi po pseudomaurskom stilu, osim Mostaru poklonio je i Sarajevu dva najvažnija simbola među arhitektonskim zdanjima, Gradsku Vijećnicu i Sebilj, što je dovoljno da ga u oba grada nikada ne zaborave.

Izgrađena u pseudomaurskom stilu sa impozantnom fasadom sa žuto crvenim horizontalnim prugama, zgrada Hotela Neretva bila je u vrijeme izgradnje ogromna trodijelna zgrada koja je ostala sinonim najvećeg grada na Neretvi i perioda u kojem je izgrađena.

Više godina kasnije, uz zgradu i neposredno uz rijeku Neretvu, izgrađene su dvije velike terase, a na drugoj strani do 1976. godine dominirao je bazen sa zlatnim ribicama. Hotel u kojem se služila čuvena Sacher torta i Bečka šnicla, bio je jedno od mjesta u gradu Mostaru gdje se moglo plesati uz večeru i kolače raznih boja, ali stotinu godina nakon izgradnje, Hotel Neretva je razrušen tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992/95. godine.

Međutim, prema pisanju brojnih medija, ovaj nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, uskoro vraća svoj stari sjaj.

Photo: Old postcard

(Cidom/ŠefikEmrić/20240501)

Mittwoch, 1. Mai 2024

Prvomajska budilica ulicama Mostara

 





Hrvatska glazba Mostar održala je tradicionalnu prvomajsku promenadu ulicama Mostara na Međunarodni praznik rada.

Hrvatska glazba Mostar budilicom je poželjela dobro jutro svim Mostarcima i izvodeći poznata djela zabavne glazbe čestitala građanima 1. maj, Međunarodni praznik rada.

Promenada je krenula jutros u 6 sati sa Rondoa, zatim ulicom kneza Mihaila Viševića Humskog, prema raskrižju kod Doma zdravlja, zatim preko Staroga mosta do izlaza na Ulicu maršala Tita.

Nastavila je ulicom maršala Tita do raskrsnice kod bivše robne kuće ”Razvitak”, zatim preko Trga Musala do raskrsnice sa Šantićevom ulicom, pa dalje do raskrsrnice kod hotela ”Ero”.

Promenada se nastavila ulicom dr. Ante Starčevića, ulicom kralja Tomislava i završila na Rondou.

(NovaSloboda.ba))

Spašavanje kulturnog nasljeđa

 



Vatrogasna crijeva vijugaju kao zmije po asfaltu i pronose hiljade litara vode, koji bi trebali da spase od požara historijsku berzu, sa prelijepim Zmajevim tornjem, u Kopenhagenu. Toranj se srušio nakon razornog požara 16. aprila - a Danska je doživjela svoj trenutak Notre Dame.

Vatrogasci su na vrijeme spasili historijski grb - za koji je pored vatre, vjerovatno najveća opasnost i voda.

Na slici koju nose dva spasioca, prikazana su dva gola bradata muškarca sa grbovima i tipično žućkasto zelenilom ispred njihovog pola. Naoružani su kopljima. Oni štite nešto što su Danci također vidjeli u opasnosti od požara prošle sedmice: njihovo kulturno naslijeđe.

Ova slika ujedno pokazuje, koliko je Danska isprepletena sa svojom kulturom. Budući da nije pronađeno nijedno vrijedno umjetničko djelo, čak ni opijeni Vilhelm Hammershoi, drvena ploča koja se ovdje prenosi preko ulice, ima više patriotsku vrijednost (lavovi su heraldičke životinje Danske). Kako bi ih spasili, civili su hrabro ulazili u zapaljenu zgradu. To mnogo govori o sanosvijesti Danskih građana. Kralj Frederik X im se na tome neizmjerno zahvalio.

-:-

Komad po komad: Službe za spašavanje u Kopenhagenu s velikim oprezom pokušavaju da prebace ono što je preostalo na sigurno, nakon što su se srušili dijelovi fasade Historijske berze. Međutim, cijela stvar je teška, kako objašnjava Jakob Vedsted Andersen, šef operacija u vatrogasnoj službi rekao je na konferenciji za novinare. Postoji veliki rizik od daljeg urušavanja zidova. Stoga se usuđujemo ulaziti oprezno i sporo uz preduzimanje mjera sigurnosti. „Skela je zategnuta, i kada počnemo da je sečemo, moramo da vidimo kako se skela ponaša“, kaže on. Polovina stare berze izgorjela je početkom sedmice, a u četvrtak su konačno urušeni i zidavi izgorjele polovine objekta.

(welt)

(NovaSloboda.ba)

Iz stare štampe – Mostarska hronika, 7. novembar 1925. godine

 




U Jugoslavenskom listu od 7. novembra 1925. godine, objavljena je rubrika “Sitno iz Mostara” koju je uređivao redovni dopisnik iz Mostara.


Sitno iz Mostara

-:-

Na srpsko-pravoslavnom groblju pronađen je jedan spomenik, koji potiče navodno iz 1485. godine.

-:-

Od 1. decembra Mostar će imati stalno električnu struju dnevno i noću. Sve radnje u tom pogledu su u stadiju završavanja.

-:-

Uzrujanost koja se mjestimice zapazila povodom jedinstvenog zatvaranja radnja u nedelju posve se slegla. Sada niko više na to ne misli pa je bilo samo časomično neraspoloženje.


-:-
Central-kino, Mostar
Dolazi: Rusko-japanski rat: Bitka kod Čušime, vanredna atrakcija. Za ovaj film upoptrebljeni su mnogi stari ratni brodovi i potopljeni.

-:-

prilog: originalne fotografije iz filma i poster, kino Urania, kasnije kino Central

priredili: Armin Džabirov, Tibor, Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)