Početkom 1892. g. je otvoren hotel „Narenta“. Pošto vlada u Beču bijaše vlasnik hotela, ona je postavila i svog upravnika. Bio je to neki Zimmerman (Cimerman), koji nije baš dobro primljen kod mještana zbog svog karaktera. Da mu je karakter bio uistinu loš ubrzo se dokazalo. Sredinom iste te godine kad je hotel otvoren, kao gost hotela došao je neki Hinko Bradl. Mostarcima je on već znan otprije jer je dolazio donoseći uvijek sa sobom poneko „čudo tehnike“. Ovog puta je predstavio stroj u kojega su posjetitelji ubacivali bijeli list papira kupljen za novčić, a iz stroja bi nasumično ispadao pokatkad bijeli papir, a pokatkad i prava novčanica. Prava razonoda za građane i dobra zarada za Hinka.
Nakon završenog posla u Mostaru Bradl pođe za Sarajevo, a upravnik Zimmerman za njim otposla depešu policiji optužujući ga da je falsifikator. Stigavši u Sarajevo Bradla odmah privedoše na ispitivanje. Bradl uspijeva objasniti šefu policije da je riječ o običnoj igri, a nakon što sazna od šefa da ga je prijavio upravnik hotela, Bradl plaća oglas u novinama u kojem opisuje cijeli slučaj i ismijava glupost Zimmermana. Bečka vlada hitnom depešom smjenjuje Zimmermana s položaja upravnika na opću radost čaršije. (iz knjige U sjeni zaborava, autori: Ismail Braco Čampara, Tibor Vrančić, Smail Špago), 2017. g.)
Mnogi su trgovci, putnici, liječnici i drugi odsjedali u Hotel Nertevi, pa i otvarali privremene urede.
Dr. Dragutin Karlo Heinzel (Hajncl) bio je specijalista za očne bolesti u Beču i to kod profesora Fuchsa – dvorskog savjetnika. Inače bijaše stalno nastanjen u Trstu, a prvi put stiže u naš grad 1890. g. Odsjeo bi tri dana u hotelu „Narenta“ i uz plaćeni oglas u novinama u svojoj sobi primao pacijente. Nije poznato je li imao uspjeha ni koliko je zaradio, no s obzirom da je njegov boravak ponovno evidentiran deset godina kasnije, pretpostavljamo da je putujuća ordinacija dobro poslovala.
Sličan poduhvat izvršio je i zubar iz Pešte dr. Papp. Godine 1905. ordinirao je u hotel „Narenti“ nekoliko tjedana, a Mostarce je pozivao oglasom u novinama: „Zubne plombe su od zlata, platine, cementa, srebra, opala i porcelana. Zube i zubala izrađujem kroz svoga tehničara ovdje.“
Hotel Neretva ne bijaše magnet samo za liječnike. Godine 1924. pojavila se i izvjesna gospođa Funk koja je u tom hotelu otvorila školu modernih plesova. U oglasu je navodila da se u njenoj putujućoj školi mogu naučiti „moderni plesovi java, bluz, tango, boston, šimi i step“.
Fotografija 1 – Hotel Narenta – interijer 1900-ih
Fotografija 2 – Prvi automobil ispred Hotel Narente 1902. g.
Fotografija 3 – Hotel Narenta – interijer 1930-ih
Fotografija 4 – Hotel Neretva – crveni salon, 1980-ih
(CidomTeam)
