Mittwoch, 30. August 2023

Jezera za blisko osvježenje

 



Plivanje umjesto znojenja, slobodan ulaz umjesto bazena.

Njemačka jezera za kupanje su ljetni hit 2023.

Ljeto, prskanje, skakanje i plivanje! Ne mora se baš mnogo pričati o nekim poznatim jezerima širom svijeta.. Ponekad na nekim ne morate imati ni kupaće gaće.

Oko 300 od 12.200 jezera (to su vodena tijela povtršine preko jednog hektara) u Njemačkoj zvanično su označeni kao jezera za kupanje. Tu su i jezera sa branama, vodeni rezervoari i mali kamenolomni ribnjaci, koji omogućavaju hlađenje u vrućim danima, posebno u ruralnim područjima.

Bilo da se radi o prirodnoj idili u Brandenburgu, panoramskom snu u Bavarskoj ili o nudističkom insajderskom savjetovanom jezercu u Ajfelu - njemačka jezera za kupanje su tražena i vrlo posjećena.

Nema radnog vremena, rijetko se plaća ulaz, roštilj umjesto nereda, priroda za oči umjesto klora u oči. Svaki posjetilac za sebe definiše ličnu fascinaciju jezerom za kupanje.

Pa potražite svoje omiljeno mjesto uz vodu, uz jezero. 

Barem ih mi imamo u bližoj i daljoj okolini. 

Ugodnu zabavu.

(bams)

(NovaSloboda.ba)

Oslobođenje slavi 80 godina: Istinski svjedok jednog vremena koji živi i danas

 


30. august 1943.

30. august 2023.

1997.

2011.

Instagram

Najdugovječniji bh. medij "Oslobođenje" danas slavi 80 godina postojanja. Prije 80 godina, 30. augusta 1943. godine na slobodnoj teritoriji podno Majevice štampano je prvo izdanje novine.

Prvi broj lista štampan je 30. augusta 1943. godine, u jeku Drugog svjetskog rata, u Donjoj Trnovi nadomak Bijeljine. Potpisuje ga glavni i odgovorni urednik Rodoljub Čolaković. Do oslobođenja Sarajeva, kada se ‘Oslobođenje’ nastanjuje u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, novina je štampana još i u Tuzli, a da je list rastao i razvijao se s Bosnom i Hercegovinom, svjedoče brojna priznanja i nagrade od kojih se izdvajaju Orden bratstva i jedinstva 1963. dodijeljen Ukazom predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita, Nagradu ZAVNOBiH-a 1976. godine i Šestoaprilsku nagradu Sarajeva olimpijske 1984.

“Oslobođenje” 1989. je proglašeno najboljim dnevnim listom bivše Jugoslavije, a već prve ratne godine u BiH – 1992 – izabran je za List godine u svijetu.

“Oslobođenje je pod opsadom uspijevalo svakoga dana stići do naših čitatelja. Upravo zato tokom 1993. nagrade stižu iz Beča, Barcelone, Rima, Houstona, Stockholma i Kopenhagena, kao priznanja za glas istine i borbu za ljudska prava, a Evropski parlament u Strasbourgu ‘Oslobođenju’ je dodijelio Nagradu ‘Andrej Saharov’. Novinarima su uvijek najdraža priznanja kolega: 21.800.000 primjeraka bio je tiraž ‘Oslobođenja’ 16. septembra 1993. godine, kada je ovaj list kao prilog štampan na 40 jezika u najuglednijim listovima planete”, objavljeno je iz “Oslobođenja”.

Svjedočilo je Oslobođenje i njegovi novinari i urednici brojnim historijskim trenucima bivše Jugoslavije, BiH, Evrope i svijeta. Svjedočilo je pobjedi nad fašizmom i slomu nacizma, svjedočilo je izgradnji i rušenju Berlinskog zida, ali i prvim koracima čovjeka na mjesecu. Svjedočilo je sarajevskoj olimpijadi, smrti Josipa Broza Tita, začecima demokratije i višestranačja na ovim prostorima, ali i agresiji na BiH, bezbrojnim zločinima, genocidu. Svjedočilo je Dejtonskom mirovnom sporazumu, rađanju iz zemlje spaljene u ratu, izgradnji novih institucija i novog života. Svjedočilo je i otkrilo brojne političke afere, kriminal, korupciju, svjedočilo brojne sudske procese, brojne presude. Svjedočilo je potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i priduživanju, dobijanju kandidatskog statusa BiH u EU, a, iz ovog lista se nadaju da će u godinama koje su pred njima svjedočiti i dobijanju punopravnog članstva u EU i NATO-u, razvijanju moderne države, rastu standarda, plaća, penzija…

“Oslobođenje” izborilo za svoje mjesto u podijeljenom medijskom svijetu BiH, o čemu opet svjedoče nagrade i priznanja.

“U 2015. godini dobili smo MESS-ovu Zlatnu plaketu za kontinuiranu odanost kulturi na ovim prostorima, a iste godine John Hopkins Univerzitet iz Washingtona dodijelio nam je priznanje za doprinos istraživačkom novinarstvu. Godinu kasnije ‘Oslobođenje’ je List godine u BiH, a 2017. okitili smo se i posebnim priznanjem italijanskog 22. Giavera Festivala za istrajnost u borbi za ljudska prava”, naveli su iz “Oslobođenja” te dodali:

“Našu posvećenost istinskim vrijednostima, a posebno mladim ljudima, Obrazovanje gradi BiH također je nagradilo Zlatnom plaketom 2019. godine. Naša je novina partner svim projektima koji Bosnu i Hercegovinu vode njezinom euroatlantskom cilju, mi smo medijska kuća koja i u zemlji i u regionu gaji profesionalne i korektne odnose, čuvajući principe objektivnog i profesionalnog žurnalizma. Već šest godina s partnerima iz regije surađujemo unutar USAID-ovog projekta, a uz pomoć Internewsa uspjeli smo oformiti integriranu redakciju, jedinu u ovom dijelu svijeta, koja stvara zajednički sadržaj za naš ‘O kanal’ i naše digitalne platforme”, navodi se u saopštenju.

Ovaj bh. list, kako su najavili, će 80. rođendan obilježiti i u digitalnom svijetu i na malim ekranima, kao i u posebnom svečarskom broju koji će, uz redovno izdanje, imati i 80 stranica posvećenih historiji “Oslobođenja” i BiH.

Jer, mi smo bili i ostali svjedok vremena. U specijalnom izdanju našeg i vašeg ‘Oslobođenja’ pisat će i gostovat će naši autori i suradnici, naše kolege iz zemlje, regiona i svijeta, a tom prilikom dodijelit ćemo i dvije važne nagrade. Prvi put, povodom rođendana, ‘Oslobođenje’ će dodijeliti međunarodnu Novinarsku nagradu ‘Kemal Kurspahić’, te unutar naše kuće Novinarsku nagradu ‘Hamza Bakšić'”, objavili su iz ovog lista.

(N1)

Iz stare štampe – List “Bosna”, broj 283, 1871. godine, Bolnica za zaptije, siromašne žitelje i hapsenike u Mostaru (2. dio)






U drugoj polovini devetnaestog stoljeća u Sarajevu je ozlazio list pod nazivom "Bosna". List je pored vijesti niz Sarajeva redovno objavljivao vijesti iz čitavog vilajeta bosanskoga.

Uz zaglavlju broja 283 je stavljen i datum: utornik 9. i 21. novembra 1871. godine, kao i datum Ramazan 8. Godine 1288., po Hidžretskom kalendaru.


U zaglavlju lista je pisalo:

"Ove novine izlaze u nedelji dana jedanput i staju godišnju godišnje četrdeset groša, na šest mjeseci tridewet groša, na tri mjeseca dvadeset gr., a jedan broj groš van poštarine. Pretplata prima se u ovoj vilajetskoj štampariji. Članci za nauku i umjetnost služeći, primaju se rado za štampanje u ovom listu. Predplatnici van Sarajeva imaju jošte i poštansku taksu platiti."


U Vilajetskim vijestima je napisan članak o ustanovljenju bolnice za zaptije, siromašne žitelje i hapsenike u Mostaru.


"U Mostaru glavnom mjestu hercegovačkoga sandžaka ustanovljena je jedna bolnica za zaptije i siromašne žitelje i hapsenika. Za nabavljanje potreba te bolnice sastavljena je dosada sredstvom dobrotvornijeh priloga žiteljstva i činovnika suma od 9504 groša i 20 para.

Priznajući da je ova stvar pohvale dostojna i da svi, koji su što priložili blagorodnost zaslužuju, stavljamo ovdje nastavak spiska njihovijeh imena:



Spisak dobrovoljnijeh priloga za bolnicu u Mostaru

Mićović 20

Mijat Gavrilović 15

Anić 20

Risto Opuha 20

Simat Addal Ajdin aga iz

čajkničkoga kadiluka 30

Murat aga Omerović 20

Kadiluk bilećki

Kajmekan Sulejman beg 200

Kadija Smail efendija 100

Malmudir Hafis Muhib ef. 40

Član idare medžl Hamza aga 50

Mumeizi deavi medžlica 120

Taksildar Halil aga 30

Juzbaša Murad aga 100

Buljuk aga Šahir aga 50

Buljuk baša Omer aga 50

Juzbaša Rako 100

Juzbaša Vuko 50

Buljuk baša Rade 50

Džano Branković 20

Asdem aga Mušković 10

Mehmed aga Sarajlija 15

Muhtar Hadžić 10

Mustafa aga Kapudžić 10

Derviš aga Hadžić 7

Hamza Hadžić 5

Hajdar Halil aga 10

Petar aga Jančić 20

Ilija Odavić 6

Svega 1053 groša


Spisak

dobrovoljnijeh priloga za bolnicu u Mostaru

Pivski kadiluk

Kajmekan Mustafa beg 200 gr.

Kadija Mehmed efendija 100

Crkvenički mudir Mehmed aga 75

Malmudir Jusuf efendija 40

Tahrirat ćatib Ahmed efendija 30

Deavićatib Osman efendija 20

Daevi mumeiz Rakim efendija 30

Šćepan aga 30

Radul aga 30

Gligor aga 30

Članovi idare-madžlisa 45

Pandurski buljuk baša Lazo 50

Nikola 50

Dreka 25

Vujata 50

Milisav 50

Pop Datija 10

Jako 10

Jovan Šimo 10


Trebinjski kadiluk

Kajmekan Ragib beg 250

Kadija Ibrahim efendija 140

Hadži Haki beg 30

Muhid beg 25

Malmudir Ibrahim efendija 60

Član idare medžlisa Melenti ef. 40

Mumeiz deavi medžlisa Hadži

Mustafa aga 15

Mehmed beg 20

Mudir sutorinske nahije Hadži

Nazim efendija 50

Karantinski ćatib Numan efendija 20

Tapućatib Smail efendija 15

Sanduk emin Ibrahim efendija 30

Deavi ćatib Šućri efendija 20

Nufus mukaid Muharem efendija 15

Hasan aga Hadžović 10

Rusumat memur Mehmed efendija 15

Hadži Hafis efendija 5

Rusumat memur na Carini

Ahmed efendija 21

Dizdar Smail efendija 15

Rusumat memur na Grabu

Ali efendija 10

Rusumat memur na Poljicu

Ahmed efendija 10

Mumeiz deavi Gašo aga 15

Mumeiz daevi Rado aga 15

Korijenićki jubaša Adem aga 56

Korjenićki juzbaša Abdul aga 25

Ćumski juzbaša Ali aga 30

Žički juzbaša Zako aga 50

Žički juzbaša Trifo aga 50

Kruševački juzbaša Lako aga 60

Sutorinski juzbaša Nikola aga 50

Korjenićki buljuk baša Obren aga 40

Mustafa beg Deftedarević 11

Abdi beg 11

Smail beg Kapetanović 7

Abdi aga Bračković 25

Ibrahim aga 5

Derviš efendija 40

Mahmud aga Đehović 25

Smail aga Hadži Bajramović 5

Hasan aga 5

Sulejman afa 5

Bajo Čaro 20

Vecko trgovac 20

Nikola arnaut 22

Aleksa Arnaut 20

Maksim Palikuća 4

Sava Ćelović 4

Svega 6250 groša

(produžiće se)


Zaglavlje i tekst potiču iz arhive Gazihusrefbegove biblioteke u Sarajevu.


Prilog: Mostar, Glavna ulica, Luka, 1880.

Priredili: Armin Džabirov, Tibor, Vrančić, Smail Špago

(Nova Sloboda.ba)

Dienstag, 29. August 2023

Merjema Alihodžić je pobjednica festivala “Ilidža 2023”

 






Titulu pobjedničke pjesme na Takmičarskoj večeri Festivala narodne muzike Ilidža 2023 osvojila je kompozicija “Pjesmo moja” Merjeme Alihodžić, na osnovu glasova stručnog žirija i SMS glasova.

Na Takmičarskoj večeri dodijeljena je i nagrada za najbolji aranžman koju je dobio Suad Jukić za kompoziciju “Jedan mi je život malo”. Nagradu je uručio direktor Muzičke produkcije BHRT-a Jasmin Ferović.

Nagradu za najbolji tekst osvojila je kompozicija “Pjesmo moja”, autora Mensure Bajraktarević. Nagradu je uručio generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović.

Nagradu za najbolju muziku dobila je numera “Pjesmo moja”, autora Mensure Bajraktarević. Nagradu je uručila bh. pjevačica Hanka Paldum.

U takmičarskoj večeri učestvovalo je 15 pjesama i izvođača.

U Revijalnoj noći Festivala narodne muzike “Ilidža 2023”, koja će se održati sutra, nastupit će Hanka Paldum, Snežana Đurišić, Dragan Kojić Keba, Miroslav Škoro, Nikola Rokvić, Muharem Serbezovski, Elvira Rahić, Slađana Mandić, Nedžad Salković, Ferid Avdić, Nihad Alibegović, Cecilija, Hamid Ragipović Besko, Šefćet Hamidović Ringo i gost iznenađenja.

(express)

Poraz Veleža na Koševu

 







Treći uzastopni trijumf Sarajeva, Mlinarić dva puta pogodio prečku, sudija nije svirao čist penal za Velež

FK Sarajevo - FK Velež 1:0 (0:0)

Stadion: Olimpijski stadion Asim Ferhatović Hase, Koševo
Gledalaca: 8500
Sudija: Dragan Petrović (Banja Luka)
Golovi: 1:0 - Renan (50)
Žuti kartoni: Kyeremeh, Šahinović, Beganović. (Sarajevo)

FK Sarajevo: Šahinović, Beganović, Aničić, Soldo, Duraković, Buljubašić, Julardžija, Avramovski (64. Vrančić), Kyeremeh (58. Čataković), Ziljkić (75. Penaranda), Renan (64. Hasić). Trener: Simon Rožman.

FK Velež: Hadžikić, Domić, Hrkać, Zvonić, Oreč, Mlinarić (77. Šturm), Pršeš, Kadrić (64. Šikalo), Anđušić, Haskić (76. Džafić), Krajnc (71. Vehabović). Trener: Samir Merzić.


Sarajevo je u okviru posljednjeg susreta 5. kola Premijer lige BiH savladalo Velež sa 1:0.

Bordo tim je dobro otvorio meč, u prvih 20 minuta imali su nekoliko opasnih situacija, ali se Velež odbranio, a do kraja prvog dijela se oslobodio pritiska i dva puta, prekoMlinarića, pogodio prečku domaćeg gola. U 39. minuti, sudija Petrović nije svirao očigledan penal za Velež, nakon što je jedan igrač Sarajevo rukom igrao ispred svog gola.

Sarajevo je povelo u 50. minuti. Ziljkić je iskoristio grešku Pršeša, uposlio Oliveiru, koji je rutinski matirao Hadžikića za vođstvo od 1:0.

Do kraja je Velež imao nekoliko prilika da izjednači rezultat, dok je Sarajevo prijetilo preko kontranapada. Ostalo je 1:0.

(sport)

Igre na daskama

 

Konkurencija: Talasi Tahitija kao radno mjesto? Da, to zvuči prilično dobro. Proteklih dana okupili su se najbolji od najboljih u Svjetskoj surf ligi kako bi se ne samo takmičili u duelima. Događaj je poslužio i kao priprema za Olimpijske igre, jer će profesionalci skočiti u Pacifik, oko ostrva Francuske Polinezije, krajem jula 2024. Ove godine, pobjednici Caroline Marks, (21) i Jack Robinson, (25), iz raja za surfovanje Boca Raton na Floridi i Margaret River u Zapadnoj Australiji, pokazali su kako izgleda savršeno surfovanje. Vodene mase Teahupo'oa, kako se zove mjesto na jugoistočnom dijelu Tahitija, među najopasnijim su na svijetu.

Sasvim opravdano, jedno vrlo posebno radno mjesto

(wams)

(NovaSloboda.ba)

U Sarajevu postavljen spomenik kralju Tvrtku I

 







...na dan potpisivanja Povelje Kulina bana

U Sarajevu je postavljen spomenik jednom od najzačanijih srednjovjekovnih vladara Bosne – kralju Tvrtku I Kotromaniću, a za dan otvaranja spomenika izabrana je današnja 834. godišnjica potpisivanja Povelje Kulina bana, najstarijeg dokumenta o bosanskoj državnosti.

Povelja je upućena dubrovačkom knezu Krvašu i građanima Republike Dubrovnik. Najstariji je to očuvani dokument koji svjedoči o viševjekovnoj bosanskoj državnosti i jedan od najstarijih državnih dokumenata kod svih južnoslovenskih naroda.

Pisana je dvojezično – latinicom na latinskom, te bosanskom varijantom ćiriličnog pisma – bosančicom, na starobosanskom narodnom jeziku.

Povelja je međunarodni pravni akt, koju je bosanski ban Kulin uputio dubrovačkom knezu Krvašu kako bi regulisao trgovačke odnose sa tada najvažnijim trgovačkim partnerom svoje zemlje – Dubrovnikom. Njom se dubrovačkim trgovcima daje sloboda trgovanja u Bosni bez plaćanja poreza, ali im se i garantuje bezbjednost, te nadoknada eventualne štete.

U svjetlu te važne godišnjice, u Sarajevu je postavljen spomenik Stjepanu Tvrtku I Kotromaniću, koji se smatra jednim od najvećih srednjovjekovnih vladara Bosne. Za sobom je ostavio zemlju veću, jaču, politički uticajniju i vojno sposobniju od one koju je naslijedio. 

Rođen je oko 1338. godine. Sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, Tvrtko je na bosansko prijestolje došao kao petnaestogodišnji dječak 1353. godine, a Bosnom je kao ban vladao do 1377. godine.

Njegova vladavina Bosnom u tom je periodu obilježena stalnim sukobima sa Ugarskom kraljevinom, koja se željela dočepati bogatih bosanskih rudnika i iskorijeniti bosanske bogumile. Tvrtko I Kotromanić prvi je bosanski vladar koji je uzeo titulu kralja. To se dogodilo 1377. godine u Milima kod Visokog. Tokom svoje vladavine, kralj Tvrtko I Kotromanić je od Bosne i Hercegovine stvorio respektabilnu evropsku državu, koja je doživjela političku, kulturnu i privrednu ekspanziju.

Kralj Tvrtko I poseban je i po tome što je prvi vladar Bosne koji je krenuo u protivnapad na susjednje zemlje nakon što je Bosna godinama bila meta njihovih napada. U svojim osvajanjima, Tvrko I bio je više nego uspješan. Pohod na Crnu Goru okončao je osvajanjima teritorija sve do Kotora. Potom se okrenuo prema Srbiji i stigao do Sjenice u današnjem Sandžaku. U Milima se krunisao kao kralj Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju.

Bosna je tada važila i za ekonomsku silu, koja je svoju privredu bazirala na bogatim nalazištima zlata, srebra, olova i drugih vrijednih metala. O kakvoj se ekonomskoj sili radilo, najbolje svjedoči zlatnik koji se kovao. Tvrtkov dukat bio je četiri puta veći od osmanskog, imao je 24 karata, bio je širok četiri centimetra i težak 16 grama. Ovaj zlatnik bio je važan i zbog simbolike. Na jednoj strani se nalazio grb Bosanskog kraljevstva, sa šest ljiljana i još dva ljiljana sa strane, a na drugoj strani je bio propeti lav, simbol moći njegovog kraljevstva. O njegovoj moći govori i podatak da ga je Mletačka republika, vodeća evropska pomorska sila, upisala u zlatnju knjigu počasnih građana.

Bosanska vojska učestvovala je i u Kosovskoj bitci na strani srpskog kneza Lazara, koji je Tvrtka I molio za pomoć. Bosanska vojska je izborila pobjedu nad turskom vojskom na lijevom krilu gdje se borila i u domovinu se vratila sa neznatnim gubicima. Nakon toga se Tvrtko I okrenuo osvajanjem hrvatskih teritorija, gdje je napredovao sve do Novigrada, a pod njegovom vlašću su bili sva dalmatinska ostrva i gradovi osim Zadra i Dubrovnika.

Iznenada je umro 10. marta 1391. godine, a na njegovo mjesto došao je njegov rođak Stjepan Dabiša. Tvrtko I je sahranjen u Crkvi sv. Nikole u naselju Mile kod Visokog.

(Fena)

(NovaSloboda.ba)


KAJAN KAJAN: TVRTKO I. KOTROMANIĆ, DJEČAK NA BOSANSKOM PRIJESTOLJU