Širom svijeta – Slike dana

 

Dvomjesečna mladunčad iz legla rijetkih sjevernoafričkih lavova prave prve korake na otvorenom u zoološkom vrtu Whipsnade u blizini Dunstablea, Bedfordshir, Velika Britanija. Četiri mladunca, rođena od majke Wake u ranim satima 23. januara, drugo su leglo ove rijetke vrste rođene u zoološkom vrtu posljednjih mjeseci.

Pozorišne figure šetaju oko Holsten kapije u Lübecku, Njemačka, tokom parade. Nakon sedam godina renoviranja, “Kolk 17 Lutkarsko pozorište” preselilo se iz Evropskog hanzeatskog muzeja u svoju novouređenu kućnu zgradu u Kolk ulici. U živopisnoj, pomorskoj povorci, glumci su se kretali Untertraveom do svoje prvobitne kuće u podnožju crkve Sv. Petrija. Povorku je predvodila podmornica duga skoro pet metara, a pratili su je lutkari i zaposleni u Kolku 17 sa pozorišnim figurama koje su premještene tokom renoviranja.

Biciklistkinje na UCI svjetskoj turneji, naturi od Genove do Sanrema.

Neki ljudi vole talasaste staze kao izazov i mjesto za sjajne skokove. Skijaški profesionalci to trenutno pokazuju u švajcarskom planinskom odmaralištu St. Moritz. Tamo se bore za titule na Svjetskom prvenstvu u slobodnom stilu.

Zalazak sunca na Mjesecu, sa Zemljom i Venerom u daljini. (NAA)

Fontana na sjevernom travnjaku Bijele kuće obojena je zelenom bojom za Dan Svetog Patricka u Washingtonu.

(msn)

(NovaSloboda.ba)

„Bulevar Ivice Osima“ - film

 

Dokumentarni film „Bulevar Ivice Osima“, u produkciji Federalne televizije, autora Muhameda Bikića, bit će premijerno prikazan u četvrtak 3. aprila 2025. godine u 20.50 sati u okviru „Dokumentarng četvrtka“ na FTV-u.

Izuzetno sjetni dokumentarac posvećen legendarnom nogometaši i treneru Željezničara, selektoru bivše Jugoslavije je neispričana priča o njegovom porijeklu, djetinjstvu i ranoj mladosti, nekadašnjem Starom Hrasnom u Novom Sarajevu, a današnjem Bulevaru Ivice Osima.

– Legendarni Osim, Švabo i Štraus, kako su ga od milja zvali se vrlo slikovito i nadahnuto prisjeća skoro svakog lika u porodici i susjedstvu, detalja, stanja u društvu, suživotu i dobročinstvu tih vremena na našim prostorima, tačnije gdje je rođen, gdje je napravio svoje prve životne i nogometne korake… Osim nas na sebi svojstven način vodi kroz današnji Bulevar, školuje se, daje instrukcije iz matematike, kopa bašte u susjedstvu, žonglira loptu na šinama, bere maline kroz trnje, degustira somune, ružice, šampite, gurabije i broji zrna kafe u fildžanu… I kada prođemo sa Švabom kroz njegov bulevar uspomena, na kraju se on sam pita, da li bi bilo bolje da je naučio svirati harmoniku… Bulevar Ivice Osima se završava sa lirskom biografijam satkanom kroz pjesmu posvećenu legendarnom Štrausu, iz tek objavljene zbirke poezije „Tabakera“, autorice Jasmine Bikić, a u interpretaciji stihova Jasminke Šipka, uz muzičku podlogu Johanna Straussa ‘Na lijepom plavom Dunavu’ i ‘Radetzky March, Op 228’ – kaže autor filma, koji je bio i prvi inicijator da se bivša Zvornička ulica preimenuje u Bulevar Ivice Osima.

(Fena)

Prije 104 godine – Maska za lice

 

Koliko god da je poza dvije mlade žene iza pisaće mašine normalna, njihov izgled je uznemirujući. Zašto li samo nose ove maske? Je li to šala? Neki umjetnički performans? Je li to seksualni fetiš? Ili jesu li njih dvije žrtve požara?

Rješenje je jednostavno: riječ je o kozmetici. Ili kako piše u kratkom natpisu uz postavljenu fotografiju: „Gumene maske za uljepšavanje, koje se nose kako bi se spriječile bore i mrlje“.

Materijal je u najboljem slučaju bio nov, ali je kozmetička metoda bila drevna. Čak su se i u faraonskom Egiptu koristile maske za ljepotu napravljene od gline, ponekad u kombinaciji s mlijekom ili medom. U Kini su se za njegu kože lica primjenjivali korijeni đumbira, lotosa, pirinčane vode ili listova čaja. U viktorijansko doba, Engleskinje su stavljale tanke kriške sirove govedine i teletine na lice kako bi se borile protiv bora.

A eksperimenti se i danas provode kada je u pitanju najperspektivnija metoda za njegu kože lica: U dubinama interneta, na primjer, postoji "LED fotonska maska za uljepšavanje" za 95 eura, što se nimalo ne razlikuje od gumene maske prikazane na slici. U svakom slučaju, kao što danas znamo, takva maska nije stekla nikakve uslove da zavlada u potrošnji. Pogotovo ne u kancelariji.

(nzz)

(spagos)

Širom svijeta – Slike dana

 

Ljubičasto-plavi sjaj: Jacaranda drveće cvjeta duž Avenida Reforma u Meksiko Sitiju.

Tako mnogo: Dječak prolazi pored poredanih statua budističkih monaha u hramu u Kambodži.

Proljetni raspust: U Fort Lauderdaleu na Floridi mladi slave početak proljeća.

Tračak nade: Izlazeće sunce sija kroz prozore kupole američkog Kapitola u Washingtonu.

Zlatni komad: Okićeni satovi su izloženi u Zabranjenom gradu u Pekingu, Kina.

Balansiranje: Vjernik nosi Kuran na glavi u Kufi, Irak.

(welt)

(NovaSloboda.ba)

Iz životinjskog svijeta – U oku lovca

 

Tvorovima nije lako loviti: kada su za petama svom plijenu, kao što su divlji zečevi ili miševi, moraju uvijek brzo i iznova mijenjati smjer: lijevo, desno, ponekad sa okretom od 180 stepeni. Ali kako da pomno prate šta se sve dešava pri najvećoj brzini? Istraživači sa Max Planck instituta za neurobiologiju ponašanja u Bonu sada su to pokazali, koristeći kamere postavljene na glave tvorova koji trče i kompjuterske simulacije, kada su uključeni kratki, nagli pokreti očiju (sakada). Iznenađujuće je to što životinje čak i ne pokušavaju da usredsrede svoj pogled na žrtvu u bjekstvu – umjesto toga usmjeravaju pogled na mjesto na koje žele da pobjegnu. Čini se da mozak životinja neprestano nagađa i predviđa kuda bi njihov put mogao odvesti. Pokreti očiju se tome prilagođavaju.

(welt)

(spagos)

Jednom u životu – posjetiti Mezquite, Katedralu u Córdobi

 

Molitve i zvuci orgulja lebde kroz šumu stupova, miris tamjana diže se u zrak. Upravo je završila jutarnja misa u katedrali u Córdobi, koju većina stanovnika grada jednostavno naziva Mezquita: džamija.

Crkvu su gradili emiri i kalifi al-Andalusa od kraja 8. stoljeća nadalje i nekoliko puta je proširivali. Dvostruki lukovi s crvenim i bijelim prugama podsjećaju na palme datule iz njihove stare domovine Damaska. Maurski vladari preuzeli su vitke stupove iz rimskih hramova i vila. Molitvenu nišu ukrasili su zlatnim mozaicima, čije je izglačane kamenčiće bizantski car poslao na dar. Svako ko u jutarnjem sutonu luta golemom molitvenom dvoranom ne može pobjeći njezinoj čaroliji. I shvatite zašto je Alfonso X. angažirao četiri maurska majstora usred Reconquiste da sačuvaju remek-djelo. Džamija je ponovno posvećena nakon kršćanskog osvajanja 1236. godine, a minaret u Narančastom dvorištu pretvoren je u crkveni toranj s kojeg se danas pruža prekrasan pogled na stari grad.

Ali novi vladari nisu dirali molitvenu dvoranu 250 godina - sve dok Karlo V. nije popustio sveštenstvu. I tako danas iznenada naiđete na lađu koja se čini neumjesnom. Strano tijelo "nepopravljivo unakažava i zamračuje njezin prostor i prekriva ga najgorim smećem baroknog slikarstva", napisao je 1991. književnik Antonio Muñoz Molina.

Pa ipak, čarolija Mezquite ostaje neprekinuta.

(szd)

(spagos)

Iz stare štampe – Razno iz Mostara, mart 1929. godine

 

Jugoslavenski list od 19. marta 1929. godine objavio je više kratkih tekstova u rubrici “Vijesti iz Mostara”

“Vijesti iz Mostara

Mostar, 17. marta

Nesretan slučaj.

Pred dva dana dogodio se u Mostaru u Luka ulici jedan nesretan slučaj sa kćerkom ovdašnjeg krojača g. Ahmeta Krpe – Muhibom. Mala 8-godišnja Muhiba igrala se u blizini svoje kuće sa ostalom djecom. Mjesto gdje su se ta djeca igrala obilovalo je raznim kamenjima manjim i većim, i pećinama koje su stršile u zraku. Nekim slučajem jedan komad od jedne manje pećine odlomio se i pao na desnu stranu tijela male Muhibe, koja je odmah pala onesvještena na zemlju. Prizvan je liječnik koji je ustanovio, da je mala Muhiba slomila desnu nogu i teže oštetila cijelu desnu stranu tijela. Prenešena je kući u teškom stanju. Ovaj slučaj je izazvao veliko žaljenje nad curicom, jer je bila vrlo umiljata i simpatična.

Gajretova svečana zabava.

Sinoć je u prostorijama “Hrvoja” održana velika svečana Gajretova zabava. Priredba i izvedba ove zabave jedinstvena je i nadmašuje sve dosadašnje Gajretove zabave u Mostaru. Orkestar J. Div. Obl. odsvirao je kao uvod u program nekoliko pjesama, a kao prva bila je Gajretva himna. Iza toga je mješoviti zbor učiteljske škole otpjevao “Gori ćeš jezera” od M. Hubada i njome razdragao svijet. Jedna od najljepših tačaka programa zabave bilo je solo-pjevanje (“Uzdah”) od Ivana pl. Zajca, koju je otpjevala gđica Mevlida Grebo i kao i kod “Moje dike” pjevajući izvela na sveopće zadovoljstvo i buran aplauz, te je na zahtjev publike morala opetovno pjevati. Šesta tačka rasporeda bila je duet pjesma za tenor i bariton koju su izvodili gg dr. Jakiša Milković i prof. Matišić i izveli je na opšte zadovoljstvo prisutnih. Ženski zbor učiteljske škole otpjevao je “Zagorku”. Pozorišni komad “Na Bajram” od A. Muratbegovića izveden je neočekivano dobro. Svi diletanti do jednoga odigrali su svoje uloge vrlo dobro. Vidi se, da je režiser samoga komada prog. g. Kurt uložio mnogo truda, da komad što bolje ispadne. Nakon svršenog komada nastavljen je ples pod ravnanjem g. Lokmića, ali je međutim najveću napetost doživila tačka izbor kraljice ljepote. Nešto iza tri sata proglašen je rezultat prema kome je gđica Šefika Hadžić dobila 165 glasova, a gđica Habiba Duvnjak 412. koja je dobila kao kraljičin dar jedan lijepi stolni sat. Tombola na zabavi bila je vrlo bogata. Posjeta i red odlična, a materijalna strana vrlo dobra. Zabavu su posjetili i gg. Veliki župan Ivanišević, gradonačelnik Mostara I. Fejić, gradonačelnik Stoca M. Šehić i drugi

Kafana Ruža Mostar.

Javljam svim svojim cij. gostima, da sam uveo u svoju kafanu Radio koncert, koji svira svakim danom i svake noći.- Osim toga kafanu sam i baštu preuredio te će moji gosti, pored udobne zabave još čuti koncerte iz svih evropslih gradova, kao što su Beograd, Pariz, London, Zürich, Neuen, Beč, Zagreb, Budimpešta, Angora it.d.

Ahmed Brajlović, kafanar

Hotel Neretva Mostar.

Ovaj hotel je bez sumnje najljepši od svih hotela u cijeloj Hercegovini, pa možda i u Bosni. Po svome položaju svakako nosi prvenstvo na daleko, jer se nalazi na obali Neretve, koja pruža tako romantičan pogled, a po svojoj veličini i vanjskom uređaju veoma impozantan, da nadmašuje i u samim velegradovima mnoge hotele. Od prije par dana ovaj hotel je dobio mnogo bolji i ljepši izgled kako sa izvana tako i po svom unutrašnjem uređaju, jer ga je vlasnik snabdjeo sa najmodernijim i skupocjenim namještajem te putnicima omogućuje boravak uz solidnu i dobru podvorbu.”

prilog: Mostar, hotel Neretva, bašta, 1928.

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)