Ispod oblaka

 

Večernji pogled iznad Needlesa, fotografija Jamie Russela, bila je treća u glavnoj kategoriji nagrade Standard Chartered Weather Photographer of the Year, (Fotograf godine vremenskih prilika)

-:-

1759.

Needles je niz od tri stijene koji se uzdižu oko 30 metara (98 stopa) iz mora u blizini zapadnog ruba otoka Wight u La Mancheu, Ujedinjeno Kraljevstvo, u blizini Alum Baya i Scratchell's Baya, i dijela Totlanda, najzapadnije naselje otoka Wighta. Svjetionik Needles nalazi se na vanjskom, zapadnom kraju formacije. Na zapadnom kraju nalazi see svjetionik Needles, koji je do decembra 1994. imao stalnu, mjesečnu promjenjivu posadu od tri čovjeka, a od tada je automatizovan.Vode i susjedno morsko dno dio su zaštićene morske zone Needles, a Needles zajedno s obalom i stijenama iznad dio su Headon Warren i West High Down Site od posebnog naučnog interesa 

(tt)

(spagos) 

Remi Zmajeva sa Holandijom

 

BiH – Holandija 1:1 (0:1)

Stadion: Bilino polje

Gledalaca: 4134

Strijelci: Brobbey 24. Demirović 67.

BiH: Zlomislić, Dedić, Bičakčić, Barišić, Muharemović, Tahirović, Šunjić, Burnić, Gigović, Džeko, Demirović.

Na klupi su ostali: Vasilj, Hadžikić, Čelik, Huseinbašić, Kulenović, Bašić, Đakovac, Omerović, Hajradinović, Baždar, Bajraktarević.

Holandija: Flekken, De Light, De Vrij, Hato, Frimpong, Zirkzee, Koopmeiners, Wieffer, Kluivert, Lang, Brobbey.

Na klupi su: Verbruggen, Olij, Van Hecke, J. Timber, Gravenberch, Weghorst, Gakpo, Reijnders, Rensch, Q. Timber, Malen, Dumfries.

Reprezentacija Bosne i Hercegovine remizirala je večeras u Zenici na stadionu „Bilino polje“ protiv Holandije rezultatom 1:1 (0:1) u okviru posljednjeg 6. kola grupe 3 UEFA A Lige nacija.

Prva prilika na utakmici viđena je u 7', kada je Stefan De Vrij šutirao sa 16 metara, a istakao se debitant na golu Zmajeva Martin Zlomislić, koji je udarac kapitena Holandije skrenuo u korner. Ipak, Holandija je do prednosti došla u 24', kada je sa lijeve strane centrirao Noa Lang, a najviši u skoku u petercu Bosne i Hercegovine bio je Brian Brobbey i postigao gol glavom. U 41' gosti su dva puta bili u dobrim prilikama, ali je udarce Joshue Zirkzeea i Briana Brobbija odbranio Martin Zlomislić.

Na početku drugog poluvremena, nakon prodora po lijevoj strani u dobroj prilici je bio Edin Džeko, ali su Nizozemci uspjeli da izblokiraju njegov udarac. U 58' Dženis Burnić je centrirao, a udarac Džeke glavom nije bio dovoljno snažan. Zmajevi su došli do izjednačenja u 67', kada je na odbijenu loptu nakon udarca Edina Džeke natrčao Ermedin Demirović i poslao je glavom u mrežu.

U drugom susretu ove grupe koji je odigran u Budimpešti Mađarska i Njemačka su odigrale neriješeno 1:1.

Prvo mjesto u našoj grupi osvojila je Njemačka sa 14 bodova, drugo Holandija sa 9 i ove dvije selekcije su se plasirale u četvrtfinale. Mađarska na 3. mjestu sa 6 bodova će igrati baraž za opstanak u „A diviziji“.

Naša reprezentacija se sa dva osvojena boda vraća u „B diviziju“ u narednom izdanju Lige nacija.

(nfsbih)

Iz stare štampe – Zvanična delegacija francuskih inžinjera u Mostaru, 1928. godine

 

Jugoslovenski list od 10. februara 1928. godine objavio je tekst o dolasku francuskih inžinjera u Mostar. Autor teksta je bio Omer H. Sefić.

“Zvanična delegacija francuskih inžinjera u Mostaru.

Zvanična delegacija rudarskih inžinjera iz Pariza doputovala je jučer u Mostar, u namjeri da pregledaju rudnike, a uzgred i ostale znamenitosti Mostara, čuvenog po starom mostu.

Šef delegacije je inžinjer i generalni sekretar Udruženja bivših učenika rudarske škole u Parizu g. Chapeau, koji je po treći puta šef ovakovih misija u našoj zemlji i već je pred dvije godine pregledao razne rudnike u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji.

Cilj je ovoj misiji posjeta jugoslavenskim. rudarskim inžinjerima, pregledanje tehničkih škola u našoj zemlji i obilaženje rudnika u Bosni.

Članovi ove misije su sve mladi inžinjeri iz raznih krajeva Francuske, i to gg: Andrau, Bichelome, Bois, de Boisfleyry, Comte, Gaillohet, Gyot, Gyot Siomest, Pages, Vogl i Wetze.

Posjetom u Mostaru bili su neobično zadovoljni Prije nego su napustili Mostar, posjetilt su Francusko-Jugoslavenski Klub, zatim predsjednika gradske općine g. Ćemalovića.

Osobito ih je iznenadilo općinsko kupatilo, za koje vele, da ga nema ni u zapadnoj Evropi. Na stanici je priređen na večer banket, na kome ih je na francuskom govoru pozdravio g. M. Šišić. Ugledni gosti produžili su put sinoć za Metkoviće, odakle će danas krenuti za Split i Šibenik.

Pri koncu, neka nam se ne zamjeri, ako spomenemo, da se je odigrao jedan mali incident na stanici. Naime, kad su ugledni gosti htjeli sjesti u vagone (I. i II. razreda) svijetla nije bilo. Dok se je svjetlo napravilo trebalo je oko 15 minuta vremena, što je i uzrok malom zakašnjenju sa mostarske stanice. Ne toliko radi nas, koliko radi stranaca, trebalo bi posvetiti više brige da nam se ne rekne, da ni u vrijeme kada drugi ljudi prelijeću Atlanski Ocean za 33 sata, mi nijesmo u stanju regulisati najprimitivnije tehničke strane kod naših željeznica. O. H. S.”

prilog: hotel Neretva i Banja, 1920. (cidom.org)

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Ribolov na konjima

 

Iako je obalna tradicija ribolova na konju uglavnom nestala u cijeloj Europi, još uvijek postoji u Oostduinkerkeu u Belgiji.

Na belgijskoj obali, pecanje se još uvijek obavlja uz pomoć konja. Očuvanje jedne drevne tradicije.

Iako je tradicija obalnog ribolova na konju, uglavnom nestala u cijeloj Europi, još uvijek postoji u Oostduinkerkeu u Belgiji.

Konjska zaprega gazi duboko kroz vode Sjevernog mora -- vukući široke mreže duž belgijske obale dok se oko mreža kovitlaju grakteći galebovi. U sedlu, obučeni od glave do pete u žute uljane kože, jahači vode zapregu paralelno sa plažom u Oostduinkerkeu -- posljednjem mjestu na Zemlji, kažu, gdje još živi tradicija lova ribe na konjima. Nekada praktikovan širom Evrope, ovaj običaj je skoro zamro -- ali zajednica entuzijasta održava ga u ovom primorskom gradu, i tako zaslužuje svoje mjesto na UNESCO-ovoj listi nematerijalne baštine. Ribari ovdje ne idu u ribolov radi zarade, a ovaj rijedak spektakl koji nudem, postao je turistička atrakcija za gradić koji se nalazi pola sata od francuske granice.

Nekada su, objašnjavaju istoričari, siromašni farmeri jahali do obale da love ribu -- kao način da dopune svoju ishranu. U početku su svoje mreže vukli ručno, kasnije su koristili mazge, a onda su na kraju i radni konji, koji su mogli vući mnogo veće i teže terete. Metoda je korištena u Belgiji, Holandiji, sjevernoj Francuskoj i južnoj Engleskoj.

“Jedinstveni”

Ovog sunčanog dana krajem oktobra, grupa od pet osoba krenula je na osjeku u lov na sive škampe. "Ovo je jedino mjesto na svijetu gdje se još uvijek praktikuje lov škampa s konjima", rekao je ribar Gunther Vanbleu dok je razvrstavao svoj ulov na plaži -- okružen radoznalom gomilom promatrača koji u rukama drže mobitele.

"Radite sa svojim konjem, u moru ste i kombinacija svega u isto vrijeme - zadovoljstvo hvatanja ribe ili hvatanja škampa, sve to zajedno čini ga zabavnim", rekao je. Ovog puta, oko 200 ljudi okupilo se -- u gumenim čizmama ili bosonogi -- da pogledaju popodnevnu predstavu pod vedrim plavim nebom.

"Uvijek postoji veliko interesovanje ljudi, jer je ovo jedinstveno", rekao je Vanbleu.

Nije na prodaju

Dnevni ulov -- nekoliko kilograma škampa -- nije na prodaju: skuhaće ga desetak porodica koje održavaju tradiciju i podijeliće ga među prijateljima. Ali sam prizor i dalje privlači turiste od aprila do oktobra. "Mislim da će to uvijek postojati u općini", rekao je Vanbleu. Nakon što je običaj dobio priznanje UNESCO-a 2013. godine, osnovan je komitet čija je svrha da osigura da se on održi, objasnio je on.

"Mislim da će se ovo nastaviti zauvijek", rekao je. Upitan o mogućem uticaju klimatskih promjena, Vanbleu je rekao da je vidio neke pomake tokom godina. "Primijetili smo da se nešto malo promijenilo, kao što je temperatura vode - možda je malo toplija nego inače."

"Vidimo i druge životinjske vrste kako stižu ovamo", rekao je. "Možda ako voda postane previše topla, škampi će preći u hladniju vodu... za 30 ili 40 godina." "Ako dođe do toga, vidjećemo", rekao je Vanbleu, koji za sada, bez obzira na kišu ili sunce, planira i dalje nastaviti jahati u moru.

(vfmz)

(spagos)

Jedan glas za slobodu

 

“Woman Life Freedom” je prevod arapskog teksta koje aktivistica za ženska prava Masih Alinejad nosi na bicepsu (Sloboda života za žene)

Zbog toga što ne želi da šuti o situaciji u njenoj domovini Iranu, dvojica muškaraca htjela su da ubiju ovu 48-godišnjaka. To je treća zavjera za ubistvo koju je novinarka preživjela.

(welt)

Fuji bez kape

 

Iskonska snježna kapa zapravo je znak prepoznavanja ugašenog vulkana "Fujisan". Međutim, poznata japanska planina je još uvijek bez snijega na vrhu, na veliko iznenađenje mnogih posjetilaca i uzbuđenih korisnika društvenih mreža. Ovo nikada nije bio slučaj početkom novembra, otkako su počeli zapisi prije 130 godina. Obično prvi snijeg na 3776 metara visok Fuji pada od početka oktobra. Prošle godine to se dogodilo 5. oktobra. Posljednja prva snježna padavina do danas zabilježena je 26. oktobra 2016. godine. Japanska meteorološka služba JMA je kao razlog za nedostatak snijega navela iznenađujuće toplo vrijeme u oktobru. Temperatura je u prosjeku bila 3,6 stepeni Celzijusa viša od uobičajene.

(welt)

(NovaSloboda.ba)

Iz životinjskog svijeta - Opasni čuvari

 

Alpake štite čurke na farmi Copas u Cookhamu, Berkshire, Engleska. Poznato je da su agresivne prema grabežljivcima, i pomažu da se lisice drže podalje od farme.

(tt)

(spagos)