Samstag, 29. März 2025

Slikom i rječju kroz mostarska naselja i mahale - Ilići






Nastavljamo sa serijalom – Ilići

U najkraćem, uz stare slike, slijedi objašnjenje osnovnih pojmova iz Mostara.


Ilići. Naselje, lokalitet. Selo na zapadu grada bilo je isključivo poljoprivredno sve do dolaska austrougarske vlasti. Tek onda su se značajnije počele graditi stambene kuće. Selo prati tok Radobolje i smješteno je tik ispod brda Žovnica. Tek 1962. g. je kroz bašte Duranovića, Drača, Dvizaca i Fazlibegovića probijena i proširena cesta kroz Iliće.

Objašnjenje je preuzeto iz knjige Mostarski leksikon, autora Tibora Vrančića, izdanje 2020.

Prilog: fotografije

- Br. 1 - Ilići - uskrsna misa 1934.;

- Br. 2 - Ilići - mlinica 1940-ih;

- Br. 3 - Ilići - mlinica 1950-ih.

Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(CidomTeam)

Noćas kazaljke sat unaprijed

 


Ljetno računanje vremena

U noći sa subote na nedjelju (29. na 30. mart) počinje ljetno računanje vremena, kazaljke će se sa dva pomjeriti na tri sata.

Ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu, a završava se posljednje nedjelje u oktobru te će se kazaljke na satovima pomjeriti sa dva na tri sata.

U zapadnoj Evropi pomjeranje ustaljeno je početkom 1970-ih godina, uz obrazloženje da se time “produžava” dan, štedi energija, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

Međutim, suprotno nekadašnjim vjerovanjima, sve se češće navode i argumenti protiv takve prakse, poput onoga da nema rezultata u uštedama energije, a remeti se ustaljene obrasce spavanja što, tvrde naučnici, može imati značajne posljedice.

Postoji nekoliko priča o nastanku koncepta ljetnog računanja vremena, a mnogi ističu da je sve krenulo od inicijative Benjamina Franklina, ali to nije sasvim tačno.

Franklin je napisao satirično pismo časopisu The Journal of Paris (gdje je živio 1784.) sugerirajući da će grad uštedjeti 64 miliona za vosak svijeća ukoliko bi građani ustajali prateći sunce.

Osnovna ideja je možda postojala, ali ljetno računanje vremena nije napredovalo više od jednog stoljeća. Nakon Franklina britanski građevinar po imenu William Willett lobirao je u parlamentu da promijeni vrijeme u aprilu i septembru kako bi iskoristio duži ljetni dan, ali nije uspio.

Prvi grad koji je uveo praksu ljetnog računanja vremena bio je Thunder Bay u Kanadi 1908. godine u cilju očuvanja dnevnog svjetla u zimskim mjesecima, dok je prva zemlja koja je uvela ljetno računanje vremena bila Njemačka 1916. godine.

(zan)

Velež pobijedio na Pecari










NK Široki Brijeg  – FK Velež Mostar    2:5

Stadion Pecara – Široki Brijeg
Gledalaca 1500
Glavni sudija: Nihad Ljajić (Sarajevo)
Strijelci: 0:1 Đurić (14’), 0:2 Mlinarić (32’), 0:3 Pierrot (48’), 1:3 Jukić (57’), 1:4 Pierrot (57’), 2:4 Stanić (60’), 2:5 Pierrot (67’)
Žuti kartoni: Marko Matić, Prusina, Kolarić, (Široki Brijeg), Karić (Velež)
Crveni karton: Filip Matić (44’) – Široki Brijeg

NK Široki Brijeg: Puljić,Pranjić, Prusina, Senić, Jukić (Kolarić 60’), Matić Filip, Bagarić (Jelavić 46’), Stanić (Medić 81’), Posavac, Matić Marko (Iličić 81’), Musa, Tomić (Prusina 60’).
Trener: Dean Klafurić

FK Velež Mostar: Karić, Ologo, Halilović, Pršeš, Hrkać (Šikalo 73’), Pierrot, Mlinarić, Pidro (Šturm 36’), Đurić (Lauš 73’), Vehabović, Srećković (Milak 60’).
Trener: Irfan Buz


Golijada na Pecari pripala Veležu, Pierrot zabio hat-trick

Fudbaleri Širokog Brijega su u okviru 23. kola Wwin fudbalske lige u petak poraženi na Pecari od strane Veleža rezultatom 2:5, a junak „Rođenih“ bio je Haićanin Frantz Pierrot, koji je postigao hat-trick.

Gosti iz Mostara su bolje ušli u utakmicu. Vasilije Đurić dovodi „Rođene“ do prednosti od 1:0 u 14. minuti, a vođstvo je udvostručio Mihael Mlinarić u 32. minuti.

Još teži posao domaćinu pri eventualnom stizanju zaostatka učinio je Filip Marić, koji je u 44. minuti dobio direktan crveni karton.

S prednošću od dva gola za Velež, otišlo se na odmor.

Drugo poluvrijeme donijelo je još više uzbuđenja, posebno od 48. do 68. minute, kada je palo čak pet pogodaka.

Prvo je u 48. minuti za Velež zabio Frantz Pierrot i tako povećao prednost svoje ekipe na 3:0.

Ivan Jukić zabija prvi gol za domaćine u 54. minuti, a samo dvije minute kasnije, Velež ponovo odlazi na tri gola prednosti, i to opet preko Haićanina Pierrota.

Mato Stanić vraća nadu Širokobriježanima u 60. minuti, kada svojim golom smanjuje rezultat na 2:4.

Pitanje pobjednika ovog susreta riješio je večeras raspoloženi Frantz Pierrot, koji u 68. minuti postiže gol i tako u ovom hercegovačkom derbiju upisuje hat-trick.

Širokom i Veležu ovo je bio čak peti ovosezonski međusobni okršaj, ali dok je Široki Brijeg dobio obe utakmice u Kupu, Velež je treći put zaredom slavio u prvenstvu.

Velež je ovom pobjedom preskočio upravo Široki Brijeg i se sada nalaze na 6. mjestu sa 30 bodova, bod više od tima s Pecare.

(NovaSloboda)


Prelijepi Napulj – Ubačen u pozu

 






Ako želite da idete u Napulj, možete uzeti voz iz Rima, Frecciarossa, Crvena strela, koji sa 300 kilometara na sat šiba prema jugu. Ubrzo nakon što je najavljen “Napoli Centrale”, osoblje za čišćenje juri kroz vagon, usisujući svaku mrvicu i svako zrnce prašine. I iz ove gotovo kliničke čistoće stupa se na peron, odatle na predvorje, i već stojite u oblaku izduvnih gasova i uskovitlane prljavštine, u oluku su zgnječene plastične boce i opušci, a sa svih strana se zvecka i trubi. Nema automobila bez ulubljenja, skuteri škripe kao nervozni roj osa. Odjednom poželiš da se okreneš i vratiš u voz. Ali nakon druge posjete pomislite: konačno ste se vratili u ovaj grad, koji nije kao nijedan drugi.

Napulj je osnovan 500. godine prije Krista. U sada trećem po veličini gradu u Italiji, skoro milion ljudi prostire se na površini od oko 120 kvadratnih kilometara. Za putnike koji vole da drže distancu, ovo je potpuno pogrešno mjesto. S jedne strane more čini granicu, s druge planine, a između se nalazi ono što život na jugu nudi: elegancija i otpad, barok i bijeda, gracioznost i buka, Caravaggio i Camorra.

Kroz grad su prošli mnogi vladari: nakon starih Grka i Rimljana došli su Langobardi, Normani, kasnije Habsburgovci, poslije Burbona došao je Napoleon, 1860. Garibaldi je osvojio grad, 1922. Musolini je slijedio sa svojim fašistima, a 1943. godine Wehrmacht, koji je bio otjeran od strane Nepolitanaca. Tokom vjekova, Moloh je rastao, sloj po sloj, kultura po kultura. Ko uveče šeta udaljenijim uličicama starog grada ne zna da li se nalazi u 2025. ili 1925. ili čak 1425. godini. To je poput pećinskog sistema koji kao da vodi duboko u neko drugo vrijeme. Puls, koji na glavnim ulicama kuca brzo kao srce Tifosa nakon gola iz snova, ovdje se smiruje.

Ali to je izuzetak, jer Napulj zapravo živi od prevelike doze šećera, koju donose sfogliatelle, paketi slatkog lisnatog tijesta, kampanski specijalitet. Ako želite da shvatite ovu koncentraciju preopterećenosti, potrebni su vam živci i puno vremena, grad je previše za jednu osobu. Stoga je prirodno da fotografski kolektiv Landmarker je poslao 17 fotografa da istražuju staze, trgove i brda na nedelju dana.

Napulj se smatra zloglasnim, posebno zbog mafije. Koliko će računa za basnoslovno ukusnu i nimalo skupu picu kasnije naplatiti poslušnik? Ko daje nalog da se uklone planine vreća za smeće koje se gomilaju na trgovima? Nad krovovima visi stalna ambivalentnost od koje ne možete pobjeći, ali o kojima nikada ne bi trebalo da razgovorate za stolom. Njegovi stanovnici žive s tim, ponekad sa seljačkom tolerancijom, ponekad sa punoglasnim zvukovima.

Šetnja do mora, uz espresso zaustavljanje u Gran Caffè Gambrinus, secesijskoj palati u kojoj se fotografiraju Instagram samopromotori, a zatim dalje pored kamenih lavova ispred crkve San Francisco di Paolo. Na obali, utvrđenoj ogromnim blokovima, posmatramo Gradske kupače, koji su raširili peškire po golom kamenu.

Ovdje se surovost grada stapa u vječnost, ravnodušno plavetnilo mora. I ispred svih očiju, na dnu zaliva, Vezuv koji ispljune veseo oblak u nebo. Biti u Napulju, u ovoj divnoj, strogoj ljepoti, također znači da uvijek postoji erupcija u zraku. Ali to se ne dešava danas





17 kamera, jedan grad.

Grupa “Landmarker” je udruženje nekoliko fotografa. Uvijek u grupi kreću na fotografske ekspedicije u posebne gradove kao što su Istanbul, Prag, London, Venecija, Riga i Bangkok. Ovaj kolektiv je posjetio Napulj u jesen 2024. Ako računate, da, na ovoj slici je 18 ljudi – jedna od žena uvek putuje bez fotoaparata, ali kao dobri duh grupe. Sljedeća znamenita destinacija nila im je Tirana.

Na slikama:

Bačen u pozu. Star je 2500 godina i danas ga je još uvijek teško shvatiti: Napulj, ovaj ogroman grad. Kolektiv fotografa osvjetlio je njegovo najdublje biće.

-More kuća: Napulj ima oko milion stanovnika, dok više od 4,4 miliona ljudi živi u širem regionu. Ovdje je panorama koja se vidi iz četvrti Posillipo.

-Galleria Umberto. Napravljena je po uzoru na Galleria Vittorio Emanuele II u Milanu, iako trgovine nisu tako glamurozne kao na bogatom sjeveru

-Također kćerka ovih ulica: Glumica Sophia Loren odrasla je u skromnim okolnostima u širem području Napulja prije nego što je osvojila svijet filma. Njen lik krasi stari grad.

-Živite kao da ste na prevelikoj dozi šećera. Elegancija juga: Ova ulična scena sa gostima Prve pričesti mogla bi biti i reklamni motiv italijanske modne marke.

-Nadajmo se da su svježe ulovljene: na Piazza Pignasecca trgovac na pijaci kolje sabljarku.

-Ovdje gracioznost i buka uvijek vladaju rame uz rame.

Brza ispovijest: Svako ko želi olakšati svoju savjest dolazi u Chiesa del Gesù Nuovo.

-U Španskoj četvrti je strmo, usko i glasno, ali još ima prostora i vremena za udarac

-Često ne znate da li ste u 2025. ili 1925. godini.

-Mnogi vladari su prošli kroz ovaj grad. Danas ovdje vlada fudbal.

Zaliv sa snagom: Na jugoistoku Napulja, moćni Vezuv s vremena na vreme ispljune oblak u nebo

-Klubska boja SSC Napoli je plava koja fluorescira čisto, kao svjetlucanje mora. Evo slike prije domaće utakmice na stadionu Diego Armando Maradona.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Freitag, 28. März 2025

Neobična selidba

 





Sjajan potez! Preseljeno 250 orangutana.

Borneo – Širom otvorenih očiju i sa osmijehom, visili su na prozoru, fascinirani neobičnom vožnjom. Na azijskom ostrvu Borneo, 250 spašenih orangutana preselilo se iz starog utočišta na novu stanicu.

Putovali su autobusom sa svojim čuvarima: „Naravno da su djeca orangutana bila veoma uzbuđena“, rekla je čuvarka zoološkog vrta Kumie. "Držali su se čvrsto za nas tokom vožnje. Ali su bili i radoznali."

Spasilački centar se preselio nakon 25 godina, jer se na prethodnom mjestu gradi lokalno rekreacijsko područje.


Na slikama:

Ugrožene životinje preselile su se na novu stanicu koja je bila duplo veća.

Parada je bila posebno uzbudljiva za učenike životinjskih šuma u autobusu.

((bz)

(spagos)

Iz svijeta – Slike dana

 


Vječni post

Beit Lahia, Gaza. Kod nas se vodi debata, i to s pravom, o tome da li djeca zaista treba da dolaze u školu gladna i hipoglikemična tokom mjeseca posta Ramazana (po mišljenju stručnjaka, Poslanik kaže ne). Ali ovo su mikroskopski problemi kada pogledate ovu sliku. Djevojka bi trebala biti sretna, puna je hrane da prekine post. Ali gdje bi u ovom paklu rata i neimaštine bilo mjesta za radost?



Život blista

Kalkuta, Indija. Danas se 14-milionska metropola indijske države Zapadni Bengal zove Kolkata. Ali okrutna i veličanstvena kolonijalna istorija stare prestonice Britanska Indija se ne može izbrisati, kulturno naslijeđe dviju kultura je opojno. Slika prikazuje mlade djevojke koje se pretvaraju u blistavu sliku radosti života koristeći puder u boji za hinduistički proljetni festival.



Glamur a la Putin

Moskva, Rusija. Milan i Pariz su već na neprijateljskoj strani, dok se uslovi prema New Yorku tek počinju normalizovati. Svijet mode se mijenja, ali jedan modni car ide svojim putem: Vladimir Putin ne dopušta da mu išta pokvari Nedjelju mode u Moskvi. Manekenka nosi kreaciju ruskog brenda “Bitte_Ruhe”, (njemački: Tišina molim”), vjerovatno kao pozdrav onima koji uznemiravaju.

(news)

(NovaSloboda.ba)

Svjedok vremena – Na granici sjećanja

 



(fotografije koje slijede objavljene su na FB stranici Cidom18. Novembra 2017. godine, autor je bio Ismail Braco Čampara)


Jedna fotografija uvjek govori više nego hiljadu riječi. Ismail Braco Čampara, svjedok vremena, oko sokolovo, tragom starih fotografija, pronalazio je uvjek isti pogled, ili kako smo to u našim rubrikama nazivali: Na istom mjestu, sa iste pozicije. Novije fotografije su napravljene 2017. godine.
U sjećanju!
Fotografije iz arhive cidom.org.

na slici, Hafiz hodžina džamija, Glavna ulica, i Titova ulica...

(CidomTeam)