Duga iznad Starog mosta, Mostar-Stari grad
duga iznad mostar, sa terase Calamusa
Lea Ravlić, mostar.forever
duga iznad Opina, mostar.danas
duga u Bišću polju, EmilŠ.
duga iznad Blagaja, SuadE. mostar.forever
Duga je prirodni fenomen, i ništa
neobično. Pojava koja se češće javlja u periodu kada pada kiša,
i sija sunce. Kako rekosmo, ništa neobično, ali je zaista neobično,
a možda i nije, u današnje vrijeme, da u isto vrijeme više osoba
pritisne na okidač fotokamere, ili još češće mobitela, i snimi
ovaj prirodni fenomen sa više mjesta u Mostaru.
U prilogu nekoliko forografija,
snimljenih polovinom decembra 2024. u Mostaru.
Duga je
definitivno najlepši prirodni fenomen koji nastaje prilikom kiše i
u sebi sadrži sve boje koje postoje. Ovo su samo neke od
najzanimljijih činjenica o dugi:
Ne postoji samo jedna duga – nego 12
vrsta ovog fenomena. Sve vrste se razlikuju u zavisnosti od ugla
Sunca, vremenskih uslova i pozicije kapljica vode u vazduhu – bez
kojih ne bi ni bilo moguće da nastane duga.
Svaka duga formira cijeli krug boja, a
mi sa zemlje možemo da vidimo samo luk na nebu.
Dvoje ljudi ne mogu da vide iste boje
duge, odnosno ona svima izgleda drugačije zbog prelamanja svetlosti
koja putuje na drugačije načine do očiju svakoga ko u nju gleda.
Duga koja je trajala najduže na svetu
do sada primećena je iznad Shefielda u Velikoj Britaniji, gde se
zadržala na nebu od 9 do 15 časova 14. marta 1994. godine.
Do 17. vijeka niko nije imao
objašnjenje niti ideju šta je to duga, zašto tako izgleda, kako
nastaje i od čega je stvorena.
Homer je smatrao da duga ima samo
jednu boju – ljubičastu; Ksenofan je smatrao da duga ima tri boje
– ljubičastu, žutozelenu i crvenu; tek u periodu renesanse boje
duge su se proširile na crvenu, plavu, zelenu i žutu; Isak Njutn
je 1666. godine rekao da duga zapravo ima sedam boja.
I uz ovo narodno vjerovanje da šare na
tijelu duge predskazuju hoće li godina biti plodna, a onaj ko ispod
nje prođe promijeniti će spol, a u narodu okarakterizirana i kao
zmija koja pije vodu na zemlji i prenosi ju u oblake, iz kojih onda
natapa tlo da bi život uz pomoć sunčeve topline mogao rasti i
cvijetati.
Ako je polarna svijetlost prirodni
nebeski spektakl, onda je duga spektakl koji se može kod nas vidjeti
tokom cijele godine, pogotovo kad je sunce nisko, pa bilo to u kasno
popodne, ili kad je inače nisko, u zimskom periodu. Stoga izbor ova
dva priloga jednog iza drugog, nije baš ni slučajan.
(spagos)