Predstavljena knjiga "Mujaga Komadina", autora Ibrahima Kajana

U okviru “Mostarskog ljeta 2018”, u petak naveče je u Centru za kulturu u Mostaru predstavljena knjiga “Mujaga Komadina”, autora Ibrahima Kajana.

Tom prilikom, Kajan je istakao kako je za pisanje knjige koristio podatke Državnog arhiva BiH u Sarajevu, Muzeja Hercegovine, Osnovne škole “Mujaga Komadina”.

“Sam posao bio je  vrlo kompleksan. Ja nisam ni želio da ova knjiga bude sto posto naučno djelo, nego da kombinuje jednu stilsku publicističku osobitost koja se otvara prema publici. Zato knjiga nema svaki element koji naučno djelo nužno mora imati, ali osnovni princip naučnog djela ovdje su sačuvani. Ovo je, prije svega, pisana građa, zatim imamo izjave važnih osoba, nasljeđe Mujage, a onda i sjećanja koja se odnose na članove porodice,odakle sam dobio niz novih podataka”, rekao je Kajan.

Ocijenio je kako je napravio mali pomak u odnosu na prvu studiju i ono što je u ovoj knjizi, a to je, kako je naveo, profilacija Mujage kao političke osobe.

O značaju i važnosti lika Mujage Komadine govorio je jedan od promotora Faruk Taslidža.

“Knjiga je vrijedan prilog kulturnoj i političkoj istoriji grada Mostara,  ali naravno autor na izvjestan način sugeriše i skreće pažnju na zaboravljenog Mostarca,, koji je dao značajan doprinos evropeizaciji i modernizaciji Mostara u vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Činjenica je da je Mujaga Komadina zaslužan za izgradnju novih objekata u većoj ili manjoj mjeri u gradu Mostaru, te da je bio vrlo aktivan po pitanju velikih projekata”, kazao je Taslidža.

Ustvrdio je kako autor Kajan prati njegove aktivnosti kao prvog člana Gradskog vijeća, a onda kasnije i kao gradonačelnika Mostara od 1910. do 1918. godine.

“Na kraju, Kajan nudi neka vlastita promišljanja u vezi s tzv. strategijom zaborava, kojom je Komadina bio na neki način prešućivan, marginalizovan u doba monarhističke i socijalističke Jugoslavije”, zaključio je Taslidža, saopšteno je iz Press službe Mostarskog ljeta 2018.

(Fena)

(Novasloboda.ba) 

Sitan znamen: Vila Spahić

Nakon dolaska Austrougarske 1878.godine, počela je izgradnja brojnih vila na potezu Šetališta i oko Rondoa.

Jedno od njih je i vila s kulom Mehmeda. ef. Spahića, izgrađena 1905. godine u ulici Petra Drapšina (danas Kraljice Katarine), poznata među Mostarcima i kao „Vatrogasna kula“, premda s vatrogastvom nema nikakve veze, prozvana tako zbog izgrađenog tornja koji strši iznad kuće.

U vrijeme gradnje ove vile, u cijeloj ulici nije bilo ni jedne kuće.

Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Sitan znamen: Vila Zahumka

U Liska ulici je 1905.g. izgrađena vila Zahumka. Izvorno vlasnik vile je bio trgovac Čedo Milić. Godine 1911. adaptaciju je izvršio Đorđe Knežić. Odmah uz nju, kraj Dispanzera, je i vila Neretvanka, građena 1905.-1906. Čiji vlasnik je prvobitno bio trgovac Milan Milušić. Adaptaciju izvršio Đorđe Knežić 1911.

Priredili: Ismail Braco Čampara/Tibor Vrančić/ Smail Špago

(NovaSoboda.ba)

Svijet i u svijetu svašta – Most, a na mostu kuće

Na ovom mjestu već smo gledali slike iz Chongqinga, najvećeg grada na jugozapadu Kine, na kojima se vidi željeznicka pruga koja prolazi po sred jedne zgrade.

Iz Kine čuda nikad dosta. Sada smo svjedoci gradnje objekata na jednom mostu, što je možda razlog dolaska još većeg broja turista u ovaj grad. Zgrade različitih oblika, u koje su smještene prodavnice, postao je prava turistička atrakcija.

Na mostu dužine 400 metara nalaze se objekti izgrađeni u stilu tradicionalne kineske arhitekture, kao i zapadne arhitekture. Turisti ističu da imaju osjećaj kako putuju kroz vrijeme dok se nalaze na ovom zaista nesvakidašnjem mostu.

Chongking je veliki grad na reci Jangcekjang i ima status kineske pokrajine.

(germanchina)

(NovaSloboda.ba)

Kao sa druge planete (2)

„Enconto das Aguas“ - Susret voda – tako stanovnici Brazila nazivaju susret i zajednički tok rijeka Rio Solimes i Rio Negra.

Stado ovaca provlači se preko zaleđenog jezera Puma Yumco See na jugoistoku Tibeta. Da led ne bi pukao pod teretom ovaca, čobani ih gone u koloni, jedna iza druge, na jedno ostrvo koje se nalaze na jezeru, na madmorskoj visini od 5.070 metara.

Yuanyang u Kini je poznat po fascinantnim bojama koje nude terase na poljima riže. Riža se i danas, kao i prije 1.300 godina sadi najjednostavnijhim načinom i priborom.

Rio Tinto se ne zove džaba „crvena rijeka“. Rijeka u Andaluziji u svom toku mijenja boju od crvene, preko cigla crvene, do ljubičaste. Razlog, minerali teških metala iz jednog nalazišta u samoj blizini izvora rijeke.

Od februara do marta oko 390.000 hektara plodnog zemljišta u kineskom Loupingu pretvara se u zlatno more. Razlog, cvijetanje repe, koje se sije na ovim poljima.

Sa površinom od oko 10 hiljada kvadratnih kilometara Salar e Uyuni u Boliviji je najveća slana površina na svijetu. Nastala je prije više od 10 hiljada godina kao posljedica presušivanja jezera Tauca.

Planinski predio u Šumskom parku Zhingjiajie kineskoj provinciji Hunan na prvi pogled podsjeća na scene iz filma Avatar. Ne bi bilo čudo da je ovo mjesto baš i bilo inspiracija filmadžijama kulise za vanzemaljska područja, u filmovima iz serije o Avataru.

(web)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Negdje daleko - Planina duginih boja u Peruu

Zašto planine moraju biti samo sive ili zelene boje? Planinski masiv Vinacunca u peruanskim Andima ima spektar boja koji se kreće od crvene, ljubičaste, žute, plavo zelene do crne boje. I tu sve u slojevima. To je ovom planinskom masivu i dalo naziv „Rainbow Mountain“ (Planina duginih boja). Peruanci ga nazivaju i Montana Colores (Planina boja).

Dugo za ovu prirodnu ljepotu skoro niko nije ni znao, osim onih malobrojnih, koji se nađu u svakom budžaku zemljine kugle. Od prije nekoliko godina dolazi sve više turista, a pogotovo što se u svijetu poznati Machu Picchu nalazi nedaleko od ove planine.

Ko se želi popeti na Planinu duginih boja mora imati dobru kondiciju, jer se vrh nalazi na 5200 metara nadmorske visine. Uspon je naporan, a sa svakim korakom naviše vazduh postaje sve rijeđi.

Prvi, najuporniji, kreću na uspon već u tri sata ujutro u mjestu Cuzco, a to su oni koji planinu ne žele dijeliti sa drugim turistima. Automobilom, ili motociklom može se doći na visinu od 4500 metara, dokle se ide se jednom opasnom i neobezbjeđenom cestom. Odatle počinje uspon putem dužine oko 4000 metara, koji može biti itekako dug. Neki kreću pješke, a neki iznajmljuju konja, dok se ne stigne na mjesto, odakle se pruža jedinstveni pogled na planinski festival boja, kao na slikama u prilogu

Prenoćiti se može u planinskim kućama u kojima ima mjesta za smještaj 16 gostiju. U kućama ima tople vode, ali nema struje, a umjesto toga na raspolaganju stoje svijeće ili solarne lampe, a za jelo se služe uglavnom jela od lokalnih proizvoda.

Minerali naslagani jedan na drugi stvaraju veličanstvenu sliku. Nekad davno slojevi su bili vodoravni, dok zbog tektonskim pomjeranja slojevi nisu bili gurniti prema gore.

Za crvenu boju pobrinuo se željezni oksid, za ljubičastu mangan, za crnu granit, za žutu sumpor, a a plavo zelena boja nastala je kao reakcija kisika, vode i bakra.

Dnevno se na planinu popenje između 600 i 1000 ljudi, što zaštitnici prirode gledaju sa zabrinutošću. Pojedina područja su već jako erodirala, a tamo gdje je nekada bilo vlažno područje, sada je nastao veliki parking. Uz sve to lokalna uprava rudnika pokazala je interes za ovo područje na kome leže različiti minerali.

Sa druge strane nekada veoma siromašni stanovnici su profitirali od izneneda pružene prilike, pa turistima prodaju slatkiše i suvenire, ili im se nude kao vodiči na planinu. Svaki turista za uspon plaća 3 američka dolara, što opštini donosi prihod od oko 400 hiljada dolara godišnje.

(bild)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Taj čudesni svijet – Zaustavljeni momenti

Radnici na visećem mostu sa dvospratnim voznim trakama u kineskom Wuhanu, koji se proteže iznad rijeke Jangtse. Snimak je napravljen dronom.

Polja sa tek procvjetalom repom, pored zelenih livada i tek pripremljenim oranicama u mjestu Nordstemmen u pokrajini Nidersachsen u Njemačkoj pobrinuli su se za proljetne kontraste boja u prirodi.

Pripadnici etničke manjine Miao obrađuju terase sa rižom u provinciji Guizhou na jugozapadu Kine.

Krava Vielett i krava Ruska u duelu za titulu “Kraljica na kraljicama” u u švicarskom Aprozu. Ovo nadmetanje se održava svake godine u proljeće, pred odlazak na pašnjake, kada se testira snaga krava, a pobjednica zauzima počasno mjesto voditeljke stada.

Mnogobrojni Darth Vaders i Chewbaccas plove brodom ka ostrvima Skellig na jugozapadu Irske. U pozadini slike nalazi se poznato ostrvo Skellig Michael, na kome se održava prvi festival “Star Wars” uopšte. Ovo mjesto je bilo poprište epizoda VII i VII iz ove Sci-Fi sage.

Palestinski demonstranti u Gazi maskirali su se u likove iz filma “Avatar”, protestirajući u svrhu povratka u njihovo rodno mjesto Khan Younis na jugu Gaze.

Indonezijski vojnici pokazuju svoje vještine prilikom posjete Hassanal Bolkiaha, sultana sa Bruneja. Predsjednik Indonezije Widolo ugostio je sultana kako bi razgovarali o produbljivanju veza između njihovih zemalja.

(web)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)