Kroz mostarsku čaršiju kakve više nema – Glavna ulica i prodavnice

U časopisu „MM Revija“, koji je izlazio tokom 1996. i 1997. godine, u nekoliko nastavaka objavljen je tekst Hilmije Šiširaka pod naslovom „Mostar – čaršija kakve više nema“.

Na ovom mjestu ćemo u više nastavaka čitaocima predstaviti njegov originalni tekst, uz pokušaj da svaki segment teksta što tačnije ilustrujemo fotografijama iz bogate arhive sa stranice www.cidom.org.

Idući dalje, pored Frkine kafane, ulazimo opet u Glavnu ulicu, u kojoj je tada, samo na prostoru od Bajatove ulice pa do zgrade SDK, bilo preko 30 magaza i dućana, a prema Šehitlucima bilo je i ćepeneka. U ovom dijelu čaršije bile su poznate opančarska radnja Jakova Altarca, bravarska radnja Ranka Erbeza, trgovinska radnja Mujage Rajkovića, na samom uglu ulica Mala tepa i Glavne slastičarna Alekse Momirovića, prodavnica i trgovina manufakturne robe u vlasništvu Abdulaha Balića, zatim Stevo kazandžija, krojačka radnja Ive Ondelja. Sjeverno od današnje zgrade Narodnog pozorišta bila je Šadrvan gostiona, zatim radiomehaničarska radnja Karla Sesara, knjižara Paher-Kisić, brijačnica Kalajdžić, trgovina Uroša Marinovića. Od Dudine ulice (kasnije Drage Palavestre) bila je trgovačka radnja, vlasništvo Premilovca, zatim Batlakova pekarska radnja, kafana Salke Masle, apoteka i prodavnica obuće “Boston”.

Od Karađozbegove ulice, prema jugu Glavnom ulicom, s desne strane bila je Idrizovićeva slastičarna, a istočno od Karađozbegove medrese bila je prodavnica ogrijeva “Prenj”, pa mala trafika, a južno od Idrizovićeve slastičarne nalazila se knjižara, vlasništvo Njunjića, pa jedna advokatska kancelarija i dva mala dućana s voćem i povrćem, vlasništvo Spužića i Žugora. Ulaz u današnju ZE-MU bio je glavni ulaz u kino “Korzo”, a preko puta Pozorišta nalazila se knjižara, vlasništvo Trifka Dudića.

Glavna ulica se u turskom vaktu zvala i Carska džada. Mostarska čaršija kakve više nema širila se prema Musali, Ričini, Cernici i drugim dijelovima grada.

Slika 1 – Glavna ulica, kod knjižare Pacher & Kisić, 1900-ih

Slika 2 – Glavna ulica, trafika Trifka Dudića, 1930-ih

Slika 3 – Glavna ulica, pogled na prodavnice preko puta Pozorišta i zgradu Divizije (Na-Ma), 1950-ih

Slika 4 – Glavna ulica, kod knjižare Pacher & Kisić, 1920-ih

Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago

(Novasloboda.ba)

“Mostarsko ljeto” od 1. jula do 26. avgusta

Ovogodišnja kulturno-turistička manifestacija “Mostarsko ljeto” održaće se od 1. jula do 26. avgusta s više od 30 različitih sadržaja na nekoliko lokacija u Mostaru, a ulaz na sve programe biće besplatan, rečeno je na današnjoj press konferenciji upriličenoj tim povodom.

Po riječima direktora Centra za kulturu Mostar Senada Suljića, umjetnici koji će se ovaj put predstaviti u Mostaru dolaze ne samo iz BiH, nego i iz zemalja Evrope i svijeta.

“Kulturna manifestacija ‘Mostarko ljeto’ tako ispunjava svoju osnovnu funkciju jačanja i obogaćivanja kulturnog života u Mostaru i BiH”, kazao je Suljić.

Izrazio je uvjerenje kako su uspjeh prošlogodišnjeg, a siguran je i ovogodišnjeg ‘Mostarskog ljeta’, zalog da će ova manifestacija postati tradicija i jedno od prepoznatljivih obilježja Mostara, Hercegovine i BiH.

“Mostarsko ljeto” počeće u subotu, 1. jula, u 20 sati, predstavom “Brašno u venama” Igora Štiksa, u režiji Borisa Liješevića (koprodukcija Sarajevskog ratnog teatra SARTR i Scene MESS), koja će biti izvedena u Narodnom pozorištu Mostar.

U sklopu bogatog dvomjesečnog programa, biće upriličena izložba fotografija Davida Verbeckta “Rohingya”, izložba o Hamzi Humi iz zbirke Muzeja Hercegovine, koncerti hora Pontanima, Alme Subašić, Mostarskih kiša i banda “Zemlja Gruva” iz Srbije, te koncert “Thel Baria” iz Meksika i Kulturno- umjetničkog društva “Nakem” iz turkog grada Burse.

Takođe, bit će predstavljena i izložba o nekadašnjem Mostaru, te izložba jednog od najcjenjenijih bh. grafičara Irfana Handukića, kao i poetska veče s Abdulahom Sidranom, promocija knjige “Mostarski liskaluci”, te predstavljanje fotomonografije “Bosna i Hercegovina – Očima ljubavi”.

Organizatori su najavili i održavanje predstave Pozorišta lutaka Mostar “Želim biti normalan”, likovne kolonije i festivala plesa.

Ovogodišnja manifestacija b će zatvorena koncertom Divanhane 26. avusta, na platou ispod Starog mosta.

Organizatori “Mostarskog ljeta” su Centar za kulturu Mostar, Narodno pozorište Mostar, Muzej Hercegovine, Narodna biblioteka i Pozorište lutaka Mostar.

Sponzori manifestacije su Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, Grad Mostar i BH Telecom.

(Fena)

 (Novasloboda.ba)

Kroz mostarsku čaršiju kakve više nema – Telčeva i Fejićeva ulica

U časopisu „MM Revija“, koji je izlazio tokom 1996. i 1997. godine, u nekoliko nastavaka objavljen je tekst Hilmije Šiširaka pod naslovom „Mostar – čaršija kakve više nema“.

Na ovom mjestu ćemo u više nastavaka čitaocima predstaviti njegov originalni tekst, uz pokušaj da svaki segment teksta što tačnije ilustrujemo fotografijama iz bogate arhive sa stranice www.cidom.org.

ˮPreko puta zgrade Socijalnog, na ulazu u Telčevu ulicu, s lijeve strane bio je jedan fini objekat sa aralukom, u kome su stanovale porodice Momirović i Isak, a istočno se naslanjao na objekat porodice Hadžimusić. Izlazeći na Glavnu ulicu, i danas postoji zgrada, u kojoj je bio hotel, vlasništvo Jelića. U istoj toj ulici, u prizemlju zgrade Divizije (NA-MA) bilo je kino “Korzo”, a u njegovom podrumskom dijelu bila je Fronta – kasnije MZ Brankovac-Mejdan.

Ono što upotpunjuje kompleks centralne mostarske čaršije na lijevoj obali Neretve su džamije, impozantne građevine, na kojima se najljepše stilski ocrtava graditeljstvo i umjetnost orijentalne i seldžučke građevinske tradicije.

Upravo oko Karađozbegove, Roznamedžijine, Ćosa Jahja hodžine i Ćejvan Ćehajine džamije izrasla je i mostarska čaršija. Duboki utisak ostavljaju odnosi građevinskih masa – od malih dućana i ćepenaka, pa do visokih objekata, kao što su stara zgrada Opštine, banke, bivše policije i druge. Jasno se vidi da je riječ o jednoj urbanoj cjelini, sa raznolikošću krovova i vanjskih fasada, ulaza i izloga “auzlaka”.Zbog toga i podsjeća na život u čaršiji, nostalgično potkrepljuje uspomene na pojedine detalje toga ambijenta.

Silazeći Telčevom u Srednju ulicu, s lijeve strane, uz Kajtazovu kuću, bio je ulaz u dvorište tada Učiteljske i Osnovne škole, a kasnije i Opštine. Tu su bila lijepa dvokrilna željezna vrata, sa nizom ornamentalnih detalja i sve je bilo ugrađeno u okvir od tesanika. Dolazi onda stara kuća porodice Frlj, u čijem prizemlju su se nalazila dva mala dućana – voćarska radnja, koju je držao Hamzić i radionica za opravku naliv-pera Jusufa Gaševića. Preko puta, bila je veća prodavnica, vlasništvo Spužića, a do nje tek formirano preduzeće za preradu drveta “Hasan Bubić”. To je lokalitet, na kome se sada nalazi ŠIPAD-ova prodavnica namještaja. Idući prema Tepi, postojao je niz dućana raznih djelatnosti. Na mjestu, gdje se sada nalazi brijačnica, bila je mesnica Hasana Vrgore. Iznad samog ulaza bili su, u zidu fasade, ugrađeni veliki volovski rogovi.

Niže su bile saračke radnje, vlasništvo Lendre i Ćorića, a preko puta bio je han sa konjušnicom, poznat kao “Ajkin han”. Do hana, na samom uglu Soldina sokaka, nalazila se pekara Pere Konjevoda. U blizini Tepe bilo je još nekoliko dućana i poznata Pavića gostiona. U bijeloj dvospratnici, preko puta Tepe, u jednom dijelu bila je brijačka radnja, a iznad nje uprava i magacin tek formiranog preduzeća “Voćar”. Izlazeći na Glavnu ulicu, nalazio se objekat, u kome je bilo smješteno preduzeće Ratarˮ.

Slika 1 – Ugao Glavne i Telčeve ulice – hotel Jelić, 1920-ih

Slika 2 – Ugao Glavne i Telčeve ulice – zgrada divizije i reklama za kino Korzo, 1940-ih

Slika 3 – Fejićeva, 1941. (Fotograf: Federico Patellani)

Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago

(Novasloboda.ba)