1888. U Sarajevu odlukom Zemaljske
vlade, osnovan je Zemaljski muzej BiH. Nova zgrada muzeja po projektu
Karla Paržika gradila se od 1909. do 1913, kada je Muzej i preselio.
Tokom postojanja sakupljen je znatan dio kulturnog naslijeđa zemlje.
Samom osnivanju Muzeja prethodio je dug
period u kojem su brojni pojedinci ili grupe intelektualaca ukazivali
na potrebe za jednom takvom ustanovom.
Bosna i Hercegovina, kao jedna od još
uvijek neistraženih zemalja Balkana, privlačila je radoznalost
mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske, ali i kvazi
naučnika, što je već prvih godina okupacije rezultiralo
raznošenjem spomenika kulture iz naših krajeva. To je doprinijelo
poduzimanju konkretnijih mjera u cilju ostvarivanja dugo prisutne
ideje o osnivanju muzeja, što se ogledalo u osnivanju Muzejskog
društva nakon čega je 1. februara 1888. godine Zemaljska vlada
osnovala Zemaljski muzej za Bosnu i Hercegovinu.
Budući da je prostor u kome je Muzej
bio prvobitno smješten uskoro postao suviše skučen i nepogodan,
1908. godine pristupilo se izgradnji.
(historija.ba)
Glasnik Zemaljskog muzeja BiH
Glasnik Zemaljskog muzeja
BiH najstariji je naučni časopis u Bosni i Hercegovini. Prvi
broj izašao je 1. januara 1889. godine, nepunu godinu nakon
osnivanja Zemaljskog muzeja BiH. U početku je Glasnik izlazio
četiri puta godišnje, a prvi urednik, u periodu od 1889. do 1906.
godine, bio je Kosta Herman (Hoermann). U okviru tzv. „stare
serije” Glasnika (1889–1943) objavljeno je 55 godišta
časopisa u 134 sveska. Na čelu uredništva smjenjivala su se velika
imena tadašnje bosanskohercegovačke nauke i muzeologije, od već
spomenutog Hermana, preko Ćire Truhelke (1906–1921), Vladislava
Skarića (1921/22–1936), Mihovila Mandića (1936–1941), Joze
Petrovića (1941–1942), do Vejsila Ćurčića (1943).
Drugo poglavlje u historiji časopisa
počelo je nakon Drugog svjetskog rata, 1946. godine, kada počinje
izlaziti njegova „nova serija”. Prema naučnim oblastima koje
obrađuju objavljeni članci i prilozi, Glasnik se
pojavljuje u sljedećim sveskama: Društvene nauke (1946–1953),
Istorija i etnografija (1954–1957), Arheologija (1954. do danas),
Etnologija (1958. do danas) i Prirodne nauke (1945. do danas).
Koncepcija časopisa, zacrtana još
programom objavljenim u prvom broju, zadržala se do danas.
Zadatak Glasnika Zemaljskog muzeja BiH bio je i ostao
donositi izvorne naučne i stručne članke iz svih oblasti koje se
proučavaju u Zemaljskom muzeju BiH te da u njemu, svojim prilozima,
učestvuju kako djelatnici Muzeja tako i vanjski saradnici. Od 2010.
godine Glasnik mijenja svoj izgled: javlja se u većem
formatu, a radovi se u sveskama Arheologije i Etnologije objavljuju
dvojezično, na bosanskom/hrvatskom/srpskom i engleskom jeziku, dok
je sveska Prirodnih nauka na engleskom jeziku.
Pored svoje naučne i obrazovne
vrijednost, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH ima još jednu
vrlo značajnu ulogu. Već od prvog broja, krenuo je u svijet kroz
razmjenu publikacija s drugim muzejima i srodnim institucijama širom
svijeta. Danas se razmjena publikacija vrši sa 400 institucija širom
svijeta, te sa 45 u Bosni i Hercegovini.
Glasnik
Zemaljskog muzeja BiH možete
pogledati i pretraživati posredstvom digitalnog arhiva INFOBIRO,
koji vrši digitalizaciju ove publikacije.