Prije 100 godina – Leon Štukelj osvojio dvije zlatne medalje na OI Pariz 1924.

 

Olimpijske igre Pariz 2024. završene su prije nekoliko dana. Ljetne olimpijske igre održavane su u ovom gradu još dva puta, 1900. i 1924. godine. Na igrama koje su održane od 4. maja do 27. jula 1924. godine gimnastičar Leon Štukelj je osvojio dvije zlatne medalje u gimnastici (višeboj i vratilo)

Na ovom mjestu podsjećnje na ovog vrhunskog sportistu, o kome smo puno više i češće slušali i čitali u nekim drugim vremenima. Rođen u Austrougarskoj, živio, radio i bavio se sportom u Kraljevini Jugoslaviji, pa u Socijalističkoj Jugoslaviji, i Sloveniji, a da se nije pomakao sa svog mjesta. Ostao je vjeran svom rodnom Novom mestu i Mariboru, gdje je živio do kraja života.

Za raju koja ga pamti, ostao je naš Leon, stoga i podsjećanje na ovu stogodišnjicu:

Leon Štukelj je rođen u Novom Mestu, 12. novembra 1898. godine, a umro 8. novembra 1999. godine u Mariboru. Bio je slovenski gimnastičar i trostruki olimpijski pobjednik.

Štukelj se rodio u Novom Mestu, koji je u vrijeme njegovog rođenja pripadao Austrougarskoj. Gimnastikom se počeo baviti vrlo rano zahvaljujući jačanju sokolskog pokreta u Sloveniji, a već na Svjetskom prvenstvu u Ljubljani 1922. godine pokazao je svoj gimnastički talent osvojivši sedmo mjesto, iako se u to vrijeme kao i ostali članovi Sokola bavio i drugim sportovima. Leon Štukelj je uz to bio i odličan atletičar i plivač.

Nastupio je na sedam velikih takmičenja i osvojio ukupbo 20 medalja: 8 zlatnih, 6 srebrnih i 6 bronzanih. Samo na Olimpijskim igrama osvojio je 6 medalja: dvije zlatne na Olimpijskim igrama u Parizu 1924, zlato i dvije bronze na Olimpijskim igrama u Amsterdamu 1928. i srebro na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine. Njegova zbirka medalja bi sigurno bila još brojnija da je Kraljevina Jugoslavija sudjelovala na Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1932. godine.

Leon je 1927. godine završio je studij prava. Po završetku sportske karijere postao je sudija, najprije u Novom Mestu, a zatim u Lenartu i Mariboru, gde je živio do kraja života.

Devedesetih godina 20. stoljeća bio je najstariji živi olimpijski pobjednik. Zbog toga bio je specijalni gost na Svečanom otvaranju Olimpijskih igri u Atlanti 1996. godine. Na njegov 100. rođendan organizovana je velika proslava u njegovom rodnom Novom Mestu.

Sve do smrti, četiri dana pred 101. rođendan, svakodnevno je vježbao kod kuće. Umro je u Mariboru od srčanog udara.

U znak zahvalnosti i sjećanja, sportske dvorane u Novom Mestu i Mariboru danas nose njegovo ime.

(prilog: fotografije sa interneta)

(spagos)