Dienstag, 13. August 2024

Tragom jedne fotografije – Pivska boca Pivare iz Blagaja

 


Na facebook stranici "Priče kroz Mostar i Hercegovinu" ovih dana je objavljeno nekoliko forografija jedne pivske boce, koja iza otkriva jednu dugu istoriju.

Velimir Ćavar je uz fotografije kratko napisao: "Radeći na jednoj baušteli u Grazu, (Austrija), bager kopa i izbaci pivsku bocu Pivare iz Blagaja, na jednoj strani piše ćirilicom, a na drugoj na njemačkom, ja je uslikam, rekoh suvenir bar za slike."


Koliko je bilo moguće pročitati s boce, s prve strane je napisano ćirilicom: Пивара Бр Билић у Благају код Мостара (Pivara Br Bilić u Blagaju kod Mostar), a s druge strane na njemačkom: Brauhaus aus Blagaj bei Mostar.


Uvidom u Bosanski glasnik (Bosnischer Bote), IV Jahrgang, objevljenom u Sarajevu 1900. godine, pod naslovom "Universal-Hand-und ADRESSBUCH für BOSNIEN HERZEGOWINA, herausgegeben u. redigird von ADOLF WALNY” (Univerzalni priručnik i adresar za Bosnu i Hercegovinu, izdat i korigovan od Adolfa Walnija), od stranice 272 nalazi se dio pod naslovom: “Handel und Gewerbetreibende der Stadt Mostar, (Trgovci i obrtnici grada Mostara), na istoj stranici nalazi se podatak:

Breuereien – Pivare:

Bilić Risto und Mićo in Blagaj.


U članku "Česi-slavenska braća u Mostaru" iz 1897. godine, koji je objavljen u knjizi "Mostar u staroj štampi", br 1, autori Tibor Vrančić, Smail Špago, Armin Džabirov, od 2021. Godine (a koja se može pronaći u biblioteci CIDOM-a na www.cidom.org ), spominje se ova pivara u Blagaju. Tekst je u originalu, na češkom objavljen u knjizi „První výlet Klubu českých turistů do Dalmacie, Černé Hory, Hercegoviny, Bosny a Záhřebu ve dnech od 13. do 30. dubna 1897.” (Prvo putovanje Kluba čeških turista u Dalmaciju, Crnu Goru, Hercegovinu, Bosnu i Zagreb) autor je bio Jan Buchar, a prevod dijela teksta, koji se odnosi na posjetu Pivari u Blagaju donosimo ovdje:


"U povratku nećemo zaboraviti svratiti do obližnjih mlinova, koji doista iznenađuju najprimitivnijim sadržajima. Naši vodiči vode nas do obližnje pivare u Blagaju, čiji su vlasnici, već poznati g. Dimitrije i Risto Bilić i pivar - sunarodnjak g. Kněžek. Ovaj pogon je jedina pivara u cijeloj Hercegovini.

Bilo je ugodno opustiti se pod orasima usred bujne zelene livade, a sa zahvalnošću je primljeno i češko hercegovačko pivo s brojnim slasticama."


Ovaj dio teksta nam kazuje da su vlasnici Pivare bili Braća Bilić i Čeh Knežek, koji je vjerovatno sa sobom donio ideju i tehnologiju za izradu piva.


Vrijedi napomenuti još jedan podatak: Pivara iz Blagaja je sa ostalim izlagačima iz BiH, učestvovala na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. Godine, što je vidljivo iz članka objavljenog u Sarajevskom listu od 1.7.1896.


Ne raspolažemo tačnim podacima kad je Pivara u Blagaju otvorena, kada je počela s radom, niti do kada je radila.


O razvoju pivarstva u Mostaru pisano je u nekoliko tekstova:


"Prva pivara u Mostaru bila je smještena u Velikoj pećini u Potkujundžiluku.
Doduše, Velika pećina je kroz svoju istoriju bila smještaj za razne djelatnosti.
Tako bilježimo da je na samom početku dolaska austrougarske vojske u Mostar tu bilo skladište municije, a zatim i vojske, pa Vojna pošta i telegrafska centrala, da bi nakon razmještanja vojske u tri postojeće kasarne, 1886. godine pećina postala i prva pivara koju su držala braća Löwy. Nakon što su braća napustila poslovanje s pivom, skladište je preuzela Sarajevska pivara. Nju je 1888. godine posjetio i prestolonasljednik, sin jedinac Franje Josipa I., princ Rudolf.
Sarajevska pivara 1. marta 1903. godine otvara i prvu tvornicu leda u Hercegovini (to je ona renovirana kuća preko puta današnjeg hotela Ere). Za njenog upravnika je postavljen sposoban Austrijanac Adolf Himlauer. Očigledno je pivsko poslovanje tada cvjetalo, jer vidjevši kako se pivo u vrele ljetne dane dobro prodaje, trgovac Bilić iz Blagaja otvara Hercegovačku pivaru. Kako skinuti s vrata novoosnovanu konkurenciju, Himlauer se dosjetio tako što je svaku narudžbu piva vezao obaveznom kupovinom leda iz njegove Ledare. Led se tada kupovao u velikim blokovima, a glavni potrošači su bili hoteli i brojne gostionice.“ (MemoryLimit, blog, 2014.)

U Blagaju i danas postoji mjesto, sa zidinom, koje se zove Pivara. U jednom dijelu stare zidine, kasnije je bila napravljena kuća u kojoj je stanovala jedna porodica. Taj objekat, zidovi, nalaze se preko puta novog ribnjaka, s lijeve strane puta za Vranjeviće.

Ovdje ćemo napomenuti da je najstarija Pivara u Bosni i Hercegovini Sarajevska pivara, koja je ovog ljeta proslavila 160 godina svog postojanja.




I da se vratimo na pivsku bocu, pronađenu na kopu bauštele u gradu Grazu u Austriji. Ko zna ko je, kako i zašto donio na ovo mjesto ovu bocu piva sa sobom. Moguće da je bila jedna i jedina, i nakon što je iz nje popijeno pivo, bila je bačena, a kasnije zatrpana vremenom i zemljom. Čekala je dan da ponovo ugleda svijetlo dana. Moguće da je u godinama dok je Pivara u Blagaju radila, ista imala ugovoren izvoz u zemlje Austro-Ugarske, pogotovo što je njen suvlasnik bio Čeh.

Srećom, da se tokom iskopa na baušteli u Grazu u blizini našao jedan Hercegovac, kome naziv Blagaj nije bio stran. Fotografisao je bocu sa svih strana, postavio na facebook stranicu, i odjednom je boca pive iz Blagaja, stara barem 125 godina, otvorila dušu i svoje stranice istorije.

Vrijedilo je podsjetiti se svih tih putnika koji su krajem XIX stoljeća dolazili u posjetu Mostaru, neki od njih i ostajali u njemu, i bilježili i činili istoriju ovoga grada.

A doprinos tome, ovom prilikom, dala je i jedna obična, "neobična" pivska boca.


prilog: forografije pivske flaše Pivare iz Blagaja, autor Velimir Ćavar,

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(CidomTeam/20240813)


Keine Kommentare:

Kommentar veröffentlichen