Slikom i riječju kroz mostarska naselja i mahale – Suhodolina

 

Nastavljamo sa serijalom – Suhodolina

U najkraćem, uz stare slike, slijedi objašnjenje osnovnih pojmova iz Mostara.

Suhodolina. Lokalitet, vododerina. Suhodolina je inače suha vododerina koja počinje ispod brda Stolac, pa strmim obroncima Podveležja prolazi kraj starog bogumilskog, a onda i pravoslavnog groblja, te završava u Potkujundžiluku i ulijeva se u Neretvu. U vrijeme velikih kiša ova vododerina se napuni vodom koja se sjuri u grad ispod. Tako narasli potok nakon kiša Mostarci zovu Dronja. Za velikih kiša znala je Dronja nositi sve što se našlo na putu, pa je blatna i luda bujica pred sobom gurala ogromno kamenje, zemlju, pijesak, granje pa i čitava stabla, mrtvačke sanduke s leševima, potom grede, a srušila bi usput i nekoliko kuća. Jutro bi za mnoge građane osvanulo bez krova nad glavom.

Fotografije:

-Suhodolina - nakon poplave 1900-ih

-Suhodolina - radna akcija 1989;

-Suhodolina - rezervoar vodovoda 2010.

Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(CidomTeam)

Iz stare štampe – Razno iz Mostara, novembar 1929. godine

 

U Jugoslavenskom listu od 13. novembra 1929. godine, objavljena rubrika Razno iz Mostara, sa nekoliko informacija iz grada i okoline.

“Mostar, 11. novembra.

Na Cetinje ili u Split

Komesar oblasne samouorave g. dr. Aurelije Nardeli izvjestio je danas Vašeg dopisnika, da se prema naređenju g. Ministra unutrašnjih poslova izvješćuje stanovništvo ove oblasne samuprave, da, počam od 16. novembra o.g. sve službene pošiljke i dopise ne upućuju više komesaru oblasne samouprave Mostar, koja je od toga dana u likvidaciji, nego izravno Kraljevskoj Banjskoj upravi u Split ili Cetinje.

Smrt uglednog sveštenika

Danas je nenadno umro proto i kateheta g. Tomo Bratić. Pokojnik je doživio tek starost od 58 godina. Bio je vrlo obljubljen među cijelim građanstvom i poznat radi svoje sposobnosti, požrtvovnosti i dobrote. Slovio je kao vrlo učen sveštenik, koji se je razumijevao i u znanstvenim stvarima, a naročito se je isticao na kultirno-prosvjetnom polju. Radi svoje susretljivosti i dobročinstva koja je učinio svakom, bez razlike vjere i plemena, pokojnikova smrt izazvala je nevjerovatnu žalost i tugu. Njegov sprovod obaviće se sutra.

Vječnaja mu pamjat!

Hodočašće u Mekku

Uz mnogobrojno učešće građana, koji su bedele ispratili na stanicu, jučer je otišao šeh Jusuf kao bedel na Mekku, da hodočasti za umrlog Arifagu Nožića, veleposjednika iz Mostara. Ispraćaj na stanicu bio je vrlo svečan i srdačan.

Seljački svatovi u Mostaru

Danas oko podne prispjeli su iz Gnojnica u Mostar svatovi sa mladom i srpskim barjakom. Policija je međutim zaplijenila tu zastavu, saopštivši im, da mogu nositi samo jugoslovensku.

O.H.S.”

prilog: Mostar, panorama 1930-ih,

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Iz stare štampe – Razno iz Mostara, oktobar 1929. godine

 

U Jugoslavenskom listu od 16. oktobraa 1929. godine, objavljena rubrika Razno iz Mostara, sa primjedbama o izgledu grada.

Mostar, oktobar 1929.

“Da se ukloni jedna smješna slika u gradu

U Mostaru ima nekoliko mjesta po gradskim ulicama određeno na zidu, gdje se imadu lijepiti razni plakati i oglasi. Gradska općina utrošila je lijepu sumicu novca doj je sva ta mjesta za plakate cimentirala, kako bi se doskočilo primjedbama građana, da se zabrani lijepljenje plakata po njihovim zidovima, koji time gube svaki izgled. Međutim, ta mjesta koja su određena za plakate od strane općine često puta su prazna. Nema nijednog plakata na njima, a zato odmah pokraj toga mjesta, koje nota bene nije za plakate određeno (Jer su to zidovi gradskih kuća( vidi se mnoštvo izljepljenih raznihn oglasa, reklama i plakata. Čovjeku ta slika postane smiješna kad pogleda tu rugobu, pa izgleda, kad bi sad, recimo, općina naredila da se plakati, oglasi i dr. lijepe pokraj odeđenoh za to mjesta o kojem je riječ, da bi se tek tada lijepili na pravo mjesto. Gradsko poglavarstvo bi trebalo izdati strogo nateđenje u ovoj stvari i zabraniti da se lijepe plakati tamo gdje ne spadaju, kad ima za to određano mjesto.”

-:-

“Jedna nakarada

Prije nekoliko godina počelo je Vakufsko Povjerenstvo da zida dućane u dvorištu džamija kod Šadrvana na Glavnoj ulici, ali je uslijed spora, koji je konačno likvidiran u korist Vakufa, posao bio obustavljen i još se ne nastavlja. Džamijsko dvorište je porušeno i zanemareno, zidovi dućana početi i nedovršeni, džamija i munara malo da se ne sruši, a sve skupa daje izgled jedne zanečišćene ruševine i gledaoca ostavlja pod dojmom, kao da nema nikoga, ko o tom vodi brige.

O.H.S.”

prilog: Glavna ulica - ispred zgrade Divizije 1920-tih, Glavna ulica - Šadrvan Hafiz Hodžine džamije 1910. Cidom.

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Slikom i riječju kroz mostarska naselja i mahale – Staro Veležovo igralište

 

Nastavljamo sa serijalom – Staro Veležovo igralište

U najkraćem, uz stare slike, slijedi objašnjenje osnovnih pojmova iz Mostara.

Staro Veležovo igralište. Stadion, naselje. Radnički sportski klub Velež prve je svoje utakmice nakon osnutka (1922. g.) igrao na jednoj ledini poviše Sjevernog logora, da bi od 1930-ih koristili novoizgrađen stadion koji se nalazio podno Biskupove (Bakamovića) glavice. Prije Drugog svjetskog rata, taj stadion su, osim Veleža, koristili i drugi mostarski nogometni klubovi, ali je nakon rata, sve do izgradnje novog i modernog stadiona pod Bijelim Brijegom, stadion koristio Velež, pa je nazvan Staro Veležovo igralište. Igralište je imalo malene drvene tribine za sjedenje na zapadnoj strani, kao i tribine za stajanje na istočnoj strani. Sam teren bio je posut šljakom, tako da je svaki pad igrača izazivao brojne ozljede i posjekotine. Početkom 90-ih godina, na njegovom je mjestu izgrađeno naselje s nekoliko zgrada prošarano zelenim površinama, ali je naziv lokacije i dalje ostao „Staro Veležovo.” Neposredno nakon završetka zadnjeg rata, većina zelenih površina, preko 90 posto njih, zabetonirana je i na njima su izrađene terase kafića. Kafići su bili glavno mjesto za izlaske mladeži, no otvaranjem kafića u drugim dijelovima Mostara, popularnost „Starog Veležovog” naglo je opala, pa je veći dio objekata koji se nalaze na njemu, danas napušten i izložen propadanju.

Fotografije:

-Staro Veležovo igralište 1942. g.

-Staro Veležovo igralište – izgradnja stambenih zgrada 1970-ih;

-Staro Veležovo igralište 2010. g.

Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(CidomTeam)